Poveži se s nama

Gospodarstvo

Ne bacaj, uštedi, čuvaj okoliš… Kompostiraj!

Kompostirati se mogu ostaci od hrane, “zeleni” otpad, kao i razni biootpad, a ne smije se kompostirati kosti, meso, ulja i masti, vrtni otpad, novinski papir, časopisi u boji, vrećice od usisavača, penele…

Objavljeno

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se i dalje s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Tako će korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjenju utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

KOMPOSTIRANJE JE NAJSTARIJI I NAJPRIRODNIJI NAČIN RECIKLIRANJA OTPADA

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.

Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

VIŠESTRUKE KORISTI KOMPOSTIRANJA
smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
pomaže u očuvanju okoliša
lagano je i jednostavno
dobiva se potpuno besplatno gnojivo – štedi se novac
kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

ŠTO SE SMIJE, A ŠTO NE SMIJE KOMPOSTIRATI

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:
kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira („škarnicla“)
vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:
kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostatci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., sav ostali otpad, posebno opasni.

KADA, GDJE I KAKO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Ispuniš anketu i čekaš da ti komposter dođe kući!

Nastavlja se podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biorazgradivog otpada u domaćinstvima. S ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, VG Čistoća d.o.o. nabavila je u srpnju ove godine novu količinu kompostera koje će podijeliti zainteresiranim korisnicima. Dakle, korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći će na taj način kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka.

Kompostiranjem se doprinosi smanjenju količine biorazgradivog otpada koji se odlaže, također se smanjuje i utjecaj na klimatske promjene koje takav otpad proizvodi ukoliko se odlaže na odlagališta. Korisnici će ujedno na taj način smanjiti količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici i vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Isto tako zainteresirani korisnici mogu se javiti na broj telefona 01-6566-738 ili e-mail adresu vgcistoca@vgcistoca.hr

Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Gospodarstvo

U funkciji nova linija u Distributivnom centru

U sat vremena sortira i zapakira 900 kilograma borovnica!

Objavljeno

on

Distributivni centar za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec u Velikoj Gorici počeo je s radom na novom stroju za sortiranje i pakiranje bobičastog voća čiju je kupnju u cijelosti financirala Zagrebačka županija. – U najvećoj krizi koronavirusa uložili smo u stroj koji bobičasto voće sortira po boji, tvrdoći i po promjeru, kako bi ono zadovoljilo zahtjevno tržište. Njegova vrijednost je milijun i 600 tisuća kuna. Lani smo financirali i pakirnicu koja je koštala 800.000 kuna, a svime što smo kupili najviše su zadovoljni naši proizvođači. – rekao na obilasku nove linije za sortiranje župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

Uslugu sortiranja i pakiranja koristit će proizvođači iz cijele regije, koji su ovime riješili svoj glavni problem – nemogućnost kvalitetnog i brzog pakiranja. – Prije je to bilo obiteljsko pakiranje, posudicu po posudicu, čime nije bilo šanse da zadovolje potražnju trgovačkih lanaca. A kada znamo da nova linija sortira i zapakira čak 900 kilograma u jednom satu, možemo reći da proizvođačima više neće propadati ubrano voće. – naglasio je direktor Distributivnog centra za voće i povrće, Hrvoje Bunjevac. U Distributivnom centru u Rakitovcu registrirala se Zadruga Fruktura koja okuplja devet proizvođača borovnice, i to iz Zagreba, Ivanić Grada, Siska, Karlovca, Vrbovca i Križevaca a zajedno uzgajaju voće na 25 hektara. Udruživanjem manjih proizvođača u zadrugu lakše je konkurirati na tržištu. – rekao je upravitelj Zadruge Josip Paurević, dodajući kako sada mogu garantirati kvalitetu ubranog proizvoda jer nova linija njihovo voće sortira brzo i kvalitetno.

Upravitelj Zadruge Fruktura Josip Paurević

Moderna tehnologija omogućila je našim proizvođačima distribuciju van granice Hrvatske, a suradnjom grada, županije, ministarstva te europskih fondova, izgradnja Distributivnog centra za voće i povrće pokazala je svoju isplativost, te otvorila inozemna tržišta mnogim poljoprivrednicima.  – Odluka župana i orijentacija Županije prema ruralnom području Zagrebačke županije je vizionarska i pametna jer sada stojimo u Distributivnom centru koji novim strojem daje šansu proizvođačima da se održe na tržištu, i da svojim radom garantiraju opstanak seoskih domaćinstava. S druge strane, naša je suradnja pokazala da pametno raspolažemo javnim novcem. – istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. Prije dvije godine Distributivni centar dobio je i ULO hladnjaču jedinu takvu u Hrvatskoj koja nije u vlasništvu trgovaca, a u 90 postotnom iznosu financirana je EU sredstvima. Uz novu liniju za bobičasto voće proizvođači imaju zadovoljene visoke standarde koje određuje tržište.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za dva projekta VeGoRa će dobiti više od dva milijuna kuna

Projekt “Poduzetnički info” sredstva je dobio od HAMAG BICRO-a, a CITIES 2030 – FOOD 2030 je dio progama Europske Unije

Objavljeno

on

VeGoRa je zaprimila dva odobrenja za programe na koje se prijavila, a putem njih će zaprimiti preko 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava u nadolazećem periodu. Program “Poduzetnički info” vezan je za program HAMAG BICRO namijenjen poduzetničkim potpornim institucijama, a drugi je progama Europske Unije u sklopu OBZOR-a 2020 – CITIES 2030 u čijem je fokusu uspostava održivog sustava hranom.

Cilj projekta “Poduzetnički info” je unaprjeđenje poslovnih pomoćnih usluga i infrastrukture za osnivanje, razvoj i širenje poslovanja te povećano promicanje poduzetništva u društvu. Omogućit će poduzetnicima lakši pristup informacijama o mogućnostima razvoja i dostupnost usluga kako bi učvrstio njihov položaj na tržištu i unaprijedio gospodarsku uspješnost. Iznos bespovratnih sredstava koje će VeGoRa zaprimiti kroz trajanje projekta je 594.253 kuna.

Kroz 18 mjeseci provedbe projekta VeGoRa je isplanirala 21 radionicu za različite interese poduzetnika, te 11 događanja s fokusom na povezivanje poduzetnika s institucijama i drugim relevantnim subjektima. Veliki fokus je i na umrežavanju i poticanju suradnje spomenutih subjekata s velikogiričkim poduzetnicima.

– Dio sredstava je namijenjen nadogradnji web mjesta raznim alatima u svrhu poboljšanja komunikacije i educiranosti poduzetnika o raznim i temama za poslovanje u trenutnom okruženju. I do sada se VeGoRa fokusirala na poticanju novih trendova i omogućavanju edukacija bez naknada za naše poduzetnike, a ovo nam daje dodatne mogućnosti za nastavak postizanja tih ciljeva – kazala je Blanka Kovač Walaitis iz VeGoRa-e.

Program CITIES 2030 – FOOD 2030 fokusira se na uspostavu snažnog i održivog sustava opskrbe hranom putem kojeg će kroz 48 mjeseci Agencija zaprimiti 192.500 eura za realizaciju. Sredstva će iskoristiti za povećanje konkurentnosti i društvene odgovornosti gospodarstva, gdje je prioritet razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja i stvaranje učinkovitog sustava potpore poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvoju.

– Projekt ima za cilj stvoriti preduvjete za daljnji razvoj i povećanje efikasnosti sustava proizvodnje, kratkih lanaca opskrbe – distributivnih lanca dostave i recikliranja hrane, sa gradovima kao nositeljima aktivnosti. Korist za Veliku Goricu je podizanje svijesti stanovništva o važnosti lokalne proizvodnje i upotrebe hrane, zdravoj prehrani, i ekološki prihvatljivim lancima opskrbe – dodala je Kovač Walaitis.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Županija za poduzetnike pogođene COVID-19 krizom izdvojila 13 milijuna kuna

Prijave se primaju do 6. srpnja

Objavljeno

on

Zagrebačka županija poziva poduzetnike sa svog područja da se jave na 13 milijuna kuna vrijedan javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za očuvanje i poticanje poslovne aktivnosti za mikro subjekte čiji je rad obustavljen zbog trajanja epidemije bolesti COVID-19. Prijave se primaju do 6. srpnja.

Prijaviti se mogu mikro subjekti malog gospodarstva (obrti, trgovačka društva, samostalne profesije) koji imaju sjedište i koji posluju na području Zagrebačke županije, imaju najmanje 1 zaposlenog te koji su prijavitelji na mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID -19), i čije je poslovanje bilo obustavljeno Odlukom Stožera civilne zaštite RH od 19. ožujka.

– Ovom mjerom koja za cilj ima očuvanje gospodarske aktivnosti odlučili smo dati potporu mikro subjektima koji su najosjetljiviji segment poduzetništva i teško su pogođeni ovom krizom – rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, nadodavši kako je nedavno donesenim rebalansom proračuna iznos za bespovratne potpore poduzetnicima povećan za 85,71 posto u odnosu na plan s početka godine.

Potpore će se dodjeljivati za nabavu opreme, sirovine i materijala za obavljanje osnovne djelatnosti, podmirenje kreditnih/leasing obveza za nabavljenu opremu, korištenje ili najam poslovnog prostora, komunalne troškove, troškove telekomunikacija, knjigovodstvenih usluga, licencija, koncesija te drugih troškova za obavljanje osnovne djelatnosti. Iznos potpore iznosi 3.000 kuna jednokratno po zaposlenom radniku na puno radno vrijeme u prethodnom mjesecu.

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno