Danas je u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održan simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača. Tradicionalni simpozij, počeo je u 11 sati u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, zaželio je dobrodošlicu svima prisutnima te prepustio riječ glavnom tajniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Dariju Vretenaru:

“Sve vas srdačno pozdravljam ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Akademija nije poznata samo kroz djelovanje svoji redovitih članova, već u prvom redu kroz svoje brojne znanstvene, znanstveno-istraživačke i umjetničke muzeje i galerije. Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo zavod u Velikoj Gorici koji s velikim uspjehom svake godine organizira brojna događanja, a danas započinjemo s već tradicionalnim simpozijem. Uvijek su izabrani predavači koji nam donose teme koje su aktualne i zanimljive. Jako mi je drago da su ovdje brojni ljudi iz struke, ali pogotovo i studenti, mladi, budući stručnjaci u ovom području”.

Ovogodišnji simpozij, obuhvatio je predavanja o akvakulturi riba iz aspekta reklamiranja ribe kao zdrave namirnice koja bi trebala biti više zastupljena u svakodnevnoj prehrani, predavanja o stavovima potrošača o percepciji sigurnosti hrane te mnoga druga predavanja bitna za sve konzumente hrane u svojoj svakodnevici. Na pitanje, zašto je ova tema važna za opću populaciju, a ne samo za znanstvenike, odgovorila je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

“Nekako je bila ideja da krenemo u osnivanje jednog takvog simpozija koji bi prvenstveno bio namijenjen studentima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zgarebu, a samim time i široj javnosti. To bi bio način da pokažemo da je sigurnost hrane široko područje, da o sigurnosti hrane progovorimo na jedan drugačiji način na znanstvenoj razini i da pokažemo našim studentima koji se usmjeravaju u tom području da sami sebi nismo dovoljni. Nekoliko struka treba biti uključeno u razmišljanje o sigurnosti hrane pa stoga i je koncept simpozija takav da su dva predavanja s područja veterinarske medicine, a dva predavanja su vezana za naše biotehničke znanost”.

Uoči Međunarodnog dana žena koji se obilježava ove nedjelje 8. ožujka, gradonačelnik Krešimir Ačkar, danas je čestitao sugrađankama njihov dan.

Na Tržnom centru, gradonačelnik je zajedno sa suradnicima, dijelio cvijeće sugrađankama i pritom poručio: 

“Tradicionalno već uoči dana žena, druženje s našim sugrađankama gdje vrlo jednostavno i kratko, naša je potreba samo reći jedno veliko hvala svim našim majkama, svim našim sugrađankama, svim našim sestrama, svim našim bakama na svemu što čine u našim životima, a čine ga prekrasnim, čine ga lijepim i ne bih uistinu ništa dalje mogao nadodati osim toga da im želim reći jedno veliko hvala i sretan vam drage žene, majke, kraljice, sretan vam dan žena.”

Na naše pitanje da li je osim građanki, jeste li darovali i svoje zaposlenice kao i svake godine, gradonačelnik Velike Gorice odgovorio je:
“Kao i svake godine, i zaposlenice u gradskim ustanovama, dječjim vrtićima, muzeju, pučkom otvorenom učilištu, kao jedno veliko hvala za sve što i one čine i žrtvu koju podnose da bi naš grad bio što kvalitetniji, što ljepši i što poželjniji za život.”

Međunarodni dan žena posvećen je borbi za ravnopravnost, prava žena i njihov doprinos društvu. Ovakve simbolične geste često su prilika i za neposredan susret građana s predstavnicima lokalne vlasti. Sadnice cvijeća su brzo pronašle svoje vlasnice, a brojne sugrađanke pritom su iskoristile trenutak za kratko druženje i razgovor s gradonačelnikom.

Sutra će se u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održati simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Događaj okuplja stručnjake kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i trendovima u sigurnosti hrane. Pojedina predavanja govorit će o prisutnosti mikotoksina (otrovne tvari koje proizvode određene vrste plijesni, a imaju toksičan učinak na ljude i životinje) te percepciji i mišljenju potrošača. Najviše će se pozornosti pridati samoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača. 

Predavanja će držati dr. sc. Ana Vulić i dr. sc. Božica Solomun Kolanović s Hrvatskog veterinarskog instituta, dr. sc. Saša Drakula s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Dunja Šafarić, mag. ing. techn. aliment iz Perutnine Ptuj.

