Dolazak proljeća i toplijeg vremena označio je i početak radova na zemlji. Spaljivanje biljnog otpada u ovom periodu donosi i povećan broj vatrogasnih intervencija. U pravilu za gašenje takvih požara potreban je veći broj vatrogasaca i vozila, a ponekad i zračne snage, što uvelike opterećuje lokalne i državni proračun. Vatrogasci stoga savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira.

„Ako se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je da postupaju sukladno odluci njihove općine, grada i županije kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad“, poručili su Hrvatske vatrogasne zajednice.

Iz Vatrogasne zajednice građanima su dali savjete kako paliti vatru na otvorenom:

1. Vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima.

2. Prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara.

3. Pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ako nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.

4. Ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja.

5. Osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.

6. Apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad.

7. Sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Za vrijeme požarne sezone na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenome prostoru. Novčanom kaznom u iznosu od 15 do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2 do 15 tisuća kuna.

Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom. Ako je djelo počinjeno iz nehaja može se izreći kazna zatvora do tri godina, odnosno do pet godina ako je počinjeno s namjerom.