Kultura

Kako je nekad bilo: Na Božić se jede ono što kopa, na Novu ono što ruje…

Kako je izgledao tradicionalni turopoljski božićni stol: donosimo vam nekoliko jednostavnih starinskih recepata kojima neće odoljeti ni najizbirljivija nepca…

Objavljeno

prije 7 godina

24. prosinca 2018.

Objavio/la

Matea Brenčić

Božićni običaji, pa tako i hrana koju pripremamo za blagdane, u posljednjih dvadesetak godina pokleknuli su komercijalizaciji odmičući se od tradicije i onog istinskog smisla što Božić predstavlja – mir, ljubav i obitelj. No blagdani ne bi bili blagdani da nema obitelji i hrane koja nas okuplja oko zajedničkog stola. Za razliku od nekih prošlih vremena, danas je blagdanska trpeza daleko bogatija, pa od ponude koja se nađe na stolu ne znamo što bismo prije probali. Nekad davno u Turopolju, dok je većina ljudi živjela od poljoprivrede, jelo se ono što se imalo, a meso se pripremalo jednom tjedno. No za Božić je trebalo biti svega i sve se čuvalo za taj dan. Pa krenimo od Badnjaka…
Za razliku od danas, kad se na Badnjak jede riba, nekad se postilo na drugačiji način. Netko čak hranu nije okusio cijeli dan, no tog dana obično su se posluživala jaja, domaći kruh, krumpir ili posni grah na salatu. Naravno, ne sve odjednom… Tko je što imao. U obitelji moje bake za doručak se pripremala trena ili frkana kaša, a za ručak posni grah.

Trena kaša
Sastojci:
1 kg pšeničnog brašna (glat nuler)
Malo soli
Malo vode
Priprema: U malo vode umiješati (zruliti) brašno da se naprave grudice i kuhati u slanoj vodi. Kad je kuhano, prelijati s preprženim lukom.

Posni grah
Sastojci:
1 kg graha
Voda
Luk
Malo ulja ili rastopljene masti
Priprema: Grah se probere, očisti i opere. Pristavi se u hladnu vodu i kuha bez soli. Kad je mekan, ocijedi se i ohladi. Dodaje se malo ulja i soli, ako je bilo luka, i on se narezao i dodao. Obično se uz posni grah posluživao i domaći kukuruzni kruh.

Domaći kuruzni (kukuruzni) kruh
Sastojci:
1 kg kukuruznog brašna (mela)
60 dkg raženog brašna
2-3 žličice soli
Mlaka voda po potrebi
Za kvas:
2 kocke svježeg kvasca
1 žlica šećera
2-3 žlice glatkog brašna
Za premaz:
Par žlica glat nulera (pšeničnog brašna)
Mlake vode za razmutiti melu
Priprema: Oko 80 dkg kukuruznog brašna staviti u posudu, preliti s litrom kipuće vode, promiješati i ostaviti da se ohladi. Potom napraviti kvas. Kvasac razmutiti sa šećerom i 1 dl mlake vode te pustiti da se digne. Kad se ohladilo kukuruzno brašno, staviti kvas i sve dobro promiješati. Nakon toga se stavi raženo brašno te se dodaje voda po potrebi i sve se dobro treba promiješati. Tijesto se mijesi i dodaje se još vode i kukuruznog brašna koliko treba. Sve se radi u posudi i tijesto se tuče rukama oko deset minuta. Kad je gotovo, ne smije se lijepiti za ruke. Nakon toga, tijesto se diže oko sat vremena, dok se ne udvostruči. Kruh treba premazati premazom da ne ispuca. Nakon toga stavi se peći u zagrijanu pećnicu. Prvih pola sata peče se na najvećoj temperaturi (250 stupnjeva), a onda još sat vremena na 200 stupnjeva.

Nakon doručka i ručka, više se nije jelo, već se prionulo na pripremu kuće za Božić. Sve se taj dan moralo urediti i počistiti, nacijepati drva, nahraniti blago i slično. Posljednja stavka je bila kićenje borovice, a nakon toga je slijedio unos Božića u kuću. Cijela obitelj se okupila u kuhinji, ugasila su se sva svjetla, a glava obitelji, najstariji muški član, otišao je u štalu po slamu. Nakon toga se sa slamom i svijećom vratio u kuću izgovarajući sljedeće: “Daj nam Bog picekov, racekov, telekov, pajcekov, puno zdrave dječice, mira i blagoslova ovoj kući”. Dio slame se potom položio ispod stola, a od preostalog dijela se napravio oblik križa i oko njega su se posipala zrna pšenice te se sve zajedno stavilo ispod stolnjaka. Tamo je stajalo sve do Ivanja, kad se slama iznosila van i stavljala na voćke, kako bi bolje rodile iduće godine.

