Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

prije 4 godine

25. rujna 2021.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Povezane teme:DRAGUTIN TRUMBETAŠ hotnews

Kultura

Još jedan Dobar Štoos: Četvero Francuza tri dana će živjeti na goričkim ulicama!

Izvedba je do sad gostovala u New Yorku, Tokiju, Strasbourgu, Lisabonu i Solunu, a ovih je dana započela svoje međunarodno putovanje kroz Bugarsku i Hrvatsku

Objavljeno

prije 2 dana

16. listopada 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Velikogorički Štoos teatar ide dalje sa svojim aktivnostima, koje su svaki put sve intrigantnije, neobičnije i zanimljivije. Ovoga puta priprema se nešto potpuno novo i drukčije, a sve detalje donijeli su organizatori u svom priopćenju…

“Dočekajte s nama goste iz Francuske i provedite s njima nezaboravna tri dana. Od 26. do 28. listopada naš grad će nastaniti četiri inozemna gosta; Laurent Boijeot, Valia Kardi, Clement Martin i Jean Chauvelot. Oni čine neformalni umjetnički kolektiv koji će se predstaviti kontinuiranom dugotrajnom izvedbom, pokretnom instalacijom u stvarnom vremenu. Tri dana živjet će u javnom prostoru grada i pozivaju Velikogoričane da ih podrže.

Izvedba “Odiseja / Odyssee” pauza je u gradskom ritmu, poziv na usporavanje, na promjenu perspektiva, na susrete i uživanje u trenutku, na razgovor i dijeljenje kako bi stvorili zajednička iskustva na pločnicima naših gradova i uspomene upisane u privremenu arhitekturu.

Izvedba je do sad gostovala u New Yorku, Tokiju, Strasbourgu, Lisabonu i Solunu, a ovih je dana započela svoje međunarodno putovanje kroz Bugarsku i Hrvatsku.

Trenutačno se trupa nalazi u Sofiji (12. – 18. listopada), nakon čega sele u Split (21.- 23. 10.), a na kraju svog putovanja posjećuju Veliku Goricu, u kojoj će boraviti u sklopu programa Dobar Štoos u kvartu i Dana Europske baštine.

Organizator projekta je Association la Princesse, a suorganizatori međunarodne turneje uz Štoos teatar su Cirkus kolektiv (Split) ToploCentrala (Sofia) i ACT – Independent Theatre Festival (Sofia). Partneri na projektu su Francuski institut u Bugarskoj i Teatroskop- French institute network for performing art cooperation.

Partnersku podršku u Velikoj Gorici pruža Turopoljska udruga skauta “Tur” iz Velike Gorice, a izvedbu financijski podupiru Zagrebačka županija i zaklada Kultura Nova, PPS Galeković, Gorica d.d., MB Frigo i Cetina. Projekt je dio Dana Europske baštine Ministarstva kulture, realiziran u suradnji s Gradom Velikom Goricom.”

Foto: Clement Martin

Nastavite čitati

Kultura

Buševec ponovno domaćin Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala

U Domu kulture Buševec održava se 23. izdanje festivala koji okuplja svirače iz Hrvatske i inozemstva te promiče čuvanje narodnih instrumenata i običaja.

Objavljeno

prije 3 dana

15. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U subotu, 18. listopada 2025. godine, u 19 sati, Dom kulture u Buševcu ponovno će oživjeti zvucima tradicijskih glazbala. Ogranak Seljačke sloge Buševec, već 23 godine organizator Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala, i ove godine okuplja svirače iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Rumunjske s ciljem očuvanja i promicanja glazbene baštine.

Festival, koji je tijekom više od dva desetljeća postao prepoznatljiv događaj u kulturnom kalendaru Turopolja nastoji potaknuti mlade na učenje i sviranje tradicijskih instrumenata te upoznati publiku s bogatstvom različitih kultura i običaja. Uz glazbeni dio programa, u sklopu festivala održava se i seminar sviranja tradicijskih glazbala pod vodstvom dr. Andora Vegha, svirača i izrađivača instrumenata iz Pečuha, poznatog po svojem radu na očuvanju narodnih glazbenih tradicija.

Posjetitelji će tijekom večeri moći čuti širok raspon instrumenata, od gusli, dipli, svirala i lijerice, do violine, harmonike i tambure. Program donosi i poseban ugođaj grlenog pjevanja iz Mongolije te predstavljanje ponekih rijetkih, manje poznatih glazbala.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje tradicijske glazbe i kulture da dođu u Buševec i podrže mlade svirače koji svojim nastupima čuvaju vrijedno nasljeđe.

Nastavite čitati

Kultura

PROMOCIJA “Prašina na knjigama” – Katja Matković Mikulčić priča svoju osobnu priču

Nisu to top naslovi, knjige razvikanih autora, već osobni izbor autorice koja je od djetinjstva pa do danas bila okružena knjigama.

Objavljeno

prije 3 dana

15. listopada 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Dugogodišnja knjižničarka i nekadašnja ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katja Matković Mikulčić napisala je zbirku priča “Prašina na knjigama” nastalih na osobnom izboru knjiga pomoću kojih priča svoju osobnu priču.

U Mjesecu hrvatske knjige posvećenom knjižničarima savršeno se uklapa promocija ove knjige na kojoj će uz autoricu govoriti urednica Eugenia Ehgartner, akademik Ratko Cvetnić te prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje.

O djelu: Nisu to top naslovi, knjige razvikanih autora, već osobni izbor autorice koja je od djetinjstva pa do danas bila okružena knjigama. Od male seoske knjižnice u kojoj je djelovao njezin otac do njezinog dugogodišnjeg rada u jednoj velikoj gradskoj knjižnici autorica je imala brojne inspirativne trenutke vezane uz knjigu, njezine autore ili osobe koje su joj poklanjali knjige pa je i ova knjiga rezultat njene ljubavi prema pisanoj riječi. Stajati između knjiga je kao stajati usred magnetskog polja. Nekad te neki naslov privuče i osvoji baš zato što se prisjećamo osobnog iskustva bilo na nekoj promociji, izložbi, razgovoru ili obiteljskoj situaciji. Kroz naslove na koje se autorica osvrće, ona priča priču o životu kako proteklom tako i današnjem. Ova knjiga nam ukazuje što nam druženje s knjigom može pružiti, u koje svjetove nas može odvesti i obogatiti naš život jedinstvenim osobama. Stoga može biti poticajna u vremenu kada se sve manje čita i pridaje važnost pisanoj riječ, kada prijateljstva postaju površna i virtualna, ali knjiga ostaje zaglavni kamen naše opstojnosti.

Na predstavljanje knjige dođite 21. listopada s početkom u 19 sati u Vijećnicu Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Dan kruha obilježen u Osnovnoj školi Nikole Hribara

Objavljeno

prije 4 dana

14. listopada 2025.

Objavio/la

David Jolić

Dan kruha – dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježen je jučer (ponedjeljak, 13. listopada 2025.) u Osnovnoj školi Nikole Hribara u Velikoj Gorici. Prigodnim programom uz pjesmu, glumu i recitacije učenici su promišljali o zahvalnosti, o kojoj se danas tako malo govori, a još manje pokazuje.

Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH

Priređene su četiri priredbe u matičnoj školi te dvije priredbe u Područnim školama Gradići i Donjoj Lomnici. Uz učenike program su pripremale profesorice vjeronauka Marija Patrlj, Katarina Solomon, Fanija Jelinčić, učiteljice razredne nastave Jadranka Jelisavac i Vesna Stipić te profesorice glazbene kulture Branka Kopilović i Lidija Smolenicki.

Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH

U školi se osjećao slavljenički duh i miris kruha, peciva, kolača koje su pripremile vrijedne ruke mama, baka, a i ponekog đaka.

Velika Gorica, 13.10.2025. Dan kruha u Osnovnoj koli Nikole Hribara. Foto: ONH

Blago danu koji počinje mirisima kruha, a nastavlja se brigom za drugoga tradicionalnom humanitarnom akcijom za Pučku kuhinju, jer vjera bez djela nije prava vjera, a tako ni odgoj bez primjera dobre prakse.

(tekst: Marija Patrlj, profesorica savjetnica)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO DVD Lomnica pobjednik natjecanja u pripremi najbolje turopoljske kotlovine na 24.Gastru Turopolja 2025.

Objavljeno

prije 6 dana

12. listopada 2025.

Objavio/la

David Jolić

Središnji događaj trećeg dana 24. Gastro Turopolja (nedjelja, 12.10.2025.) u Parku Plemenite općine turopoljske bilo je natjecanje u pripremi najbolje turopoljske kotlovine i nedjeljni turopoljski ručak. Turistička zajednica Velike Gorice izvijestila je da se ove godine u pripremi tradicionalne turopoljske kotlovine natjecao rekordan broj ekipa – 31 skupina!