Poveži se s nama

Gospodarstvo

Kompostirajte i pretvorite kućni biootpad u vrtno zlato

Objavljeno

Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom moći će kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, na mjestu njegova nastanka.

Korisnici koji u svom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili će ga kompostirati ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjit će utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno vlasnici obiteljskih kuća, ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

Višestruke koristi kompostiranja

• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
• pomaže u očuvanju okoliša
• lagano je i jednostavno
• dobiva se potpuno besplatno gnojivo -štedi se novac
• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

Što se smije, a što ne smije kompostirati

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

Kompostirati DA:

• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci – mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira (“škarnicla”)
• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice i kutije za jaja, papir i karton previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:

• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., ostali opasan otpad.

Kako, kada i gdje kompostirati

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjetra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži.

U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Gospodarstvo

Okupljaju proizvođače voća i povrća, a promovirat će ih katalogom i internetskom stranicom

Sudjelovanje u izradi kataloga je besplatno, a rok za prijavu je 7. veljače

Objavljeno

on

U sklopu provedbe međuteritorijanog projekta suradnje “Udruživanjem do jačanja kapaciteta poljoprivrednih proizvođača”, Lokalna akcijska grupa Zrinska gora – Turopolje objavljuje javni poziv u svrhu promocije te izrade kataloga poljoprivrednih proizvođača voća i povrća s područja LAG-a Zrinska gora – Turopolje.

Promocija poljoprivrednih proizvođača će uključiti izradu 400 kataloga proizvođača voća i povrća s područja LAG-a te izradu internetske stranice s interaktivnom kartom na kojoj će biti označene lokacije i dostupni podaci o proizvođačima.

Sudjelovanje u izradi kataloga je besplatno za sve prijavitelje, a rok za prijavu je 7. veljače.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ptičja gripa otkrivena u susjedstvu, u Hrvatskoj na snazi preventivne mjere zaštite

U Sopu Bukevskom prije tri godine zbog gripe eutanazirano 1500 komada peradi

Objavljeno

on

U našem susjedstvu nedavno su potvrđeni slučajevi ptičje gripe podtipa H5N8 koja je prije tri godine izazvala velike probleme na velikogoričkom području. Podsjećamo, samo u Sopu Bukevskom u siječnju 2017. godine eutanazirano 1500 komada peradi u krugu od 10 kilometara. Prema informacijama iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane početkom siječnja potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica u Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.

Visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrokuje visoku stopu uginuća, a u određenim okolnostima njome se može zaraziti i čovjek, iako je rizik uglavnom vrlo malen.

– Podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj su na snazi preventivne mjere za sprječavanje pojave i rano otkrivanje influence ptica, određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 27/17).

Mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja kao i uginuća peradi i ptica. Primjenom biosigurnosnih mjera mora se onemogućiti kontakt domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebnom pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa – poručili su iz Uprave.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Doznajte kako do potpora za mlade poljoprivrednike

Potpore iznose od 148 do 370 tisuća kuna

Objavljeno

on

U Kravarskom će sutra održati radionica na temu potpora mladim poljoprivrednicima. Naime, LAG Vallis Colapis otvorio je natječaj za dodjelu potpora mladim poljoprivrednicima nositeljima/odgovornim osobama poljoprivrednih gospodarstava za početak poslovanja. Budućim korisnicima je na raspolaganju 1 111 875 kuna.

– Potpora korisniku kojem će poljoprivreda biti glavno zanimanje i koji će biti obveznik socijalnih doprinosa Republike Hrvatske (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim zakonodavstvom najmanje pet godina nakon konačne isplate iznosi 370 625 kuna.
Potpora korisniku kojem poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznik socijalnih doprinosa po osnovi poljoprivrede iznosi 148 250 kuna – poručili su iz LAG-a.

Natječaj će biti otvoren od 20. siječnja do 24. veljače, a više o uvjetima možete doznati na radionici  sutra od 17 sati u vijećnici Općine Kravarsko, Trg Stjepana Radića 1, Kravarsko.

Nastavi čitati

Reporter 389 - 19.12.2019.

Facebook

Izdvojeno