Navečer se išlo na polnoćku nakon koje se moglo jesti meso, najčešće krvavice. Oni koju ne uzgajaju svinje i ne kolju, danas ih možete kupiti u bilo kojoj mesnici. Ako je u obitelji bilo kiselog zelja, onda se on dinstao i poslužio uz krvavice.

Na sam Božić uglavnom se nije doručkovalo jer se jedva čekalo ručak. Oni najgladniji ujutro su pojeli malo posnog graha, ako ga je ostalo od dana prije. Za božićni ručak u Turopolju se uvijek pripremala guska ili pura s mlincima. Stara narodna kaže da se perad jede na Božić jer nogama kopa unazad – dakle, da tim činom odguruje staru godinu iza sebe – a svinjetina za Novu godinu jer svinja ruje prema naprijed, pa da nadolazeća godina bude dobra.
Božićni ručak bio je u tri slijeda – juha, glavno jelo i desert. Juha se kuhala od iznutrica (pluća, srčeko) i nogica od pure ili patke. U juhu se obavezno stavljao grincek. Danas ga kupujemo na tržnici ili trgovačkom lancu, no prije pedesetak godina postupak je bio daleko drugačiji. Kao što znamo, svaka obitelj je imala vrt na kojoj su uzgajali razno povrće. Kako mi priča baka, mrkva se čuvala u trapu. Njen djed je napravio drvenu kutiju u kojoj se prvo stavio red pijeska, pa zatim red mrkve, pa opet red pijeska, mrkve… I tako sve dok kutija nije puna. Što se tiče ostale “zelenjave”, celera i peršina, prabaka je povrće stavljala u veliku staklenku, posolila i zatvorila, čime je povrće ostalo dugo vremena svježe. Naravno, juha ne bi bila juha bez domaćih rezanaca.

Domaći rezanci
Sastojci:
Pola kg brašna
2 jaja
Malo soli
Vode
Priprema: Sastojci se pomiješaju, tijesto se zamijesi rukama, dodavajući po potrebi malo brašna, dok tijesto ne postane glatko i čvrsto. Tijesto podijeliti na nekoliko dijelova te svaki dio zasebno razvaljati i ostaviti neko vrijeme da se osuši. Ako imate mašinicu za rezance, posao će brzo biti gotov, no nemate li je, dobar nož će biti sasvim dovoljan. Razvaljano tijesto treba zarolati i rezati oštrim nožem na uske trakice. Narezane rezance dobro posušiti na stolnjaku.

Juha od purećih iznutrica
Sastojci:
Pureće iznutrice (srce, pluća, jetra)
Grincek
Rezanci
Sol, papar
Voda
Priprema: Za juhu je najbitnije da se kuha što dulje na laganoj vatri, da krčka. S obzirom da se radi o purećim iznutricama, bit će dovoljno oko sat i pol do dva sata.
U većini turopoljskih kuća, uz puricu ili gusku posluživali su se domaći mlinci.

Mlinci
Sastojci:
Oko 80 dkg brašna
Prstohvat soli
Malo vode
1 jaje (može i bez njega)
Priprema: Sve sastojke izmiješati i mijesti, ali da tijesto nije ni pretvrdo ni premekano. Tijesto treba pustiti da odstoji oko pola sata, pokriveno krpom da se ne osuši. Nakon toga tijesto razdijeliti u nekoliko manjih komada. Svaki komad se treba razvaljati na jako tanko. Iako se tradicionalno mlinci peku na ploči peći na drva, danas postoje druge inačice, a mlinci ispadnu jednako ukusni. Možete ih peći na tavi ili možda jednostavnije, peći na limu (protvanju) u pećnici. Kad se mlinci ispeku, treba ih staviti na hrpu da se ohlade. Kad se ohlade, ako ih ne mislite odmah pripremati, treba ih pohraniti u neku posudu koja se može zatvoriti. Moja baka ih čak stavlja u jastučnicu. Jednako učinkovito. Što se tiče samog posluživanja, postupak je sljedeći: mlince natrgati na manje komade i pofuriti (preliti) ih vrućom vodom i ostaviti neko vrijeme da se natope i omekšaju. Nakon toga ih dobro ocijediti i dodati u ulje/mast na kojem se pekla pura što će im dodati taj okus zbog kojih su neodoljivo ukusni. Dodati začina po potrebi.

Purica
Sastojci:
1 purica (cca 2-3 kg)
Ulje
sol
Malo vode
Puno ljubavi i vremena
Priprema: Puricu treba posoliti i popapriti iznutra i izvana, a u unutrašnjost pure možete čak staviti i jednu neoguljenu jabuku. U lim za pečenje staviti ulje i zatim puru staviti peći. Tijekom pečenja, koje traje nekoliko sati (ovisno o kilaži, 1kg = 1 sat), puricu povremeno politi vodom i uljem u kojem se peče.

Kad su juha, purica i mlinci gotovi, stol serviran, vrijeme je za obiteljski ručak. Doduše, danas se još poslužuje francuska salata i još mnogi dodaci. Nekad toga nije bilo. Obično se kao salata posluživala zimnica – kiseli krastavci, cikla ili kisela paprika punjena sa zeljem.

Nakon ručka, moralo se malo zasladiti. Ipak je bio Božić. Naravno, nije se pripremalo sto vrsta kolača, nego jedna ili eventualno dvije vrste, a najčešće je to bila gibanica (makovnjača ili orehnjača) i mramorni kolač.

Orehnjača
Sastojci za tijesto:
50 dkg brašna (oštro za dizana tijesta)
Dva i pol dl mlijeka
1 dl ulja
2 žumanjka
2 žlice šećera
2 žlice ruma
Naribana korica od pola limuna
Malo soli
Jedna svježa germa
Nadjev:
40 dkg mljevenih oraha
15 dkg šećera
10 dkg grožđica
2 dl mlijeka
Korica limuna
Snijeg od dva bjelanjka
Kvas: Blago ugrijati pola dl mlijeka i dodati mu izmrvljenu germu, 2-3 žlice brašna i žličicu šećera. Sve se izmiješa, pokrije i ostavi dizati na toplom mjestu.
Priprema tijesta: U veću posudu prosijati brašno te dodati ostale sastojke (mlijeko, ulje, šećer, rum, žumanjci, limunova korica, sol i kvas). Sve se dobro izmiješa i lupa kuhačom tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od kuhače i posude. Potom se prekrije krpom i ostaviti da se diže. Kad se tijesto udvostruči, staviti ga na pobrašnjenu podlogu, razvaljati na prst debljine, premaže nadjevom, zarolati, staviti u protvan i ostaviti još neko vrijeme da se diže. Potom se premaže razmućenim jajetom i stavi se peči. Nakon pečenja ostaviti da se skroz ohladi jer se gibanica ne smije rezati dok je vruća.

Mramorni kolač
Sastojci:
300 g brašna
150 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
1 vrećica praška za pecivo
3 jaja (bjelanjak i žutanjak posebno)
2 dcl mlijeka
1 dcl ulja
Kakao u prahu
Limunova korica
Priprema: Brašno se prosije s praškom za pecivo. Žumanjci i šećer se miješaju dok smjesa ne postane pjenasta. Zatim se doda brašno s praškom, mlijeko, naribana limunova korica i snijeg od bjelanjaka. Smjesa se razdijeli u dva dijela. U jedan se stavi kakao u prahu, a drugi ostane bijel. Dno lima za pečenje se premaže s uljem i pospe brašnom. Zatim se naizmjence stavlja žlica bijele i žlica crne smjese (jedna do druge), dok se ne popuni cijeli lim. Stavi se peči na umjerenoj temperaturi.

Turopoljska jela su, prije svega, bila jako jednostavna, no jako ukusna. Nadamo se da ste dobili pokoju ideju za blagdanski ručak. Dobar vam tek!

Povezane teme:hotnews recepti Turopoljska tradicija turopoljski božićni stol

Kultura

FOTO Sjajnim izvedbama otvoren 24. Međunarodni festival folklora u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 1 sat

12. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) otvoren je jučer (petak, 11. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudionike festivala i posjetitelje pozdravio je u ime Zagrebačke županije i grada Velike Gorice Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije i Zlatko Herček, predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e).

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na 24. izdanju tradicionalne međunarodne folklorne manifestacije bogatu baštinu svojeg kraja revijalnoj večeri predstavili su gosti iz Bugarske (Omladinski ansambl ”Elitsa”, Grad Paradžik) i Sjeverne Makedonije (Folklorni ansambl ”Goce Delčev” Bitola) te Albansko kulturno društvo ”Shkendija” iz Zagreba. Organizator FA Turopolje, predsjednica Zlata Cundeković, nastupio je u uvodnom dijelu programa i na kraju večeri.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas drugog dana festivala u službenoj konkurenciji sudjelovati će pet folklornih skupina.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Kuče u bojama – Pučka škola kao motiv, klinci u ulozi umjetnika

Kroz dva sata likovne umjetnosti vodila ih je akademska slikarica i učiteljica likovne kulture Marina Lapadatović.

Objavljeno

prije 13 sati

11. srpnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Članice Udruge žena Kuče danas su oživjele prostor stare pučke škole.

Kistovi i šarene tempere bile su alat za umjetnička djela mališana koji su se pridružili prvoj likovnoj radionici za djecu u organizaciji Udruge, a kroz dva sata likovne umjetnosti vodila ih je akademska slikarica i učiteljica likovne kulture Marina Lapadatović.

Foto: Gianna Kotroman

–Inspiraciju za slikanje crpe upravo iz Pučke škole u čijem smo dvorištu. Klincima je bitno da se kreativno izraze, ja sam tu da im pomognem, jer su neki mali i nemaju još iskustva. U Biti nije niti važno kako slika na kraju “ispadne”, važno je da oni uživaju i baš su se uživjeli u projekt. Organizirat ćemo i izložbu na jesen kako bi javnosti pokazali radove – najavila je slikarica.

U “posadi organizacije” bile su Nataša Đuračić i Ana Krstić koje su bile zadužene da djeca imaju osmjeh na licu.

Foto: Gianna Kotroman

– Jako smo zadovoljne kako sve teče jer je plan bio da maksimalno imamo 20-ero djece, no interes je bio velik i došli smo do broja 40, ni jedno dijete nismo odbili i lijepo je vidjeti da svatko od njih drugačije vidi i slika školu – ispričala je Nataša, dok se Ana nadovezala kako je ova likovna radionica dio projekta “Mladi i vrijeme”, koji je financirao Grad Velika Gorica, i dodala:

Tu naše aktivnosti ne staju. U sklopu projekta “Želim, mogu i hoću” 16. srpnja u Društvenom domu u Kučama organiziramo preglede madeža a na jesen i manifestaciju Jesen u Kučama. Pratite nas na društvenim mrežama i uključite se!

Foto: Gianna Kotroman

Alfa i omega Udruge žena, Zora Ištvanek, podsjetila je kako je nekada postojalo Društvo žena Kuče, osnovano 1981. godine a danas se okupljene u Udrugu. Tu su jedna za drugu ali i za cijelu zajednicu.

–Udružile smo se kako bi pomagale starijim i nemoćnim mještanima, išle im u posjet, kao i rodiljama. Ali i radi druženja. Ovakvim druženjima s klincima, želimo pokazati i dočarati u kakvu su školu nekada išli ljudi koji su tu živjeli. Ima nas ukupno 80 žena, od kojih je aktivno u udruzi 30. Često organiziramo i izlete i druženja, život je tako puno ljepši – rekla je predsjednica Zora.

Foto: Gianna Kotroman

I zaista jest ljepši, kada mladi kroz kreativu uče o povijesti, zabavljaju se i zajedno druže.

No, tu zabavi nije bio kraj. Uz pomoć platna i projektora mali umjetnici nagrađeni su za trud. Umrljani bojama, večer su proveli sjedeći na balama slame i uživali u gledanju crtića. Jer, nije mala stvar gledati Kung fu pandu i Super ježa Sonica pod vedrim nebom…

FOTO galerija:

Foto: Gianna Kotroman

Nastavite čitati

Kultura

FA Turopolje u Tuđmanac dovodi Makedonce, Bugare i Poljake, ali i hrvatske folkloraše

Program Međunarodnog festivala folklora u oba dana održavanja počinje u 20.30 sati.

Objavljeno

prije 4 dana

8. srpnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Folklorni ansambl Turopolje već 24 godine organizira nadaleko poznat Međunarodni festival folklora, koji je u naš grad do sada doveo 178 grupa s 5 kontinenata i iz 21 zemlje svijeta, čime je domaća publika publika mogla vidjeti raskoš svjetskog folklora.

A tako će biti i ovog vikenda – u petak i subotu u Parku dr. Franje Tuđmana.

–Ove godine u grad nam dolaze društva iz Poljske, Bugarske i Makedonije, također i sisačko Kulturno umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić i dugoselski Preporod, kao i predstavnici albanske nacionalne manjine iz Zagreba, okupljene u Kulturno umjetničko društvo „Shkëndija”. U petak će biti revijalni nastupi po vlastitom izboru, a u subotu će društva imati zadani program od po najviše 10 minuta koji će ocjenjivati stručni žiri – objasnila je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolja.

Program oba dana počinje u 20:30 sati.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Proslava 20. obljetnice KUD-a Šćitarjevo i 18. Srpanjski susreti

Objavljeno

prije 5 dana

7. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Obilježavanje 20. obljetnice KUD-a Šćitarjevo i ovogodišnji 18. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava u Šćitarjevu u organizaciji KUD-a Šćitarjevo bili su vrlo uspjela priredba, koja je jučer (nedjelja, 06. srpnja 2025. godine) ostavila ugodan dojam na posjetitelje, mještane i njihove goste. Vrućina nije omela izvođače da razigrano pokažu svoje izvedbe.