Simpozij završava otvorenom raspravom u kojoj će sudionici moći postavljati pitanja stručnjacima, a ovaj događaj pruža priliku za bolje razumijevanje kako znanost i regulativa štite potrošače, ali i kako sami možemo biti pažljiviji pri izboru hrane koju konzumiramo.

Hitna pomoć i prijevoz pacijenata, tema je za koju smo već počeli osjećati da iskače iz paštete. Sve se odvijalo iznenada, a ni nove odluke nisu dolazile ništa sporijim tempom. Naime, zbog opterećenosti bolničkog prijema na Rebru i smanjenih kapaciteta uslijed obnove, Ministarstvo zdravstva prvo je naložilo da se velikogorički pacijenti voze u KB Dubrava. Ubrzo je došla nova odluka da će se ipak raspodjela prebaciti na više bolnica, među kojima su bile KBC Sestre milosrdnice te Klinička bolnica Sveti Duh.

Odluke su se mijenjale u kratkom razdoblju, a prema riječima voditelja velikogoričke hitne službe Siniše Goluba, dr. med., spec. OM i HM, sve je počelo jednim mailom.

“Mi smo bili iznenađeni jer smo dobili samo mail da se od danas događa to i to. Prvo smo preusmjereni u Dubravu, ali onda je Dubrava pod nasrtajem svih pacijenata koji su dolazili, bila preopterećena i otkazivali su im sustavi, ne samo ljudski nego i tehnički. Onda smo preusmjereni na druge tri bolnice. To je bilo sve lijepo zamišljeno, međutim mi nismo znali uzrok tome, a to smo kasnije kroz razgovor saznali, da se Rebro uređuje, da je kapacitet prijema s 1800 kreveta spao na 800 kreveta”, objašnjava Golub.

Problem je nastao zbog nejasnoća u samoj uputi. “Sami mail je napisan vrlo kratko i jasno, ali dao je širinu za razne interpretacije. Pa su si bolnice to prevele onako kako njima paše. Npr. dođu dva pacijenta, pa jedan mora u drugu bolnicu. Nikom to nije baš logično, a najmanje onom tko je pogođen, tj. pacijent”.

Dodaje da struka na terenu prije donošenja odluka nije bila konzultirana. “Prije toga nas nitko nije kontaktirao da bi saznao neke statističke podatke. Dakle to su ljudi koji dolaze na kontrole, preglede ili ih njihovi doktori opće medicine voze taj dan u bolnicu”.

Velikogorička hitna je ionako odgovorna za manji dio ukupnih pacijenata koji dolaze u bolnicu, no uvođenje novih ruta dodatno je opteretilo timove. “Ako odete na Rebro i niste ništa s time obavili, naš tim sjedi na hodniku sat vremena dok se negdje oslobodi krevet. Tek kada je pacijent predan u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se pokrenuli prema bolnici”, objašnjava Golub

Premda je komunikacija bila puno šumova, posebno ističe angažman gradonačelnika koji se pobrinuo da sve krene u boljem smjeru.

“Nakon konkretnih mjera i angažmana našeg gradonačelnika, komunikacija je značajno poboljšana. On osobno je svojim zalaganjem razriješio na dobrobit građana Velike Gorice tu cijelu situaciju. Mislim da je kasnije kad se bura podigla, kad je prešlo sve neku granicu tolerancije prema građanima Velike Gorice, on odigrao veliku, čak i najveću ulogu. Za to mu je trebala i informacija sa same hitne pomoći, pa sam i ja bio uključen, na čemu mu zahvaljujem jer mi je pružena mogućnost da objasnim u razgovoru sa samom ministricom gdje je ustvari problem. Komunikacija je kasnije bila sasvim u redu. Kad smo mi saslušani sa zdravstvenog aspekta i aspekta statističkog pritiskom na same bolnice”.

Promjene su značile i dulje izbivanje timova s terena, što se posebno osjetilo kod udaljenih naselja Velike Gorice. “Dubranec, Pokupsko, to nije manje od 20 km blizu nas. Ovo je inače posao u kojem imate puno izazova. Onda vam ovakve turbulencije nimalo ne pogoduju jer produžuju naše vrijeme dolaska, zbrinjavanja pacijenta i prelaska do bolnice”.

