HOTNEWS

Okusi fašnika: Nije sve u krafnama, ovo su najbolji pokladni recepti…

Većina slastica koje pripremamo u fašničko vrijeme uopće nisu hrvatskog porijekla. Osim popularnih krafni, ove godine isprobajte i neke druge poslastice, a mi vam donosimo recepte za najuskusniji pokladni stol…

Objavljeno

prije 5 godina

1. ožujka 2019.

Objavio/la

Matea Brenčić

Svake narodne običaje i događaje, prati nezaobilazna hrana. Kad je Fašnik u pitanju, naglasak nije na glavnom jelu već na desertu kojeg možemo jesti u svako doba dana – ujutro uz kavu ili tijekom sitnih noćnih sati, kad nam se jede nešto slatko. Naravno, riječ je pokladnicama, odnosno krafnama koje su u fašničko vrijeme najzastupljenije u Turopolju. Makar u posljednje vrijeme mnoge domaćice osim njih pripremaju i druge slastice specifične za neke druge krajeve Hrvatske – fritule, kroštule, rožatu…

Krafne su omljena pokladna slastica u Hrvatskoj… Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Pokladnice, krafne ili krofne, a možda i Berliner

Vjerojatno se rijetko tko od nas, dok je uživao u zalogajima krafni, zapitao tko je i kada izmislio ovaj pokladni kolač. Naime, mnoga jela za koje smatramo da su naša, zapravo nisu. U tisućljetnoj povijesti Hrvatska je u svim sferama pala pod utjecaje drugih država, pa se tako i danas u našim jelima, koje smatramo tradicionalnim i autohtonima, osjeti dašak austro-ugarske, talijanske i turske gastronomije.

Postoji nekoliko legendi o tome kako su nastale krafne. Jedna od njih kaže kako ih je u 18. stoljeću napravio berlinski slastičar. Isprva su se zvale Berlinske kugle, a danas u Njemačkoj ima nekoliko naziva – Berliner Pfannkuchen, Krapfen ili samo Berliner.

Druga teorija nastanka kaže da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.

Sastojci:
– 500 g glatkog brašna
– 80 g šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 20 g svježeg kvasca
– 4 žutanjaka
– 350 ml mlijeka
– 80 ml ulja
– 2 žlice ruma
– naribana korica limuna

Priprema:
U zdjelicu razlomite kvasac i pomiješajte ga s jednom žlicom brašna, žlicom šećera i malo mlakog mlijeka. Ostavite kvasac da odstoji 10-15 minuta, dok ne postane pjenast. Žutanjke umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte limunovu koricu te rum, mlijeko i ulje.
U veću zdjelu stavite brašno, sol, pripremljeni kvasac i jaja koja ste razmutili s ostalim sastojcima. Mikserom umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite ga barem sat vremena na toplome mjestu da udvostruči volumen. Kada tijesto dovoljno naraste razvaljajte ga na 1 cm debljine. Kalupom izrežite krugove, prekrijte ih krpom i ponovno ostavite tijesto da se diže 15-20 minuta.
U dubljem loncu zagrijte ulje. Stavite nekoliko krafni u lonac i pržite ih na laganoj vatri 2-3 minute pazeći da vam ne izgore. Kada krafne stavljate u ulje stavljajte prvo gornju stranu, poklopite ih i pecite dok ne porumene. Zatim ih okrenite i ispecite do kraja, ali bez poklopca. Pečene krafne stavite na papirnati ručnik da se ocijedi višak masnoće. Vruće krafne napunite s marmeladom od marelice i posipajte šećerom u prahu.

Fritule su u naše krajeve došle iz Italije… Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Fritule ili Fritelle veneziane

Dok je Sjeverna Hrvatska bila pod utjecajem Austro-Ugarske, južni dio bio je, pogađate, pod utjecajem Mlečana, stoga ne čudi da su fritule specifične za Kvarner, Istru i Dalmaciju jer se njihovom domovinom smatra Venecija.

Sastojci:
– 4 dcl jogurta
– 2 jaja
– 2 paketića vanil šećera
– malo soli
– 2 žličice šećera
– 20 žlica glatkog brašna
– 1 prašak za pecivo
– 1 žlica rakije ili ruma

Priprema:
Umiješati sve sastojke da se dobije glatka smjesa. Ukoliko je smjesa rijetka, odnosno ako se razlijeva iz žlice, svakako dodati još nekoliko žlica brašna. Žličicom vaditi smjesu i pržiti je u vrućem ulju.
Čim porumene s jedne strane, okrenuti na drugu i pustiti da se isprži do kraja. Gotove fritule potrebno je staviti na salvetu ili papirnati ručnik kako bi se ocijedio višak masnoće. Na kraju posipati ih šećerom u prahu.

Talijanske kroštule postale su dio naših običaja… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Kroštule ili chiacchiere

Kroštule su, isto kao i fritule, tradicionalna poslastica Kvarnera i Dalmacije, a svaki kraj ima svoju varijantu recepta. U istarske kroštule stavlja se bijelo vino, dok se u dalmatinske stavlja liker od limuna, no ono što im je zajedničko – moraju biti hrskave i prhke.

