Poveži se s nama

Kultura

Kako je nekad bilo: Na Božić se jede ono što kopa, na Novu ono što ruje…

Kako je izgledao tradicionalni turopoljski božićni stol: donosimo vam nekoliko jednostavnih starinskih recepata kojima neće odoljeti ni najizbirljivija nepca…

Objavljeno

Božićni običaji, pa tako i hrana koju pripremamo za blagdane, u posljednjih dvadesetak godina pokleknuli su komercijalizaciji odmičući se od tradicije i onog istinskog smisla što Božić predstavlja – mir, ljubav i obitelj. No blagdani ne bi bili blagdani da nema obitelji i hrane koja nas okuplja oko zajedničkog stola. Za razliku od nekih prošlih vremena, danas je blagdanska trpeza daleko bogatija, pa od ponude koja se nađe na stolu ne znamo što bismo prije probali. Nekad davno u Turopolju, dok je većina ljudi živjela od poljoprivrede, jelo se ono što se imalo, a meso se pripremalo jednom tjedno. No za Božić je trebalo biti svega i sve se čuvalo za taj dan. Pa krenimo od Badnjaka…
Za razliku od danas, kad se na Badnjak jede riba, nekad se postilo na drugačiji način. Netko čak hranu nije okusio cijeli dan, no tog dana obično su se posluživala jaja, domaći kruh, krumpir ili posni grah na salatu. Naravno, ne sve odjednom… Tko je što imao. U obitelji moje bake za doručak se pripremala trena ili frkana kaša, a za ručak posni grah.

Trena kaša
Sastojci:
1 kg pšeničnog brašna (glat nuler)
Malo soli
Malo vode
Priprema: U malo vode umiješati (zruliti) brašno da se naprave grudice i kuhati u slanoj vodi. Kad je kuhano, prelijati s preprženim lukom.

Posni grah
Sastojci:
1 kg graha
Voda
Luk
Malo ulja ili rastopljene masti
Priprema: Grah se probere, očisti i opere. Pristavi se u hladnu vodu i kuha bez soli. Kad je mekan, ocijedi se i ohladi. Dodaje se malo ulja i soli, ako je bilo luka, i on se narezao i dodao. Obično se uz posni grah posluživao i domaći kukuruzni kruh.

Domaći kuruzni (kukuruzni) kruh
Sastojci:
1 kg kukuruznog brašna (mela)
60 dkg raženog brašna
2-3 žličice soli
Mlaka voda po potrebi
Za kvas:
2 kocke svježeg kvasca
1 žlica šećera
2-3 žlice glatkog brašna
Za premaz:
Par žlica glat nulera (pšeničnog brašna)
Mlake vode za razmutiti melu
Priprema: Oko 80 dkg kukuruznog brašna staviti u posudu, preliti s litrom kipuće vode, promiješati i ostaviti da se ohladi. Potom napraviti kvas. Kvasac razmutiti sa šećerom i 1 dl mlake vode te pustiti da se digne. Kad se ohladilo kukuruzno brašno, staviti kvas i sve dobro promiješati. Nakon toga se stavi raženo brašno te se dodaje voda po potrebi i sve se dobro treba promiješati. Tijesto se mijesi i dodaje se još vode i kukuruznog brašna koliko treba. Sve se radi u posudi i tijesto se tuče rukama oko deset minuta. Kad je gotovo, ne smije se lijepiti za ruke. Nakon toga, tijesto se diže oko sat vremena, dok se ne udvostruči. Kruh treba premazati premazom da ne ispuca. Nakon toga stavi se peći u zagrijanu pećnicu. Prvih pola sata peče se na najvećoj temperaturi (250 stupnjeva), a onda još sat vremena na 200 stupnjeva.

Nakon doručka i ručka, više se nije jelo, već se prionulo na pripremu kuće za Božić. Sve se taj dan moralo urediti i počistiti, nacijepati drva, nahraniti blago i slično. Posljednja stavka je bila kićenje borovice, a nakon toga je slijedio unos Božića u kuću. Cijela obitelj se okupila u kuhinji, ugasila su se sva svjetla, a glava obitelji, najstariji muški član, otišao je u štalu po slamu. Nakon toga se sa slamom i svijećom vratio u kuću izgovarajući sljedeće: “Daj nam Bog picekov, racekov, telekov, pajcekov, puno zdrave dječice, mira i blagoslova ovoj kući”. Dio slame se potom položio ispod stola, a od preostalog dijela se napravio oblik križa i oko njega su se posipala zrna pšenice te se sve zajedno stavilo ispod stolnjaka. Tamo je stajalo sve do Ivanja, kad se slama iznosila van i stavljala na voćke, kako bi bolje rodile iduće godine.

Navečer se išlo na polnoćku nakon koje se moglo jesti meso, najčešće krvavice. Oni koju ne uzgajaju svinje i ne kolju, danas ih možete kupiti u bilo kojoj mesnici. Ako je u obitelji bilo kiselog zelja, onda se on dinstao i poslužio uz krvavice.

Na sam Božić uglavnom se nije doručkovalo jer se jedva čekalo ručak. Oni najgladniji ujutro su pojeli malo posnog graha, ako ga je ostalo od dana prije. Za božićni ručak u Turopolju se uvijek pripremala guska ili pura s mlincima. Stara narodna kaže da se perad jede na Božić jer nogama kopa unazad – dakle, da tim činom odguruje staru godinu iza sebe – a svinjetina za Novu godinu jer svinja ruje prema naprijed, pa da nadolazeća godina bude dobra.
Božićni ručak bio je u tri slijeda – juha, glavno jelo i desert. Juha se kuhala od iznutrica (pluća, srčeko) i nogica od pure ili patke. U juhu se obavezno stavljao grincek. Danas ga kupujemo na tržnici ili trgovačkom lancu, no prije pedesetak godina postupak je bio daleko drugačiji. Kao što znamo, svaka obitelj je imala vrt na kojoj su uzgajali razno povrće. Kako mi priča baka, mrkva se čuvala u trapu. Njen djed je napravio drvenu kutiju u kojoj se prvo stavio red pijeska, pa zatim red mrkve, pa opet red pijeska, mrkve… I tako sve dok kutija nije puna. Što se tiče ostale “zelenjave”, celera i peršina, prabaka je povrće stavljala u veliku staklenku, posolila i zatvorila, čime je povrće ostalo dugo vremena svježe. Naravno, juha ne bi bila juha bez domaćih rezanaca.

Domaći rezanci
Sastojci:
Pola kg brašna
2 jaja
Malo soli
Vode
Priprema: Sastojci se pomiješaju, tijesto se zamijesi rukama, dodavajući po potrebi malo brašna, dok tijesto ne postane glatko i čvrsto. Tijesto podijeliti na nekoliko dijelova te svaki dio zasebno razvaljati i ostaviti neko vrijeme da se osuši. Ako imate mašinicu za rezance, posao će brzo biti gotov, no nemate li je, dobar nož će biti sasvim dovoljan. Razvaljano tijesto treba zarolati i rezati oštrim nožem na uske trakice. Narezane rezance dobro posušiti na stolnjaku.

Juha od purećih iznutrica
Sastojci:
Pureće iznutrice (srce, pluća, jetra)
Grincek
Rezanci
Sol, papar
Voda
Priprema: Za juhu je najbitnije da se kuha što dulje na laganoj vatri, da krčka. S obzirom da se radi o purećim iznutricama, bit će dovoljno oko sat i pol do dva sata.
U većini turopoljskih kuća, uz puricu ili gusku posluživali su se domaći mlinci.

Mlinci
Sastojci:
Oko 80 dkg brašna
Prstohvat soli
Malo vode
1 jaje (može i bez njega)
Priprema: Sve sastojke izmiješati i mijesti, ali da tijesto nije ni pretvrdo ni premekano. Tijesto treba pustiti da odstoji oko pola sata, pokriveno krpom da se ne osuši. Nakon toga tijesto razdijeliti u nekoliko manjih komada. Svaki komad se treba razvaljati na jako tanko. Iako se tradicionalno mlinci peku na ploči peći na drva, danas postoje druge inačice, a mlinci ispadnu jednako ukusni. Možete ih peći na tavi ili možda jednostavnije, peći na limu (protvanju) u pećnici. Kad se mlinci ispeku, treba ih staviti na hrpu da se ohlade. Kad se ohlade, ako ih ne mislite odmah pripremati, treba ih pohraniti u neku posudu koja se može zatvoriti. Moja baka ih čak stavlja u jastučnicu. Jednako učinkovito. Što se tiče samog posluživanja, postupak je sljedeći: mlince natrgati na manje komade i pofuriti (preliti) ih vrućom vodom i ostaviti neko vrijeme da se natope i omekšaju. Nakon toga ih dobro ocijediti i dodati u ulje/mast na kojem se pekla pura što će im dodati taj okus zbog kojih su neodoljivo ukusni. Dodati začina po potrebi.

Purica
Sastojci:
1 purica (cca 2-3 kg)
Ulje
sol
Malo vode
Puno ljubavi i vremena
Priprema: Puricu treba posoliti i popapriti iznutra i izvana, a u unutrašnjost pure možete čak staviti i jednu neoguljenu jabuku. U lim za pečenje staviti ulje i zatim puru staviti peći. Tijekom pečenja, koje traje nekoliko sati (ovisno o kilaži, 1kg = 1 sat), puricu povremeno politi vodom i uljem u kojem se peče.