Osim logističkih problema, promjene su stvorile i dodatni psihološki pritisak na djelatnike. Golub opisuje svakodnevni rad hitne kao stihijski i nepredvidiv: “Svaka minuta je važna. A kad se pravila mijenjaju iz dana u dan, to dodatno opterećuje tim. Tek kad pacijenta predamo u bolničku ustanovu, nama završava intervencija, a ne onog trenutka kad smo se uputili prema bolnici. Svaka minuta manje je više vremena posvećeno na sljedeću intervenciju ili odmor koji zaslužujemo nakon same intervencije”.

Najviše su, ističe, nezadovoljstvo osjetili građani. “Najteže je bilo što je nastala greška u komunikaciji, ali isto tako i nepravda prema građanima Velike Gorice i oni su to osjetili, komentirali su da se osjećaju kao građani drugog reda i s pravom su to rekli. Mi tu nismo mogli ništa kao hitna pomoć. Nismo se nigdje oglasili, ali daleko od toga da se ne bi složili s građanima, njihovim očekivanjima i nezadovoljstvom koje su pokazali”.

Također dodao je da građani isto tako ne razumiju uvijek s čime se oni suočavaju na terenu. “Mislim da su ovakvi razgovori uvijek potrebni i najčešće prigovori koje dobijem, volim da su usmeni i da su isti dan jer tad im najbolje mogu pomoći. Kasnije istraživanje što je tko radio i kad, naravno da mogu provesti, ali najviše volim dati konkretan odgovor za datu situaciju u datom trenutku. U prosjeku treba 20-ak minuta da dođemo do pacijenta, to znači da smo kod nekog došli za 5, a kod nekog za 40 minuta”. 

Nakon angažmana gradonačelnika, situacija se stabilizirala. “Jako smo zadovoljni, sve se vratilo na staro, to ne znači uvijek loše, nekad je i dobro. Mi kao zdravstveni radnici smo navikli na prilagođavanje. Zadovoljni smo s ovim rješenjem, to je nešto što smo priželjkivali, kao građani Velike Gorice i kao oni koji se brinu o njihovom zdravlju”.

Na 117.Turopoljskom fašniku – Dječji fašnik u kategoriji Predškolske grupe u organizaciji Turističke zajednice Grada Velike Gorice  u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole jučer (petak, 06. veljače 2026., početak u 16:30 sati) su se djeca iz Dječjih vrtića, 12 grupa, natjecala za vrijedne nagrade.

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vrtićanci su pokazali svoju kreativnost, smjelost u nastupu, visoki stupanj uvježbane koreografije i sve to na ponos svojih roditelja, teta u vrtiću, baka i deda. Kroz program vodio ih je voditeljski par Princ i Princeza. Svi sudionici su nakon izvedbe posluženi krafnama.

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema prosudbi četveročlanog žirija konačne odluke bilo je teško donijeti, jer su sve kreacije bile odlične. Dodijeljena je prva nagrada (1. mjesto) i druga nagrada (2. mjesto), a sve ostale grupe (10) plasirale su se na 3. mjesto.

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 06.02.2026. 117. Turopoljski fašnik – Mali fašnik. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poredak: 1. mjesto: DV Čarobna šuma (skupina Goričanka) – ”Mali junaci komunalci” (djece 35) – voditeljice: Tena Andrijanić, Josipa Ćubela, Lucija Musić, Sara Vlainić i Vanja Cebin), 2. mjesto: DV Velika Gorica (Područni objekt Buševec – ”Zaljubljeni žabac”) – voditeljice: Danijela Antolčić, Anita Jelkić Cavrić, Ilija Klasan), 3. mjesto: sve ostale predškolske grupe (10).

Školske grupe (10) 1. mjesto: OŠ Nikole Hribara – ”Ako ne znaš šta je bilo” (djece 52) – voditeljice: Jadranka Jelisavac, Vesna Stipić, Marija Patrlj, Petra Črnko. 2. mjesto: OŠ Šćitarjevo – ”Fašnik u Andautoniji” (djece 35), voditeljice Petra Radošević i Martina Burilović. 3. mjesto: ostale grupe (8).

Skupine (10) 1. mjesto: Plesni klub Megablast – ”Ludi šeširđija” (djece 20), voditeljica Ana Vesel Križaj, 2. mjesto: KUD Slavuj Bukevje – ”Posavski poljoprivrednici nekad i danas” (djece 13), voditeljica Jasminka Podlejan.

Galerija fotografija