Sastojci:
– 200 grama brašna
– 3 žumanjka
– 1 žlica šećera
– 1 žlica kiselog vrhnja
– 2 žlice ruma
– malo soli

Priprema:
Pjenasto umiješati žumanjke i šećer te dodati vrhnje i rum i sve zajedno dodati u brašno i umijesiti čvrsto tijesto. Ostaviti pokriveno tijesto najmanje pola sata.
Zatim tijesto tanko razvaljati i izrezati na tanke trake i svezati ih u lagani čvor, no možete ih oblikovati na neki drugi način ili jednostavno ostaviti kao trake.
Pržiti ih u dubokom ulju, ali na srednje jakoj vatri. Pržene kroštule posipati sa šećerom u prahu.

Rožata je idealan desert za pokladno vrijeme… Foto:Ivo Čagalj/PIXSELL

Rožata, flan ili crème caramel

Kao što je bio slučaj i s prethodnim slasticama, tako je i rožata zapravo ostavština nekih prošlih vremena i naroda. Flan, odnosno kremasti desert od jaja potječe iz Rimskog carstva, doradili su ga Francuzi dodavši u kalup karamelu.

Sastojci:
– 2 šalice slatkog vrhnja
– 1 šalica mlijeka
– 1 žličica ekstrakta vanilije
– 1 šalica šećera
– 3 žumanjka
– 2 cijela jaja
– malo soli

Za karamel:
– pola šalice šećera
– 2 žlice vode

Priprema:
U posudu na vatri napraviti karamel – staviti pola šalice šećera i dvije žlice vode, te bez miješanja pustiti da se otopi i dobije zlatno-smeđa boja. Karamel razdijeliti u posudica koje se prethodno namazali s maslacem te ostaviti da se malo ohladi.
Slatko vrhnje i mlijeko zagrijati na srednje jakoj vatri dok se uz rub posude ne pojave mjehurići.
U posebnoj posudi mikserom istucite šećer i jaja te smjesi polako miješajući dodajte vruće mlijeko i vrhnje. Smjesu potom procijedite te joj dodajte žličicu ekstrakta od vanilije.
U keramičke posudice izlijte smjesu jaja i mlijeka, te ih položite u dublji protvan u koju će te do polovine posudica uliti vodu. Protvan i posudice prekrijte aluminijskom folijom i pecite u pećnici dok krema ne postane.
Nakon što je rožata gotova, izvadite je iz pećnice te ostavite da se ohladi najmanje dva sata.

Povezane teme:hotnews pokladni recepti Turopoljski fašnik

HOTNEWS

FOTO Dan otvorenih vrata srednjih škola i Festival znanosti Veleučilišta Velika Gorica

Objavljeno

prije 4 sata

26. travnja 2024.

Objavio/la

David Jolić

Velika Gorica, 26.04.2024. Dan otvorenih vrata srednjih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dan otvorenih vrata srednjih škola Grada Velike Gorice i Festival znanosti Veleučilišta Velika Gorica održani su danas (petak, 26.04.2024., od 10 do 14 sati) u prostorima Srednjoškolskog centra.

Velika Gorica, 26.04.2024. Dan otvorenih vrata srednjih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Srednjoškolcima su u posjet došli učenici osmih razreda da bi se na licu mjesta upoznali sa svojom eventualnom budućom školskom destinacijom. Osnovni cilj Dana otvorenih vrata je da se potencijalnim budućim učenicima srednjih škola približi osnovni program.

Velika Gorica, 26.04.2024. Dan otvorenih vrata srednjih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pučkoškolcima su praktično pokazivani prednosti nastavnih programa i raznih stručnih usmjerenja. U okviru Festivala znanosti prezentirano je, paralelno, dvadesetak radionica (od 10 do 16 sati):

Velika Gorica, 26.04.2024. Dan otvorenih vrata srednjih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Učenici kuhari i konobari počastili su osnovnoškolce slasticama i napitcima. Frizerke i pedikerke uljepšavale su učenice i nastavnice te ponekog učenika i nastavnika.

Velika Gorica, 26.04.2024. Dan otvorenih vrata srednjih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na otvorenom prostoru ispred školske zgrade Gimnazija je imala program sa svojim bendom.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Završna faza uređenja vatrogasnog doma u Novom Čiču

Dom bi trebao biti gotov početkom iduće godine.

Objavljeno

prije 12 sati

26. travnja 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

U tijeku je unutarnje uređenje novog vatrogasnog doma u Novom Čiču, a koji bi trebao u potpunosti biti dovršen do početka iduće godine. Kada bude dovršen, objekt veličine oko 900 metara kvadratnih, bit će na korist svim mjesnim udrugama.

– Ovaj vatrogasni dom bit će pravi društveni dom. Osim vatrogasaca svoje će prostore naći i brojne udruge koje djeluju na dobrobit ovog kraja. Nakon što smo već uredili prostorije Kulturno-umjetničkog društva Čiče da je to sada jedna zavidna razina društvenog života, ali i kada je u pitanju infrastruktura. Ovo je naš odgovor na sve ono što oni pružaju društvu, ali i poticaj drugima da niti jedan dobar i kvalitetan rad neće ostati neprepoznat od strane Grada Velike Gorice – naglasio je prilikom obilaska gradonačelnik Krešimir Ačkar.