Poveži se s nama

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Politika

Tko će biti novi gradonačelnik: Traži se deseto lice na čelu Velike Gorice!

Na lokalnim izborima u svibnju sljedeće godine Velika Gorica će, prema svemu sudeći, dobiti svog desetog gradonačelnika u povijesti. Svim političkim strankama zanimljiv je šesti grad u Hrvatskoj, no kandidati su zasad u tajnosti…

Objavljeno

on

S obzirom na sve što se događalo proteklih tjedana u političkom životu našega grada, kao potpuno logičan nameće se zaključak da će Velika Gorica u razdoblju pred nama dobiti svog desetoga gradonačelnika. Status grada imamo od 1995. godine, kad je na čelo Velike Gorice došao danas pokojni Josip Bobesić, a u proljeće 2021. godine s vlasti će, prilično je sigurno, otići Dražen Barišić, gradonačelnik koji je na toj funkciji rekordnih 12 godina.

Ne računamo li dvojicu Vladinih povjerenika, Nevena Karasa i Rudolfa Vujevića, između prvog i posljednjega gradonačelnika smjestila su se još sedmorica, odreda muškarci, svatko sa svojom pričom, s dužim ili kraćim mandatom, a Tonino Picula zapamćen je kao jedini koji je dvaput izabran na tu funkciju – prvo 2005., a onda opet 2006. godine. Ukratko, traži se gradonačelnik broj 10! I novo lice na mjestu prvoga čovjeka šestoga grada u Hrvatskoj, budući da je iz raznoraznih okolnosti ili nemoguće ili vrlo, vrlo malo vjerojatno da se kandidira i netko od onih koji su na toj funkciji već bili…

Međutim, zainteresiranih neće nedostajati. Baš naprotiv… Situacija u kojoj se Velika Gorica našla, ali i sve ono što se veže uz našu sredinu, čini mjesto gradonačelnika iznimno atraktivnim i zanimljivim baš svima. Točnije, baš svim političkim strankama, koje su požurile smisliti strategiju kako iskoristiti trenutak i pronaći kandidata koji bi mogao sjesti u fotelju gradonačelnika grada čiji je proračun za ovu godinu premašio pola milijardi kuna.

Najveći broj pobjeda na lokalnim izborima u Velikoj Gorici u ova je dva i pol desetljeća odnio HDZ i njegovi kandidati, uključujući i posljednjih troje izbora za gradonačelnika i Gradsko vijeće. I da su okolnosti uobičajne, da nije “puknula” afera Janaf, i ovoga bi puta sasvim sigurno najmanji koeficijent bio na pobjedu HDZ-ova kandidata, bez obzira na njegovo ime i prezime. Pomagala je u tome svih ovih godina i često nedovoljno aktivna i pomalo inertna oporba, a sve skupa dovelo je do toga da mnogi Veliku Goricu nazivaju i “utvrdom HDZ-a”.

Što to priprema gorički MOST?

Okolnosti su ovoga puta, međutim, malo drukčije. Svjesni da je ovo jako dobar trenutak za preokrenuti stvari, oporbeni čelnici pohitali su u Veliku Goricu u prvu “izvidnicu”. Zato i ne treba previše čuditi što je Peđa Grbin, novi predsjednik SDP-a, u jednom od prvih akcija nakon svoga izbora došao upravo ovdje, u Veliku Goricu, zato ne treba čuditi ni što se po gradu često “mota” Nikola Grmoja, jedan od vodećih ljudi MOST-a, zadovoljan načinom na koji funkcionira gradska organizacija njihove stranke. U vrhu goričkog MOST-a su tajnoviti, ali jasno je da plan već postoji.

– Pripremamo nešto veliko! – jedino je što se može doznati u neformalnim razgovorima s “mostovcima”.

Što to točno znači, o kojem se kandidatu radi, pokazat će vrijeme, ali tu treba reći kako je koordinator županijske organizacije MOST-a postao Velikogoričanin Ivan Bekavac, kako je koordinator MOST-a za Veliku Goricu Damir Slojšek, ali prilično je izvjesno kako postoji i treća, možda i četvrta opcija, kao i da nije nemoguće da kandidat bude i netko “iz uvoza”, netko od jakih imena s nacionalne razine…

Šimunić kao kandidat SDP-a?

Ime svoga kandidata zasad ne znaju ni u SDP-u, ali jedno ipak znaju.

– Kao najjača oporbena stranka u gradu sigurno je jedino da ćemo imati svoga kandidata. Tko će to biti odlučit ćemo u sljedećih mjesec dana – došapnuli su iz SDP-a.

