Povežite se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

na

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Politika

Grmoja u Gorici: MOST-ov kandidat za premijera pohvalio gradsku vlast po pitanju porezne politike

Grmoja je predstavio program i prijedloge za poboljšanje životnog standarda građana, među kojima je i smanjenje poreza na dohodak, te dizanje praga ‘paušalcima’ za ulazak u sustav PDV-a.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nikola Grmoja, kandidat Most-a za predsjednika Vlade na ovim parlamentarnim izborima, izabrao je upravo Veliku Goricu za medijsku prezentaciju programa i prijedloga za poboljšanje životnog standarda građana. U središnjem gradskom parku predstavio je ključne mjere tog programa – porezno rasterećenje i obračun s korupcijom.

Predlažemo smanjenje poreza na dohodak s 20 na 15 posto. Mirovine moraju rasti i uskladiti se s inflacijom, a mora se ulagati i u istraživanje, razvoj i obrazovanje i tako potaknuti naše gospodarstvo, to je jedini put. Također, poruka paušalcima – dignut ćemo prag za ulazak u PDV s 40.000 na 60.000 eura – rekao je na konferenciji za medije u Parku dr.Franje Tuđmana.

Zanimalo nas je planiraju li i smanjenje PDV-a i kakvom procjenjuju poreznu politiku gradske vlasti u Velikoj Gorici, koja nakon ukidanja prireza nije dizala stopu poreza na dohodak?

– Što se tiče smanjenja PDV-a tu treba biti jako oprezan. Mislim da je ključni problem u Hrvatskoj što je sam rad previše oporezovan i tu treba raditi promjene. Što se tiče goričkog poreza na dohodak, to je dobar potez i treba ići u tom smjeru. Mislim da je Gorica preblizu Zagrebu, da ima ogroman potencijal zbog same činjenice da ljudi tu dolaze živjeti i da ima dovoljno novaca u proračunu da bi se moglo porezno rasteretiti ljude da im rastu plaće, a onda da se taj novac uloži u ostale socijalne i demografske mjere. Ako netko treba imati novca, to je sigurno Velika Gorica – rekao nam je Mostov kandidat za premijera, Nikola Grmoja.

 

Nastavite čitati

Politika

Politički šok show: Milanović SDP-ov kandidat za premijera, ali ostaje na predsjedničkoj dužnosti – ustavni stručnjaci rekli svoje

Stručnjaci očekuju reakciju Ustavnog suda, a politički analitičar Gjenero kažu kako ovaj Milanovićev potez možda nije protivan slovu Ustava, ali je protivan duhu Ustava.

Objavljeno

na

Ovaj petak, 15. ožujka, svakako će ostati  zapamćen po ‘situaciji koju do sada u hrvatskoj politici nismo vidjeli’, pa čak i kao ‘scenarij iz političke fantastike’. Tako barem politički analitičari komentiraju sve što je danas pokrenuo Zoran Milanović. Do SDP-ove izvanredne presice održane u 15:30 sati Milanović je bio neupitno Predsjednik RH, no nakon što je na istoj najavio kako ide na parlamentarne izbore kao nezavisni kandidat za premijera SDP-ove liste, te nešto kasnije kako zbog toga ne misli dati ostavku na predsjedničku dužnost, ne prestaju tumačenja ustavnopravnih stručnjaka i političkih analitičara na temu – je li ova situacija sukladna Ustavu?

Što se SDP-ovog kandidata za premijera tiče – ostaje Predsjednik RH sve ‘dok ne preuzme novu dužnost’.

Screenshot FB Zoran Milanović

Reakcije ustavnih stručnjaka bile su brze i oštre.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić rekla je da predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću još danas Ustavni sud treba reći da se može kandidirati za premijera isključivo ako da ostavku sa sadašnje pozicije, piše net.hr. Ističe i kako ne postoji nikakva procedura oko toga jer ‘nikada nikome nije palo na pamet tako nešto nečuveno napraviti’.

Izvanredna profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, dijeli ovo mišljenje – Milanović apsolutno mora dati ostavku na svoju predsjedničku dužnost kad se kandidira na izborima za Hrvatski sabor.