Kad su juha, purica i mlinci gotovi, stol serviran, vrijeme je za obiteljski ručak. Doduše, danas se još poslužuje francuska salata i još mnogi dodaci. Nekad toga nije bilo. Obično se kao salata posluživala zimnica – kiseli krastavci, cikla ili kisela paprika punjena sa zeljem.

Nakon ručka, moralo se malo zasladiti. Ipak je bio Božić. Naravno, nije se pripremalo sto vrsta kolača, nego jedna ili eventualno dvije vrste, a najčešće je to bila gibanica (makovnjača ili orehnjača) i mramorni kolač.

Orehnjača
Sastojci za tijesto:
50 dkg brašna (oštro za dizana tijesta)
Dva i pol dl mlijeka
1 dl ulja
2 žumanjka
2 žlice šećera
2 žlice ruma
Naribana korica od pola limuna
Malo soli
Jedna svježa germa
Nadjev:
40 dkg mljevenih oraha
15 dkg šećera
10 dkg grožđica
2 dl mlijeka
Korica limuna
Snijeg od dva bjelanjka
Kvas: Blago ugrijati pola dl mlijeka i dodati mu izmrvljenu germu, 2-3 žlice brašna i žličicu šećera. Sve se izmiješa, pokrije i ostavi dizati na toplom mjestu.
Priprema tijesta: U veću posudu prosijati brašno te dodati ostale sastojke (mlijeko, ulje, šećer, rum, žumanjci, limunova korica, sol i kvas). Sve se dobro izmiješa i lupa kuhačom tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače i posude. Potom se prekrije krpom i ostaviti da se diže. Kad se tijesto udvostruči, staviti ga na pobrašnjenu podlogu, razvaljati na prst debljine, premaže nadjevom, zarolati, staviti u protvan i ostaviti još neko vrijeme da se diže. Potom se premaže razmućenim jajetom i stavi se peči. Nakon pečenja ostaviti da se skroz ohladi jer se gibanica ne smije rezati dok je vruća.

Mramorni kolač
Sastojci:
300 g brašna
150 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
1 vrećica praška za pecivo
3 jaja (bjelanjak i žutanjak posebno)
2 dcl mlijeka
1 dcl ulja
Kakao u prahu
Limunova korica
Priprema: Brašno se prosije s praškom za pecivo. Žumanjci i šećer se miješaju dok smjesa ne postane pjenasta. Zatim se doda brašno s praškom, mlijeko, naribana limunova korica i snijeg od bjelanjaka. Smjesa se razdijeli u dva dijela. U jedan se stavi kakao u prahu, a drugi ostane bijel. Dno lima za pečenje se premaže s uljem i pospe brašnom. Zatim se naizmjence stavlja žlica bijele i žlica crne smjese (jedna do druge), dok se ne popuni cijeli lim. Stavi se peči na umjerenoj temperaturi.

Turopoljska jela su, prije svega, bila jako jednostavna, no jako ukusna. Nadamo se da ste dobili pokoju ideju za blagdanski ručak. Dobar vam tek!

Kultura

Naučite kako se suočiti sa strahom, kako preuzeti odgovornost…

Poduzetnica, PR stručnjakinja i spisateljica, sve je to Lea Brezar, koja će održati predavnje u srijedu u 18 sati u Knjižnici Galženica

Objavljeno

on

Lea Brezar sve je više prepoznatljiva u poduzetničkim vodama, ali i na hrvatskoj književnoj sceni. Vlasnica i izvršna direktorica marketinške i PR agencije “Dhar Media” te konzultantske kuće “Ideja pokreće sve” završila je Geodetsku školu u Zagrebu, nakon čega kreće u potpuno drugom smjeru. Završava na Poslovnom učilištu Experta, gdje stječe diplomu menadžera za odnose s javnošću i zajedno sa svojim suprugom upušta se u poduzetničke vode. Također, ona je spisateljica, ima iza sebe djela iz područja beletristike, poezije i dječje književnosti te priručnike.

Ovu svestranu poduzetnicu, spisateljicu, nadasve pozitivnu i vedru osobu imati ćete priliku osobno upoznati i poslušati njezino predavanje u srijedu u Gradskoj knjižnici Galženica, s naslovom “Reci čega se bojiš i ostvari se”, što je ujedno i naziv njezina priručnika objavljenog 2018. godine. U njemu odgovara na pitanja kako se suočiti s vlastitim bojaznima i što postižemo priznavanjem straha samome sebi. Kroz vježbe, zadatke, upitnike i naglaske, pregledno dizajnirani priručnik u šest poglavlja vodi čitatelja na “putovanje do vlastite svrhe”, kako glasi podnaslov, od suočavanja sa strahom do preuzimanja odgovornosti, učenja i otpuštanja. Njezini primjeri i upute mnogima pomažu jer ih odmaknu od pogrešnog  uvjerenja koja uzrokuju emocionalne krize i  otežavaju život pojedincima i njihovoj okolini.