Izbore 2009. od Barišića je izgubio Tonino Picula, četiri godine poslije Vesna Fabijančić Križanić, a 2017. mladi Aleksandar Horvat. Ovoga puta, čini se, odlučit će se za iskustvo umjesto mladosti.

Jer, kako se može doznati, najizgledniji SDP-ov kandidat je Damir Šimunić, potpredsjednik stranke i Gradskog vijeća, iskusan lokalni političar s vrlo lijepom poslovnom karijerom, hrvatski branitelj, ljevičar s izraženom domoljubnom crtom… Predsjednik stranke Ozren Robić nije izgledan kandidat, drugi potpredsjednik Zoran Ostović još manje, pa Šimunić definitivno postaje favorit u toj priči.

Ačkar kao HDZ-ovo rješenje?

A opet, s obzirom na iskustvo, čini se kako će na samim izborima favorit biti kandidat tradicionalno najjače stranke. HDZ do kraja godine čekaju stranački izbori na lokalnim razinama, pa tako i u Velikoj Gorici, nakon čega će se donositi odluke o kandidatu za gradonačelnika.

Prema dostupnim informacijama, velike su šanse da će predsjednik goričkog HDZ-a i dalje biti Krešimir Ačkar, saborski zastupnik koji je samim time i najizglednija opcija za gradonačelničku utrku. Uostalom, broj preferencijalnih glasova koje je Ačkar dobio na posljednjim izborima govore kako bi za HDZ ta opcija bila i najlogičnija.

Tu su i ostale stranke, kao i pojedinci koji računaju na šansu u ovom specifičnom trenutku, pa se očekuju se i nezavisne liste, koje su ovdje znale dobro prolaziti. Službenih najava zasad nema, no kuloarske priče kažu da su u pripremi najmanje dvije vrlo ambiciozne liste, za koje također u ovom trenutku nije poznato tko će ih nositi…

Sve u svemu, gomila upitnika i puno neizvjesnosti, ali nema sumnje da nas čeka zanimljiva izborna utrka. U kojoj će svi vjerovati da je ovo idealna šansa baš za njega.

SVI GRADONAČELNICI VELIKE GORICE

Velika Gorica administrativno se odvojila od Grada Zagreba 20. rujna 1995. godine. Čast da bude prvi gradonačenik pripala je Josipu Bobesiću, koji je započeo niz u kojem je dosad sudjelovalo devet ljudi. Imali smo i dva povjerenika Vlade, Nevena Karasa 2000. i Rudolaf Vujević 2005. godine, a evo i cijele liste velikogoričkih gradonačelnika u ovih 25 godina…

JOSIP BOBESIĆ (1995. – 1997.)
Član HSS-a vodio je grad u prve dvije nepune godine, nakon čega je smijenjen od vlastite stranke.
ZORAN PIŠL (1997.)
Na čelu Velike Gorice na samo nekoliko mjeseci zamijenio ga je tadašnji član HSLS-a.
MILAN KRILIĆ (1997. – 1999.)
Prvi HDZ-ov gradonačelnik izdržao je nepune dvije godine, dok ga nije smijenio upravo vrh HDZ-a.
JOSIP STEPANIĆ (1999. – 2000.)
I drugi HDZ-ov gradonačelnik izgubio je potrebnih 13 ruku u vijeću, što je dovelo do smjene.
ZVONIMIR ŠIMIČIĆ (2000. – 2001.)
Do redovnih izbora Grad je zatim vodio prvi gradonačelnik iz redova SDP-a.
IVAN ŠUKER (2001. – 2003.)
S čela grada otišao je kad je postao ministar financija.
FRANJO SEVER (2003. – 2005.)
Odradio mandat do kraja umjesto Šukera.
TONINO PICULA (2005., 2006. – 2009.)
Dobio izbore 2005., a zatim i ponovljene godinu poslije, pa odradio mandat do kraja.
DRAŽEN BARIŠIĆ (2009. – ?)
Ušao u politiku 2009., godine postao i ostao gradonačelnik…

Nastavi čitati

Politika

Damir Šimunić otvoreno o porazu SDP-a na izborima, Bernardiću, Robiću i lokalnim izborima

Potpredsjenik goričkog SDP-a: Inzistirat ćemo na tome da SDP ima svoju kandidatkinju ili kandidata. Nemamo puno vremena, pa ćemo morati razmišljati o kandidatu koji je koliko toliko poznat našim sugrađankama i sugrađanima

