Poveži se s nama

Vijesti

Gorički osnovnoškolci briljirali na Županijskom natjecanju iz matematike

Petra Đaković i Šimun Imprić prvi, a Tomas Filipančić i Tomo Hranilović drugi u svojim kategorijama

Objavljeno

Osnovna škola Nikole Hribara ugostila je Županijsko natjecanje iz matematike. Na domaćem terenu gorički osnovnoškolci napravili su dobar posao. Petra Đaković i Šimun Imprić osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, a Tomas Filipančić i Tomo Hranilović druga mjesta.

Na županijskom natjecanju nastupilo je 28 učenika s područja Velike Gorice. Svi oni zaslužili su pohvale jer nastup na ovakvom natjecanju nije mala stvar.

Obrazovanje

‘Djeca budućnosti’ tu će stvarati igrice, crtiće i filmove, ali i programirati robote!

DIGITALNA AKADEMIJA 4.0 Osnovnoškolci imaju zanimljivu novu opciju u Velikoj Gorici, od ove jeseni mogu učiti o robotici, programiranju, korištenju 3d printera…

Objavljeno

on

Tri industrijske revolucije su iza nas, svaka sa svojim posebnostima, a ispred nas je, ako je vjerovati upućenijima, i četvrta. Također posebna, sasvim drukčija od svih prethodnih, s radnim nazivom “Industrijska revolucija 4.0”. I ona je, kažu, neizbježna, a u godinama pred nama bit će sve vidljivija i opipljivija.

A kad je već tako, ne zvuči kao loša ideja pripremiti svoju djecu na sve ono što dolazi. Srećom po velikogoričke mališane, u vlastitom gradu otvara se mogućnost da se već u najranijoj dobi počnu zabavljati, učiti, ali i pripremati za sve ono što će ih jednog dana dočekati na takvom, novom i drukčijem tržištu rada.

U prostoru škole stranih jezika Helen Doron, na adresi Matice hrvatske 3, od ove jeseni s radom kreće “Digitalna akademija 4.0”.

– Svakodnevno smo svjedoci silovitog razvoja tehnologije i digitalizacija društva neophodna je za daljnji razvoj i napredak. Paralelno s osnovnoškolskim obrazovanjem, djeca bi trebala razvijati praktična znanja i vještine kako bi jednog dana bila spremna za tržište rada – općenito pojašnjavaju iz organizacije, no stvar će postati puno zanimljivija ako se zagrebe malo dublje…

“Digitalna akademija 4.0” namijenjena je učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole, odvijat će se u četiri razine, a pohađati je mogu sva djeca, bez obzira na predznanje, jer je sadržaj prilagođen svakom djetetu.

U prvu skupinu spadaju djeca od sedam i osam godina, u drugu ona od osam do deset, u treću od deset do 12, a u posljednju od 12 do 14. I na svakoj će se razini moći isprobati vrlo konkretne stvari, koristiti raznim “gadgetima” i na cijeli niz zanimljivih načina učiti, raditi i napredovati.

U prvoj fazi tako će oni najmlađi biti autori i ilustratori svojih vlastitih digitalnih slikovnica, pa će se kroz program Algoritam tijela upoznati s ljudskim sustavima i osnovama korištenja robota, pa onda i upoznavati s najpopularnijim računalnim igrama i kroz to učiti, pa onda i istraživati svemir i Sunčev sustav, virtualno ulaziti u svemirske letjelice…

U drugoj fazi, učenici od osam do deset godina postat će mali programeri, virtualno će upoznavati svoju domovinu i programirati jednostavnu računalnu igru, nailaziti na razne izazove i tražiti rješenja. Također, uz pomoć računala i suvremenih mogućnosti komunikacije naučit će kako funkcionira mozak, kako se osnažuju njegove funkcije, a nakon upoznavanja s genijalnim umovima kao što su Nikola Tesla, Steve Jobs, Marie Curie i Leonarda da Vincija, zadatak će biti izraditi vlastiti crtić. Uz to, djeca će razvijati računalno razmišljanje, ali i crtati, slikati, fotografirati te izrađivati 3D računalnu igru.

Za još malo starije klince, od deset do 12 godina, u programu je Robotska nogometna utakmica, projekt kroz koji će klinci učiti o robotici i odlično se zabavljati, a zabavno zvuči i predviđena izrada animacije i snimanje filma, za koji će trebati napraviti i scenarij, i knjigu snimanja, pa na kraju još i montaža… U ovoj fazi planira se i da klinci samostalno osmisle svoju školu budućnosti, za koju će izrađivati 2D i 3D tlocrte.

I na kraju, za klince od 12 do 14 godina tu je projekt “Razvoj video igara”, čiji će rezultat biti video igra koju će svaki učenik izrađivati sam. U projektu “Qbot robot” samostalno će programirati i kretnje robota, njegovu komunikaciju s okolinom… U ovoj će fazi klinci učiti i kako koristiti 3D printer, kako modelirati i ispisivati kreirane modele, pa će zadatak biti dizajnirati privjesak, a na kraju cijele ove priče dolazi upoznavanje s Pythonom, jednim od najpopularnijih programskih jezika današnjice. Miješat će se u svemu tome programiranje s matematikom, likovnom i glazbenom umjetnosti, poviješću…

– Praktičnim zadatcima, samostalnim i grupnim aktivnostima pozitivno će se utjecati na razvoj kreativnih i tehničkih vještina kod djece, snalaženja na radnom prostoru te će se poticati individualna originalnost i kreativnost. Dijalogom, kvizovima i grupnim razgovorima kod učenika će se razvijati kritičko mišljenje, analitičko mišljenje te razumijevanje pojma timski rad – objašnjavaju iz vodstva ovog projekta.