– Sve drugo bi predstavljalo zlouporabu njegove predsjedničke dužnosti. Predsjednik Republike ne smije biti član političke stanke i ne smije obnašati političku dužnost. To obuhvaća i slučaj kad se predsjednik kandidira kao nestranačka osoba na stranačkoj listi. Tu propis treba teleološki tumačiti u skladu s njegovom svrhom i sigurno mora obuhvaćati i takve slučajeve. Znači, on je odmah morao podnijeti ostavku, ne može kalkulirati s time i ne može čekati do dana konstituiranja Sabora ili neposredno prije toga – izjavila je prof. Vuković za Jutarnji list.

Zoran Milanović najavljuje kandidaturu za premijera na SDP-ovoj listi za parlamentarne izbore na izvanrednoj konferenciji za medije/Screenshot FB Z.Milanović

Pojašnjava i kako je ‘jedini tko je nadležan reagirati je Ustavni sud. I ne samo da je nadležan nego je apsolutno nužno da reagira, jer ako sada ne reagira onda više nema legitimitet reagirati ni po jednom drugom pitanju’.

‘To je protivno logici Ustava’, komentirao je politički analitičar Davor Gjenero.

– Ja sam očekivao da on sutra automatski podnosi ostavku, a sada treba pokrenuti postupak njegovog razrješenja zbog kršenja Ustava. Ali sada nemate parlament koji to može napraviti. Razrješenje predsjednika republike vrlo složen proces. Milanović namjerno izaziva izvanustavnu situaciju kad nema parlamenta koji ograničava uzurpaciju nosilaca izvršne i reprezentativne vlasti – kaže.

Današnji potez, kaže analitičar, možda nije protivan slovu Ustava, ali je protivan duhu Ustava.

– U Ustavu RH je jasno određeno da predsjednik ne smije biti član političke stranke, što znači da ne smije niti svoje političke poteze i odluke usmjeravati sukladno interesu pojedinačne političke stranke, već je po Ustavu predstavnik suvereniteta cijelog naroda. Milanović je očito vodio razgovore s jednom od političkih stranaka o svojoj kandidaturi i to dok je bio predsjednik republike, čime je naštetio instituciji predsjednika i povrijedio načela prema kojima bi se predsjednik republike morao ponašati. To je ozbiljan politički prijestup i u ozbiljnom društvu bi birači takav potez vrlo ozbiljno kaznili. Kod nas neće biti kazne, ali bi trebalo osvijestiti da je njegovo ponašanje u ovome razdoblju bilo izravno protuustavno – kaže Gjenero za net.hr.

 

Nastavite čitati

Politika

Raspušten Sabor, idemo na izbore!

O točnom datumu parlamentarnih izbora, na kojima će se birati novi, 11. saziv Sabora, očekuje se odluka hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića.

Objavljeno

na

Nakon nepune četiri godine rada, jednoglasnom odlukom zastupnika, raspušten je 10. saziv Hrvatskog sabora.  Podsjetimo, isti je bio konstituiran 22. srpnja 2020.godine, u jeku pandemije koronavirusa i između zagrebačkog i petrinjskog potresa. O točnom datumu parlamentarnih izbora, na kojima će se birati novi, 11. saziv Sabora, očekuje se odluka hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića, a izbori će biti u travnju ili u svibnju.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

 

Naslovna fotografija: Patrik Macek/PIXSELL

Nastavite čitati

Politika

Velikogorički Mostovci već u 5 ujutro iznenadili sugrađanke cvijećem za Dan žena

Objavljeno

na

Mostovci Velike Gorice su već rano jutros povodom Međunarodnog dana žena iznenadili brojne Velikogoričanke, koje su vlakom ili busom kretale na posao, pa su prve tulipane i čestitke dijelili već od 4:59 sati.

– Htjeli smo pokloniti mali znak pažnje ženama koje rano ujutro odlaze na posao i na druge obaveze, pa smo im čestitali Dan žena i poklonili cvijeće, te pritom izazvali brojne osmijehe ugodnog iznenađenja – poručili su iz velikogoričkog Mosta.

Foto: Članovi velikogoričkog MOST-a poklonili tulipane i čestitali Dan žena/MOST VG

Foto: Članovi velikogoričkog MOST-a poklonili tulipane i čestitali Dan žena/MOST VG

Nastavite čitati

Politika

Gradsko vijeće: Više od 10 milijuna eura za gradnju cesta i vrtić u Kolarevoj za 200 djece

VG Vodoopskrba postaje glavni opskrbljivač i za općine Kravarsko, Pokupsko, Orle i Pisarovinu, te zagrebačko naselje Veliko Polje, doznajemo sa 15.sjednice Gradskog vijeća.

Objavljeno

na

Objavio/la

U nastavku prve ovogodišnje sjednici Gradskog vijeća Velike Gorice gradskim je zastupnicima predstavljena Informacija o spajanju Trgovačkog društva Vode Pisarovina s VG Vodoopskrbom, a riječ je prvenstveno o usklađenju sa Zakonom o vodnim uslugama iz 2019.godine, te Vladinom uredbom iz 2023.godine kojom su određena vodna područja.

– Time je definirano da na svakom vodo uslužnom području može biti samo jedan opskrbljivač vodom. Uredbom je definirano 41 takvo područje na razini čitave Hrvatske, mi smo područje 12, kojem pripadaju Grad Velika Gorica, općine Kravarsko, Pokupsko, Orle i Pisarovina i naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba. Obzirom na naš udio u trgovačkom društvu, a to je više od 98 posto, vjerujem kako će naziv ostati VG Vodoopskrba – rekao nam je zamjenik gradonačelnika, Neven Karas.

 

Najdinamičnija rasprava povela se oko prijedloga Odluke o dugoročnom kreditnom zaduživanju Grada. Kako je izvijestila pročelnica za financije, Žaneta Štefančić, riječ je o iznosu od 10 milijuna i 250.000 eura , a sredstvima se planira financirati gradnja nerazvrstanih cesta, te izgradnja dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici.

– Za građenje nerazvrstanih cesta planirano je oko 12 milijuna eura, a financiranje iz kredita bilo bi u iznosu 7,9 milijuna eura. Ovim programom obuhvaćene su ceste Bratstvo 1, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Augusta Šenoe, Ulica bana Josipa Jelačića, te Stepanska ulica u Donjoj Lomnici, Gradićka u Gradićima i cesta u Velikoj Mlaki, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice. Za gradnju dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici planirano je ukupno financiranje od 4,5 milijuna eura, od čega 2,2 milijuna eura europskih sredstava, a iz kreditnog zaduženja 2,3 milijuna eura. Objekt će imati kapacitet za prihvat oko 200 djece – izvijestila je resorna pročelnica. Ponude za kreditiranje zatražene su od tri banke, a odabrana je ona Erste banke, s godišnjom fiksnom kamatnom stopom od 3,55 posto, na sedam godina. Pročelnica je dodala kako je tu i mogućnost subvencioniranja kamate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koje se kreće od 50 do 75 posto, a početak otplate je 31. ožujak 2025. godine.

Odluka je prihvaćena većinom glasova, a osim vladajuće većine podržali su je i nezavisni vijećnici, te oporbeni vijećnici Mosta VG. Vijećnici SDP-a istaknuli su kako su protiv novih kreditnih zaduženja, a ne protiv ovakvih projekata, te kako im nisu prezentirane ponude banaka, pa je upitno jesu li to doista najpovoljnija zaduženja. Ukupni dug Grada na kraju ove godine iznosit će 22 milijuna eura, podsjetio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas, te dodao kako su dobivene ponude banaka s kojima se i inače surađuje, a to su HPB, Erste banke i OTP banka, te kako se očekuje da će HABOR odobriti subvencioniranje kamata.

– Mi iz izvršne vlasti smo u svakodnevnom kontaktu s građanima, velike su potrebe za cestama, vrtićima, svi žele što prije, doseljavaju se i nove, mlade obitelji s djecom, pa iako je naš proračun rastao ne možemo sve potrebe iz njega namiriti i zato su nam potrebna i kreditna zaduženja – pojasnio je Karas.

 

Većinom glasova usvojena je i Odluka o zaduženju VG Goričanke kod HPB-a u iznosu milijun i 539 tisuća eura, za uređenje poslovnih prostora, s rokom otplate na 15 godina, fiksnom godišnjom kamatom od 4,8 posto, te također mogućnost subvencije kamata.

U nastavku 15.sjednice Gradskog vijeća prihvaćen je prijedloge Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara, a jednoglasno je prihvaćen i prijedlog Zaključka o potpisivanju ugovora o upravljanju objektom Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja između Grada Velike Gorice i Muzeja Turopolja.

Gradnja centra bila je više od 90 posto financirana od strane EU fondova, a vrijednost same investicije je milijun i 518 tisuća eura. Grad će ovim ugovorom Muzeju Turopolja predati na upravljanje i samo korištenje objekt Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja – izvijestila je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

 

Nastavite čitati

Reporter 435 - 28.03.2024.

Facebook

Izdvojeno