Povežite se s nama

Vijesti

Načelnik Općine Pokupsko: Evo kako smo utrošili 3.65 milijuna kuna pomoći za sanaciju šteta od potresa

Odbacio je optužbe vijećnika kako se novac za pomoć koristio i za nasipavanje privatnih dvorišta

Objavljeno

na

Na današnje izjave nezavisnih vijećnika Općine Pokupsko reagirao je načelnik te općine Božidar Škrinjarić te objasnio kako se troše sredstva, odnosno 3.650.000 kuna iz državnog proračuna, koje je Općina Pokupsko dobila za sanaciju šteta od potresa. Odbacio je i optužbe vijećnika kako se ovaj novac koristio, među ostalim, i za nasipavanje privatnih dvorišta.

– Očekivanja Kluba nezavisnih vijećnika da će cjelokupni iznos tih sredstava biti namjenjen isključivo stanovnicima za sanaciju šteta na svojim građevinama nisu realna. Naime, u trenutku potresa nekoliko desetaka kućanstava ostalo je bez prostora za stanovanje. Odmah po uplati sredstava pomoći Općina Pokupsko je krenula u zbrinjavanje tih ljudi – kazao je Škrinjarić te naveo kako je za postavljanje svakog pojedinog mobilnog objekta bilo potrebno pripremiti podlogu, premjestiti ili postaviti novi priključak za opskrbu električnom energijom i izgraditi instalacije, osigurati vodoopskrbu i odvodnju, opremiti objekte grijalicama te drugom nužnom opremom, a na te radove Općina je utrošila oko 270 tisuća kuna.

– Drugi dan nakon potresa počela je sanacija i uklanjanje oštećenih dimnjaka i krovova.Za tu namjenu je utrošeno 155.000 kuna. Nije li pokrivanjem tih troškova pružena pomoć najugroženijim stanovnicima naše općine? Ostavljamo na prosudbu Vama bi li opravdanije bilo da je ta sredstva Općina ostavila za sanaciju gospodarskih objekata? – kazao je načelnik Škrinjarić te se u nastavku očitovanja osvrnuo i na troškove o kojima su jutros govorili nezavisni vijećnici.

– Od pomoći je za sanaciju nerazvrstanih cesta namjenjeno 130.000 kuna, za sanaciju javne rasvjete 211.827 kuna, a za sanaciju javnih objekata 219.173 kuna. Znači ukupno je 561.000 kuna ostavljena za sanaciju ostalih šteta od potresa, a za potrebe građana namjenjena su 3.089.000 kuna sredstava iz pomoći – kazao je načelnik Škrinjarić.

U nastavku se načelnik Općine Pokupsko osvrnuo i na navode nezavisnih vijećnika o nepovoljnom položaju onih stanovnika koji nemaju mogućnost priključiti se na javnu vodoopskrbnu mrežu te koji su sami sanirali svoje bunare ili izvore vode.

Općini Pokupsko obratio se veliki broj stanovnika sa zamolbom da im se omogući priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu. Predviđeno je da se zamolba uvaži svakome tko ima prijavljeno stalno prebivalište na području općine i gdje postoji javna vodoopskrbna mreža. Navodi gospođe Popovčić da su diskriminirani stanovnici koji nemaju mogućnost priključka, a sami su sanirali svoje bunare ili izvore pitke vode također nisu točni. Sanacije vodovodnih instalacija, što uključuje i izvor opskrbe, prihvatljiv je trošak za refundaciju. Zanimljivo je da gospođa Popovčić, koja je toliko analizirala prijedlog Odluke to nije primjetila. Također Općina nije mogla pristupiti saniranju bunara na drugi način zbog izričite zabrane Stožera civilne zaštite RH za ulazak u bunare na potresom pogođenom području – oštro je rekao Božidar Škrinjarić.

– I na kraju gospođa Popovčić naglašava kako je refendacija troškova za sanaciju šteta od potresa moguća jedino dostavom plaćenog računa uz zahtjev, a nije usvojen prijedlog Kluba nezavisnih vijećnika, kojim predlažu plaćanje po predračunu i ponudi. Takvo plaćanje, prema uputi predstavnika Ministarstva financija, nije u skladu s proračunskim načelima jer ponuda i predračun nisu dokaz da su sredstva stvarno utrošena te bi u tom slučaju sredstva bila nenamjenski utrošena. Općinska tijela u svome radu moraju se voditi prvenstveno propisima koji, nažalost, nisu uvijek u skladu sa željama – zaključio je Škrinjarić i objasnio kako su sredstva pomoći namijenjena žurnoj sanaciji, a ne cjelovitoj obnovi stambenih i drugih objekata.