Predavanje u srijedu počinje u 18 sati.

Nastavi čitati

Kultura

Zašto smo debeli? Odakle nam potreba toliko jesti? Odgovori stižu…

U sklopu Radionice razmjene vještina održat će se radionica pod nazivom “Tijelo i duša… i debljina”, koja je u prvom redu namijenjena ženskoj publici, kažu u Gradskoj knjižnici

Objavljeno

on

S novom godinom stigla je i nova sezona priče pod nazivom “Četrti četrtek”. Pogađate, riječ je o nečemu što se događa svakog četvrtog četvrtka u mjesecu, a ovoga puta na redu je potencijalno vrlo zanimljiva radionica. Sve je lijepo objašnjeno u rječitom opisu na stranicama Gradske knjižnice Velika Gorica:

“Na samom početku 2019. godine, u sklopu prvog ovogodišnjeg Četrtog četrtka, održat će se radionica ‘Tijelo i duša… i debljina’. Svi pametni znaju da se, kao što i jedan reklamni slogan kaže, savršene ljetne figure oblikuju zimi. No ova radionica nije namijenjena samo onima koji ljeto žele dočekati u top formi, nego prije svega onima koji žele doznati više o razlozima emocionalne potrebe za hranom.

Radionica je prije svega namijenjena ženama, ali dobrodošli su i pripadnici suprotnog spola. Zašto baš ženama? Zato što je još uvijek žena ta koja je pod većim pritiskom nemogućih standarda koji im se, naročito po pitanju fizičkog izgleda, danas nameću, što dovodi do gubitka vjere u sebe, smanjene razine samopouzdanja i – traženja utjehe u lakim i naizgled bezopasnim zadovoljstvima kao što je pretjerivanje u hrani. Na taj način hrana neopravdano postaje ženin najgori neprijatelj. Kako se pomiriti s hranom i uživati u životu?

Uz voditeljicu radionice Draganu Svalinu Stepanić naučit ćemo stvoriti pozitivan odnos prema hrani i svom tijelu kako bismo živjele kvalitetnije, bez razmišljanja o nečijem diktatu o tome kakve bismo trebale biti.”

Radionica će se održati u četvrtak, 24. siječnja, u 18 sati u Gradskoj knjižnici Velika Gorica.

Nastavi čitati

Kultura

U kinu djevojčica koja priča sa životinjama, neženja i borba jednog oca…

Od danas do srijede u goričkom kinu prikazivat će se tri filma. Na filmskom platnu tako će se u nadolazećim danima naći sadržaji i za djecu i odrasle

Objavljeno

on

Ovaj tjedan u goričkom kinu prikazuju se tri filma, pa će se tako pronaći  ponešto za ljubitelje drame i romantičnih komedija, ne zaboravljajući pritom i na najmlađe kinoljupce.

MALA GOSPOĐICA DOLITTLE sinkronizirani je dječji film u režiji njemačkog autora dječjih knjiga i filmova, Joachima Masanneka. U središtu radnje je jedanaestogodišnja djevojčica Lili sa sposobnošću komunikacije sa životinjama, a to ne zna nitko osim njenih roditelja. Međutim, kada zla kradljivica životinja otme bebu slona Ronnija iz zoološkog vrta, Lili i njezin novi školski prijatelj kreću u veliku pustolovinu spašavanja slonića i drugih životinja.

KAKO ULOVITI NEŽENJU? Riječ je o romantičnoj komediji u kojoj su protagonisti već poznati Keanu Reeves i Winona Ryder, koji glume Franka i Lindsay, goste koji su pozvani na vjenčanje, a zajedničko im je to da ne vole ništa živo, sve im smeta i ne podnose društvo drugih ljudi. Upravo će ta zajednička netrpeljivost postati ono što će ih približiti jedno drugome. Kako će sve završiti – velikom ljubavi ili velikom svađom?

SAM SAMCAT je drama režisera Bobe Jelčića, možda najvažnijeg hrvatskog kazališnog režisera devedesetih, koji se postupno razvio u prepoznatljivog filmskog autora. Glavni lik Marko, koji gotovo nikada nije sam, no unatoč tome, najmanje kontakata ima s osobom koju najviše voli – kćeri koja živi s majkom. Kada pokrene postupak da mu se odobri češće viđanje djeteta, Marko ulazi u svijet socijalne službe u raspadu. Njegova snažna očinska ljubav istovremeno  je izvor njegove patnje, ali i najveće radosti.

Eto ideje kuda se uputiti u ovim zimskim danima  i provesti poslijepodne bez dosade.

 

Nastavi čitati

Reporter 378 - 20.12.2018.

Facebook

Izdvojeno