Objavljeno

on

SDP nije uspio, na krilima predsjedničkih izbora, dobiti većinu i u parlamentu. U Velikoj Gorici osvojili su nešto više od 24 posto glasova, dok je HDZ ostvario gotovo 38 posto. No, to što Gorica nije glasovala za SDP zapravo i ne čudi. Kampanju u našem gradu gotovo da i nisu vodili, stajali su po strani dok su druge stranke ponosno predstavljale svoje kandidate, a među njima se uglavnom našlo i poneko goričko lice. Istina, bio je na listi Restart koalicije Goričanin Goran Beus Richemberg, no on je član GLAS-a. Grad ove veličine nije imao svoga kandidata iz druge najjače stranke. Njihov ‘muk’ u izbornoj kampanji, nedostatak vlastitog kandidata, odnos s vrhom stranke te planove za lokalne izbore prokomentirao nam je Damir Šimunić, potpredsjednik goričkog SDP-a.

Razloge poraza vidi u maloj izlaznosti i pandemiji COVID-19 u kojoj je, smatra, HDZ dobro tempirao izbore, a njihovi stariji glasači ostali su doma. Šimunić odgovornim drži i sad već bivšeg predsjednika stranke Davora Bernardića, kojeg je više puta i otvoreno kritizirao.

– Sve ankete su davale prednost Restart koaliciji. Vjerovali smo da ćemo teško složiti vlast, ali smo očekivali da ćemo biti relativni pobjednik izbora. Kad su izašli ovi rezultati, mi smo bili šokirani, a HDZ ugodno iznenađen jer su i njihove interne ankete pokazivale drugačije – komentirao je Šimunić i dodao kako smatra da su sve liste SDP-a na ovim izborima bile loše složene, pa tako i ona za šestu izbornu jedinicu.

– SDP Velika Gorica je imao svoj prijedlog, ali Ozren Robić nije dobio mjesto na listi. Predložili smo i Ivu Jelušića, koji je na kraju bio na listi, ali u prvoj izbornoj jedinici, a ne u šestoj kako smo mi željeli. HDZ je imao čak dvojicu iz Velike Gorice. Gorički SDP je na europskim i predsjedničkim izborima bio najjača stranka u Gorici, a s obzirom na velik broj birača i veličinu grada bilo je logično očekivati da će na listi biti netko iz Gorice. Predsjednik Bernardić očito nije mogao zatomiti svoj ego – smatra Šimunić.

Naime, kada je 2018. godine Bernardić suspendirao Mihaela Zmajlovića, koji je od njega tražio da odstupi s čela stranke jer ju ne vodi dobro, gorički SDP je podržao Zmajlovića. Šef stranke to im je očito zamjerio.

– To je, po mojoj ocjeni, njegova osveta nama. Nikada više nego na ovim izborima nije bilo preferencijalnih glasova. Da smo imali čovjeka iz Velike Gorice na listi, sigurno bi ostvarili daleko bolji rezultat – uvjeren je Damir Šimunić.

Tome u prilog govori i ulazak bivšeg SDP-ovca Bojana Glavaševića u Sabor. Naime, on je s posljednjeg mjesta kao nezavisni kandidat na listi koalicije Možemo! preferencijalnim glasovima uspio izboriti mjesto u parlamentu i to upravo u našoj izbornoj jedinici.

– Takvog čovjeka Bernardić nije smio izgubiti. Ovo nije prvi puta da je Bojan Glavašević dobio toliki broj preferencijalnih glasova, na prošlim parlamentarnim izborima je dobio i više ako se ne varam, ali ono što nije dobro od Bernardića je da ne zna pomiriti ljude i prihvatiti kritiku – dodao je Damir Šimunić.

Zadovoljan radom SDP-ovaca u Gradskom vijeću

Kao primjer suprotan Bernardiću navodi predsjednika goričkih socijaldemokrata Ozrena Robića, koji se u goričkom javnom prostoru rijetko spominje.

– Mi u gradskoj organizaciji nemamo nikakvih problema, radimo dobro. Iz dana u dan jačamo i imamo dobro vodstvo. Ja sam izrazito zadovoljan kako to radi Ozren Robić. Metodičan je i ne srlja. Zadovoljan sam našom suradnjom. Čak smo se porječkali jer on nije bio za moj prijedlog da kandidiramo Horvata, no o tome smo razgovarali. On me predložio i za potpredsjednika. I mi smo imali u stranci struja, ali on ih je sve pomirio i sad toga više nema – ispričao je Šimunić.

– Vijećnici SDP-a u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice su najaktivniji. Ne samo što se tiče oporbe, nego i pozicije. Nema te točke ili rasprave o čemu ne dajemo svoje prijedloge ili ideje. Druga je stvar što mi nemamo načina da to dopre do naših sugrađana. Mediji uglavnom prate ono što radi izvršna vlast. Mi na gradskom vijeću radimo kvalitetno – zaključio je Damir Šimunić.