– Kako bi se pomoglo što većem broju stanovnika uvedeno je ograničenje u iznosu od 10.000 kuna. Za cjelovitu obnovu biti će potrebna daleko veća novčana sredstva i pomoć za takvu obnovu osigurana je svim oštećenima Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Već sutra, 12. ožujka u Općinu Pokupsko dolaze dva mobilna tima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji će zaprimati zahtjeve naših građana za pomoć iz državnog proračuna za obnovu domova, odnosno rušenje i izgradnju zamjenskih – za kraj je kazao Škrinjarić.

Vijesti

VG Čistoća uvodi nove spremnike za tekstil, evo što će se odlagati u stare

Polupodzemni spremnici se zatvaraju zbog vlage, nepravilnog odlaganja otpada i krađe tekstila

Objavljeno

na

Foto: VG Čistoća/FB

Građani će uskoro tekstil odlagati u nove spremnike jer VG Čistoća postupno zatvara polupodzemne kontejnere za tekstil na području grada. Na njihovim lokacijama bit će postavljeni metalni spremnici koji bi trebali osigurati bolje uvjete za prikupljanje odjeće, obuće i ostalog tekstila. Projekt VG Čistoća provodi u suradnji s tvrtkom SFT Recycling iz Novog Čiča.

Iz VG Čistoće objašnjavaju kako su postojeći spremnici stvarali sve više problema, od vlage koja uništava odloženi tekstil do nepravilnog odlaganja otpada koji ondje ne pripada. Problem su, navode, predstavljale i neovlaštene osobe koje su iz spremnika vadile odjeću i obuću, čime se dodatno onečišćavao sadržaj i otežavala njegova daljnja obrada.

Novi metalni spremnici trebali bi omogućiti kvalitetnije prikupljanje tekstila, dok će postojeći polupodzemni spremnici biti prenamijenjeni za plastiku kako bi građanima bilo dostupno više mjesta za odvajanje plastičnog otpada.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga

Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.

Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.

Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.

– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.

– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.

Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Najave

Dučecove spelancije vraćaju Mraclin u 70-e! Nakon pola stoljeća ponovno svira legendarni Ego

Na Jančetovom gruntu u petak će se okupiti nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego kako bi obilježili 50 godina od nastupa na festivalu Gaudeamus, a u program će se uključiti i članovi Dučeca.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mraclin.hr

Mraclin će u petak, 29. svibnja, imati mali povratak u povijest. Na Jančetovom gruntu održat će se koncert “Povratak u sedamdesete”, u sklopu Dučecovih spelancija, kojim će nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego obilježiti 50 godina od nastupa na omladinskom festivalu Gaudeamus u Lisinskom.

Grupa Ego nastala je među učenicima Klasične i Pete gimnazije, a kroz godine je mijenjala sastav i glazbeni smjer, od jazz-rock početaka do repertoara koji ih je odveo na plesnjake i svadbe diljem zagrebačke okolice. Na koncertu u Mraclinu publika će čuti presjek svih tih faza.

Večer će imati i emotivnu notu jer će biti posvećena Liviju Kalogjeri, jednom od osnivača benda, liječniku i glazbeniku koji je preminuo prošle godine. U programu sudjeluju i gosti, među njima Anela Mažuran te Crystal Kane, dok će se članovima Ega na pozornici pridružiti i glazbenici povezani s Dučecom.

Koncert počinje u 20 sati, ulaz je slobodan, a u slučaju lošeg vremena program će biti premješten na terasu NK Mraclin.

Nastavak je ovo aktivnosti KUD-a Dučec, čiji su se članovi srednje folklorne skupine KUD-a Dučec i tamburaška mladež vratili iz Italije gdje su sudjelovali na međunarodnom folklornom festivalu u Rimini. Predstavili su hrvatsku tradiciju koreografijom “Tancerice”, uz pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, pod vodstvom Tee Jančinec i Matije Galekovića.

Tijekom boravka posjetili su i Ravennu, a na festivalu su nastupale skupine iz više europskih zemalja. Iz Dučeca poručuju kako se kući vraćaju puni novih iskustava i uspomena, posebno mlađi članovi kojima je ovo bilo prvo međunarodno gostovanje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

Moja županija

Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji

Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.

Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.

Foto: Zagrebačka županija

U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.

“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović

Foto: Zagrebačka županija

Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.

Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.

“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno