Povežite se s nama

Gospodarstvo

Na benzinskim postajama novo označavanje goriva

Na svakom pištolju za gorivo i mjernom uređaju za gorivo na benzinskoj postaji, kao i na već novim vozilima, stajat će posebne oznake o udjelu biogoriva, odnosno o vrsti plinovitih goriva

Objavljeno

na

Direktivom Europske unije definira se infrastruktura za alternativna goriva u cijeloj EU. Ta Direktiva obrađuje alternativna goriva, odnosno njihovu jasniju prezentaciju građanima koji žive na prostoru Europske unije. Izađimo iz birokratskih okvira i pogledajmo što to konkretno znači za krajnje potrošače. Direktiva, naime, određuje novo označavanje vrsta goriva, od 12. listopada, koje će biti primjerno na benzinskim postajama na svakom tipu goriva.  Također, te nove oznake bit će postavljene u neposrednoj blizini čepa spremnika za gorivo na novim vozilima, a bit će prezentirane i u priručnicima za nova vozila, kao i kod distributera vozila.  Pritom se misli na mopede, motocikle, tricikle i kvadricikle, osobne automobile, laka gospodarska vozila, teška gospodarske vozila te obične i putničke autobuse.

O čemu se konkretno radi? Naime, od sredine listopada na svakom pištolju za gorivo i mjernom uređaju za gorivo na benzinskoj postaji, kao i na već spomenutim novim vozilima, stajat će posebne oznake. Uz svaki motorni benzin stajat će oznake poput E5, E10 ili E85 na primjer (standardizirana kružnica i slovno-brojčana oznaka, na slici). Ona će potrošačima govoriti koliki je maksimalni postotak etanola u gorivu (E5 do 5 posto, E10 do deset posto…), odnosno biogoriva u  gorivu. Vrijednost etanola je važna, jer mnogi motori automobila ne reagiraju najbolje na više vrijednosti etanola, koji može nagrizati određene materijale (plastika, guma, aluminij…). Procjena je, naprimjer u Njemačkoj, da 90 posto svih automobila može koristiti E10 goriva bez većih problema. Prema svim izvorima, najčešća oznaka goriva na hrvatskom tržištu će biti E5, što znači za motor najmanje agresivnih do 5 posto etanola u gorivu.

Preporuka je, također, da vlasnici svih starijih vozila pitaju distributere koju količinu biogoriva podnosi njihov automobil – kako bi mogli točiti ispravno gorivo. To se odnosi i na dizelska goriva. S njima i njihovim označavanjem će biti ista procedura kao i s benzincima, ali s jednom razlikom. Dizelska goriva bit će označavana kvadratom i slovno-brojčanim oznakom, naprimjer: B7 ili B10. U ovom slučaju B7 znači do 7 posto udjela biogoriva (metilni ester masnih kiselina). Kvadratom i slovnom oznakom XTL označit će se sintetička dizelska goriva (nije dobiveno iz sirove nafte). Kao i kod motornog benzina, odnosno etanola, i kod dizela i njegove bio komponente također će trebati provjeriti usklađenost s vozilom koje imate.

Za plinovita goriva oznake su veoma jednostavne i signaliziraju o kojem se tipu goriva radi. Koristit će romb kao simbol za plinovita goriva i slovno-brojčana oznaka H2 za vodik, CNG za stlačeni prirodni plin, LNG za ukapljeni prirodni plin te LPG za ukapljeni naftni plin.

Osim u svih 28 zemalja Europske unije, ove oznake će se koristiti u Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj, kao i u Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj i Turskoj. Zasad je još jedino upitno hoće li se oznake postavljati u Velikoj Britaniji, koja je nakon Brexita izabrala drugačiji politički put. Pretpostavka je da će i tamo biti uvedene oznake na benzinskim postajama, jer će one biti postavljene na svim novim automobilima.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno