Predavanje “Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu djece i odraslih” održat će se u četvrtak, 4. prosinca u 13 sati u Pučkom otvorenom učilištu, a iz Centra poručuju kako još ima slobodnih mjesta te pozivaju građane da se prijave.

Predavanje će voditi asist. Iva Vukojević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, koja kao vanjska suradnica djeluje i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Program je zamišljen kao interaktivna radionica, uz primjere iz svakodnevnog života koji pokazuju na koje se sve načine umjetna inteligencija uvlači u rutinu djece i odraslih.

Iz Centra ističu da je tema važna i aktualna te da se roditelji sve češće susreću s pitanjima oko tehnologije, a posebno načina na koji je djeca koriste.

Da je tema iznimno aktualna, potvrđuje i ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

“Centar za djecu, mlade i obitelj se naravno uključuje u suvremene trendove pa smo pozvali Ivu Vukojević koja inače radi u odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta i koja radi kao vanjska suradnica na FER-u. Intenzivno se bavi umjetnom inteligencijom, kako ona utječe na život svih nas, a posebno djece, tako da pozivamo sve zainteresirane na predavanje koje će se održati u Pučkom učilištu, u četvrtak 4. prosinca u 13 sati. Bit će govora o tome da se umjetna inteligencija uvukla u naše živote i nas odraslih i djece. Kako ona funkcionira, na koji način je koriste djeca i kako je mogu koristiti bolje. To su pitanja na koja ćemo čuti odgovor od kolegice Vukojević”, ističe.

Sudjelovanje je besplatno, a prijave se zaprimaju putem e-maila [email protected] te na brojeve 6231-734 i 091/6231-734.

Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.

U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.

Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.

Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.

Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.

Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša,  a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.

Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.

Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.

VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.

(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)

Kako bi pomogla župljanima slabijeg imovinskog stanja, u ovo blagdansko vrijeme, Župa bl. Alojzija Stepinca Velika Gorica pokrenula je humanitarnu akciju “Adventski kalenDAR”.

-Svakoga dana dodaj jedan artikl u kutiju, a paket dostavi potrebitoj obitelji koju želiš razveseliti. Ukoliko ne znaš ni jednu potrebitu obitelj, a želiš biti dio ovog darivanja, trebaš se javiti Mihaeli (098 993 0868) do 10. prosinca i prijaviti da ćeš imati DAR paket, kako bismo mogli tvoj dar namijeniti obitelji u potrebi. Zamisli samo koliko obitelji možemo razveseliti ovog Božića! – poručuju iz župe.

Donirati možete namirnice poput brašna, ulja, juhe iz vrećice, riže, konzervirane hrane…

Portal najdoktor.com objavio je svoju tradicionalnu godišnju listu najboljih liječnika u Hrvatskoj, a među imenima za 2025. godinu našla su se i troje liječnika iz Velike Gorice. Lista se temelji isključivo na komentarima pacijenata, njihovom broju, odnosu pozitivnih i negativnih iskustava te kvaliteti samih opisa.

U kategoriji najboljih radiologa, među istaknutima se našao i poznati gorički radiolog Nikola Ivan Leder kojeg je ugostila naša Matea Brenčić u emisiji o zdravlju FM Ordinacija.

Kada je riječ o najboljim ginekolozima, na popisu se našla i Ana Lukas-Stančin, doktorica ginekologije u Domu Zdravlja Velika Gorica, koja je također bila gošća u FM Ordinaciji City Radija. Također, na listi se našao i poznati neurokirug iz KB-a Dubrava, Fadi Almahariq, koji je svoj dom pronašao na Ciblji.

Pacijenti su još jednom jasno pokazali kome najviše vjeruju, a Velika Gorica tako i ove godine ima svoje predstavnike među najboljima.

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

• O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.