I tako, donedavno gotovo zanemareni i zapušteni prostor u podnožju zgrade na jednoj od glavnih velikogoričkih prometnica polako se promiče u središnje mjesto za korisne aktivnosti za goričku djecu. Uz školu engleskog jezika Helen Doron, koju odlikuje specifičan pristup svim polaznicima, sad je tu i “Digitalna akademija 4.0”, a od ranije i program “Aloha”, koji omogućuje djeci bavljenje mentalnom aritmetikom.

Razvoj mozga, vještina i skupljanje novih, modernih znanja, sve na jednome mjestu… Ne zvuči loše.

Nastavi čitati

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

on

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Nastavi čitati

Sport

Banić: Rijeka je odlična, opasni su svi redom, ali mi igramo doma…

Mogli smo u prvom krugu uzeti barem poneki bod protiv ‘velike četvorke’, ali nije išlo. Sad idemo okrenuti taj momentum na našu stranu, kaže golman Gorice Ivan Banić uoči Rijeke (nedjelja, 17 sati)

Objavljeno

on

Prva četvrtina prvenstva je iza nogometaša Gorice, završena je šokantnim porazom u 94. osječkoj minuti, u koprodukciji Pere Bočkaja i Danijela Lončara, a na kontu je trenutačno 13 bodova. Pobjede protiv Šibenika i Slavena doma te Istre i Lokomotive u gostima, porazi od društva iz “velike četvorke”, pri čemu su triput igrali u gostima, te jedini remi s Dragovoljcem doma, rezime su prvoga kruga. A pred vratima je već drugi, u nedjelju u grad stiže Rijeka.

– Generalno gledajući, mislim da možemo biti zadovoljni onim što smo dosad napravili – kaže Ivan Banić, gorička “jedinica” s brojem 31 na leđima.

– Ostaje možda žal za tim utakmicama protiv ‘velike četvorke’, jer mogli smo tu uzeti barem poneki bod, kao i za onim remijem s Dragovoljcem, ali sve ostalo odradili smo na zadovoljavajućoj razini. Sad smo na početku novog ciklusa i moramo dati sve od sebe da u njega krenemo s pobjedom. Pa da taj momentum u ogledima s ‘velikom četvorkom’ okrenemo na našu stranu – govori Banić.

Puno je toga obranio u Gradskom vrtu prošle nedjelje, ali nije mogao dvaput zaustaviti Dakua, kao ni Lončara u toj kobnoj sudačkoj nadoknadi. No taj je poraz već otišao u povijest, jer ništa lakše neće biti ni protiv Rijeke ove nedjelje.

– Poraz u Osijeku nije ugodan zbog načina na koji se dogodio, ali nema tu mjesta za neko veliko žaljenje. Naravno da si ljut i razočaran nakon utakmice u kojoj u 81. minuti vodiš 2-1 i na kraju sve prospeš, ostaneš praznih ruku, ali sljedeća utakmica dolazi već za tjedan dana i moramo napraviti sve što možemo da u njoj uzmemo bodove. Rijeka ove sezone ima zaista odličnu momčad, odlično igraju, prvi su na tablici, ali mi igramo kući i definitivno ćemo ići na pobjedu – odlučan je Banić.

Bit će posla za njega u ovom susretu, u to nema sumnje, budući da je riječki napadački arsenal impresivan. Prvi strijelac lige Drmić, pa strašni dvojac iz Gane, Ampem i Abass, pa s klupe Obregon, Bušnja, Vuk…

– Uvijek prije utakmice radimo analizu, da vidimo odakle prijete najveće opasnosti, naravno da je tako bilo i ovoga puta. I nije Rijeka opasna samo kroz ‘devetke’, od kojih se očekuju golovi, nego i s krila, iz vezne linije… Imaju oni dobar arsenal, no vjerujem da ćemo se mi dobro pripremiti i doći do našega cilja – još jednom će optimistično zaključiti golman Gorice.

Ispred njega bit će šaroliko društvo, koje nikad ranije ni bilo u tom sastavu. Doka se vraća na desni bok, Keita će biti na lijevom, no frka je u sredini obrane. Jedini raspoloživi stoper je Saša Marjanović, budući da je Steenvoorden ozlijeđen, a Krizmanić i Jovičić odrađuju žute kartone. Uz mladog reprezentativca BiH tako bi trebao zaigrati Hrvoje Babec, vezni igrač sa sve ofenzivnijim sklonostima. Prostora će tako biti i u veznom redu, budući da je pod kartonima i Anthony Kalik, da potpuno spreman nije ni Junior Martinsson…

– Je, puno nas fali, ali ovo je prilika igračima iz drugog plana da se dokažu, da pokažu koliko vrijede. Zato i treniraju svaki dan, za taj trenutak, tako da ne vidim razloga da to ne prezentiraju na terenu u nedjelju – kaže Ivan Banić.

Nedjelja, 17 sati, stiže Rijeka…

Nastavi čitati

Reporter 408 - 23.09.2021.

Facebook

Izdvojeno