Poveži se s nama

Gospodarstvo

Kompostirajte i pretvorite kućni biootpad u vrtno zlato

Objavljeno

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom moći će kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, na mjestu njegova nastanka.

Korisnici koji u svom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili će ga kompostirati ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjit će utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno vlasnici obiteljskih kuća, ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

Višestruke koristi kompostiranja

• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
• pomaže u očuvanju okoliša
• lagano je i jednostavno
• dobiva se potpuno besplatno gnojivo -štedi se novac
• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

Što se smije, a što ne smije kompostirati

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:

• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira (“škarnicla”)
• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice i kutije za jaja, papir i karton previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:

• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., ostali opasan otpad.

Kako, kada i gdje kompostirati

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Gospodarstvo

Jednostavno naručite Taxipro putem aplikacije

Start će vas koštati 10 kuna, svaki kilometar vožnje dodatnih sedam kuna, odnosno 11 kuna iz Zračne luke Franjo Tuđman. Za vožnje dulje od 50 km moguć je i dogovor oko cijene. Za manje spretnije s tehnologijom, primamo i narudžbe telefonskim putem na broj 099/7201-841- kažu iz Taxipro udruge

Objavljeno

on

Goričko taksi tržište dobilo je prije dva tjedna pojačanje kroz udrugu Taxipro VG, a uveli su i besplatnu aplikaciju za android i iOS uređaje putem koje se brzo može naručiti prijevoz. Kroz maksimalno 30 minuta garantiraju da će korisnici dobiti njihovu uslugu prijevoza.

Foto: Tomislava Bradić/Cityportal

– U cilju poboljšanja taksi usluge u gradu, spustili smo cijene da bi taksi u našem gradu bio pristupačniji našim sugrađanima. Start će vas koštati 10 kuna, svaki kilometar vožnje dodatnih sedam kuna, odnosno 11 kuna iz Zračne luke Franjo Tuđman. Za vožnje dulje od 50 km moguć je i dogovor oko cijene, a u ponudi imamo i kombi za do osam osoba – kažu iz Taxipro-a.

Upitali smo jednog od taksista iz udruge, gospodina Marinka Andričića kakva je potražnja bila do sada, o planovima u bliskoj budućnosti i raspitali se koliko Goričani koriste aplikaciju za narudžbe putem pametnih telefona.

Foto: Tomislava Bradić/Cityportal

– Ovih dva tjedna kako radimo, primjetili smo da aplikaciju koristi najviše mlađa populacija do 35 godina, a oni malo stariji uslugu naručuju telefonski. Primjerice, imali smo pune ruke posla za Veliku Gospu, do fajrunta smo vozili posjetitelje kući, pa se nakupilo preko 50 vožnji samo toga dana. 31. kolovoza, kad naši sugrađani budu hodočastili na Mariju Bistricu, dva ili tri naša vozača pratit će ih u suradnji s policijom. Ukoliko ih noge izdaju, sigurno ćemo ih odvesti do odredišta, a i nazad ako treba! Narudžbe preko aplikacija, kao i telefonski pozivi, pristižu svakodnevno od šest ujutro pa sve do ponoći. Najviše nas traže prijevoz do aerodroma, jer su građani primjetili normalne cijene koje im nudimo – ističe taksist Marinko.

Doznali smo kako će nas primjerice, vožnja za do četiri osobe od goričkog autobusnog kolodvora do Lisinskog koštati 111 kuna! Valja napomenuti kako građani koji se slabije snalaze s tehnologijom, taksi mogu naručiti putem kontakt broja 099/7201-841.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica prema prihodu i neto dobiti poduzetnika među najboljima u Hrvatskoj

Najveće prihode i dobit u Zagrebačkoj županiji ostvario je Lidl Hrvatska d.o.o iz Velike Gorice, a isto društvo je imalo i najviše zaposlenih

Objavljeno

on

Prema posljednjem Fininom izvješću Velika Gorica nalazi se među top 20 gradova i općina na razini Hrvatske prema ukupnom prihodu i neto dobiti poduzetnika. Najveće prihode i dobit među poduzetnicima sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji ostvario je LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. iz Velike Gorice, a isto društvo je imalo i najviše zaposlenih. Najveći izvoznik je Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., također iz Velike Gorice.

U Zagrebačkoj županiji u 2018. godini je, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, sjedište imalo 8.589 poduzetnika, kod kojih je bilo zaposleno 60.182 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 6,3 posto. U odnosu na druge županije na drugom mjestu prema ukupnim prihodima poduzetnika, a na trećem mjestu prema neto dobiti, prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih i prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih. Prema broju zaposlenih je na četvrtom, a prema broju poduzetnika na petom mjestu.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tužno , više se cijene uvozne rajčice, nego domaće

Proizvodnja rajčice u Hrvatskoj lani je pala za gotovo četvrtinu, uvoz je porastao za pet posto

Objavljeno

on

Proizvodnja rajčice lani je pala za gotovo 25 posto u odnosu na godinu ranije, proizveli smo 30.950 tona, dok smo 2017. završili s proizvedenih 41.223 tona.

Sukladno manjoj proizvodnji, smanjio se i izvoz, za 30-ak posto. Lani smo izvezli 5.287 tona, u odnosu na 7.505 tona u 2017. godini. Uvoz je pak porastao za pet posto, sa 12.813 tona u 2017. na 13.369 tona u prošloj godini.

-Kilogram uvozne rajčice prošle je godine u prosjeku koštao 0,99 eura, dok smo za izvozni kilogram dobivali prosječno pet centi manje-navodi HGK.

Uvoz voća i povrća neprestano raste.

Oko 60 posto uvozne rajčice dolazi iz Italije i Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj.

Uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste, a prošle smo uvezli 25 tisuća tona više nego 2017. godine.

Nastavi čitati

Reporter 384 - 25.07.2019.

Facebook

Izdvojeno