 

‘SDP će imati svog kandidata za gradonačelnika’

No, nakon prvotnog šoka zbog rezultata izbora, sad im predstoji pripremiti se za lokalne izbore. Velika Gorica gradonačelnika iz redova SDP-a nije imala još od vremena Tonina Picule, koji je s tog mjesta otišao 2009. Pred njima je, dakle, težak zadatak. U susjednom Zagrebu pojavila su se nagađanja kako će SDP podržati Tomislava Tomaševića iz političke platforme Zagreb je naš te da neće imati svog kandidata. Zanimalo nas je može li se dogoditi da i gorički SDP podrži nekog drugog kandidata?

– Zagreb je po broju članova SDP-a najjači i ne mogu vjerovati da se ne može naći kvalitetan kandidat. Nisam za to da prepusti mjesto nekome drugome, bez obzira na njegovu popularnost. Ima do svibnja dovoljno vremena da se SDP oporavi od ovog šoka i isprofilira svog kandidata. Bio to Gordan Maras ili netko drugi – kaže Šimunić, a odlučan je i da u Gorici daju kandidata iz svojih redova.

– Inzistirat ćemo na tome da SDP ima svoju kandidatkinju ili kandidata za gradonačelnicu ili gradonačelnika Velike Gorice. Tko će to biti još ne znamo, nismo još o tome razgovarali. Kada idete s nekim tko je u javnosti nepoznat, trebate imati daleko više vremena da bi tog čovjeka profilirali. Mi sad nemamo toliko vremena, lokalni izbori su na pragu i mi ćemo morati razmišljati o kandidatu koji je koliko-toliko poznat našim sugrađankama i sugrađanima – kaže Šimunić te dodaje kako u njihovim redovima ima dovoljno kvalitetnih ljudi za tu funkciju, a u stanku i dalje pristižu novi, posebno mladi ljudi.

2017. SDP-ov kandidat za gradonačelnika Velike Gorice bio je Aleksandar Horvat. Iako je tada osvojio mandat, Horvat ne sudjeluje u radu Gradskog vijeća

Odlučni su u SDP-u, pogreške s prošlih lokalnih izbora ovoga puta ne smiju ponoviti. A upravo zbog lošeg rezultata na tim izborima, Damir Šimunić više nije predsjednik goričkog SDP-a, iako je ostao njegovo zaštitno lice. Nakon tog neuspjelog preuzimanja vlasti u Gorici, Šimunić se više nije želio kandidirati za šefa goričkog SDP-a.

– Moja je odgovoronost što sam predložio Horvata, što se nisam sam izložio i bio kandidat i moja je odgovornost bila što nismo dobili zadovoljavajući broj vijećnika u Gradskom vijeću. Horvat nije jednoglasno izabran, to je bila moja odluka. Činjenica je da nismo imali dovoljno vremena da ga isprofiliramo i dogodilo se što se dogodilo. To se ne smije ponoviti – kazao je Šimunić i kazao kako su nedavni ponovljeni izbori u Čičkoj Poljani, gdje je SDP dobio 85 posto glasova, pokazatelj da ljudi ipak prate rad te stranke te čitaju programe koje nude.

– Smatram da imamo šansu na ovim lokalnim izborima i da ćemo pronaći put da građani upoznaju naš program za naredne četiri godine – kaže potpredsjednik goričkog SDP-a.

Nastavi čitati

Politika

Krešimir Ačkar ulazi u Sabor

Zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika u saborskoj će klupi zamijeniti Davora Božinovića, koji će i u novoj Vladi biti ministar unutarnjih poslova

Objavljeno

on

Kako se i nagađalo, Krešimir Ačkar od sutra će ipak zasjesti u saborsku klupu. Naime, 26 zastupnika HDZ-a odlazi u izvršnu vlast ili će obnašati neke druge dužnosti nespojive sa zastupničkima, a već su poznata i imena ljudi koji će ih mijenjati. Među njima je i predsjednik GO HDZ-a Velika Gorica te zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji će zamijeniti ministra Davora Božinovića. Na izborima je Ačkar dobio 3.050 preferencijalnih glasova, a vodio je i kampanju svoje stranke na velikogoričkom području.

Podsjetimo, u Saboru će od Goričana biti i gradonačelnik Dražen Barišić, koji je to mjesto izborio kao četvrti na listi HDZ-a u šestoj izbornoj jedinici.

 

Nastavi čitati

Reporter 398 - 22.10.2020.

Facebook

Izdvojeno