Poveži se s nama

Politika

EU Hrvatskoj daje ‘zeleno svijetlo’ za Schengen

Nakon šest godina članstva RH u Europskoj uniji, Hrvatska bi uskoro, prema neslužbenim informacijama iz Bruxellesa, mogla konačno postati dio Schengen zone. Zašto nam je to bitan iskorak, i u čemu će nam ova promjena donijeti olakšanje?

Objavljeno

Znate li što je Schengen?

Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedan je od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Ovo pravo europskog demosa olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Podsjetimo, Schengen trenutno obuhvaća 26 država, od čega su 22 države unutar EU i četiri izvan nje (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Šest država članica EU nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su odlučile same upravljati vlastitim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle pristižu zasad još neslužbene informacije kako smo kao članica ispunili sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje Večernji list.

Kako Komisija uskoro prekida s radom u ljetnim mjesecima, službena se potvrda očekuje u rujnu. Time su Hrvatska i prvenstveno MUP, završili iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor. No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice, a tu se najviše insinuira na Sloveniju.

Naime, treba imati na umu da unatoč ovom napretku, odgovor EU na pitanje ulaska u Schengen još uvijek nije 100 posto ‘DA’! Naime, Rumunjska i Bugarska koje su prije nas zadovoljile kriterije, još nisu ušle u Schengen zbog političke situacije. Hrvatskoj bi u tom smislu, kao što smo prethodno spomenuli, problem mogla predstavljati susjedna Slovenija, otkuda su u više situacija najavljivali kako će svoj pristanak vezati uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke.

Politika

Unutarstranački izbori u goričkom SDP-u, Luka Tarle jedini kandidat za predsjednika

Za potpredsjednička mjesta kandidati su Ivana Mlinar i Darinko Gučić.

Objavljeno

on

Gorički SDP u subotu 27.studenog 2021. održava unutarstranačke izbore na kojima će birati novog predsjednika, dva potpredsjednika te 18 članova Gradskog odbora i 8 članova Predsjedništva.

Jedini kandidat za predsjednika je Luka Tarle, dok su za potpredsjednička mjesta kandidati Ivana Mlinar i Darinko Gučić.

Ako se predsjednik Gradske organizacije ne izabere na dan održavanja izbora, drugi krug izbora održat će se u subotu 04.prosinca 2021. godine.

Nastavi čitati

Politika

Domovinski pokret traži i pokrenuo je postupak kod Gradskog vijeća za preimenovanje Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara.

Lovrić: “Zadovoljni smo sa suradnjom s velikogoričkom vlasti jer kao programski partner pokazali su se kao suradnik koji poštuje dogovor.”

Objavljeno

on

Ogranak Domovinskog pokreta Velika Gorica danas je održao konferenciju za medije u svezi inicijative za preimenovanje Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara u Velikoj Gorici. Uoči početka konferencije, predsjednik goričkog Domovinskog pokreta dr.sc. Zvonimir Lovrić obrazložio je zašto je stranka na kojoj je on na čelu ušla u programsku suradnju s velikogoričkim HDZ-om.

– Temeljem Sporazuma kojeg smo dogovorili, prilikom razmatranja prvog rebalansa gradskog proračuna podržali smo Odluku o besplatnim radnim bilježnicama za sve učenike kao i odluku o stipendiranju srednjoškolaca. Također smo podržali i Odluku o povećanju iznosa nužnog za asfaltiranje prometnica u našem gradu u sklopu izgradnje i projekta Aglomeracija. U međuvremenu su otvorena dva nova dječja vrtića, a u razmatranju je otvaranje još najmanje dva na čemu inzistira upravo Domovinski pokret. Zadovoljni smo sa suradnjom s velikogoričkom vlasti jer kao programski partner pokazali su se kao suradnik koji poštuje dogovor – naglasio je Lovrić te dodao kako je dio tog Sporazuma, njihova inicijativa preimenovanje Trga maršala Tita u Velikoj Gorici, što do sada niti jedna desna stranka nije uspjela riješiti i dovršiti.

16.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije Domovinskog pokreta VG u svezi preimenovanja Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Ne bi želio spominjati ideološke razloge i razlike u pogledima Josipa Broza u Hrvatskoj povijesti, to u ovom trenutku za nas nije bitno, niti bi želio citirati Rezoluciju Vijeća Europe 1481 koja traži međunarodnu osudu totalitarnih komunističkih režima. Za nas je važno da imena iz hrvatske povijesti koja predstavljaju prijepor i mogući izvor nesloge u našem narodu, ne treba javno isticati i slaviti, a u tu skupinu pripada i ime Josipa Broza – dodaje Lovrić.

Kako kaže, RH je nastala na temelju Domovinskog rata i bez pobjede ne bi bilo niti današnje vlasti niti ove gradske uprave.

– Kako Hrvatska kralja Tomislava, Petra Krešimira IV, druge državne tvorbe hrvatskog naroda kroz povijest pripadaju povijesti i proučavanju povjesničarima mi ćemo to njima ostaviti. Tako isto valja uvažiti jedan od temelja RH u kojoj danas živimo, a to je zasigurno Domovinski rat i jedan od temelja i simbola borbe našeg naroda za slobodu i neovisnost, demokraciju i napredak, to je žrtva Grada Heroja, grada Vukovara čije stradanje upravo obilježavamo ovih dana. U tom gradu živote su za slobodu dali i četiri Velikogoričana. Domovinski pokret traži i pokrenuo je postupak kod Gradskog vijeća za preimenovanje Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara.

16.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije Domovinskog pokreta VG u svezi preimenovanja Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

– Poručio bi svojim vrlim kolegama iz vukovarske bolnice koje sam poznavao prije i u vrijeme rata, posebice doktorici Vesni Bosanac i doktoru Zoranu Aleksijeviću da su moje misli uz njih posebice ovih dana – zaključio je Lovrić.

Ova odluka o preimenovanju naći će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća, a uređenje trga i postavljanje spomenika u obliku vukovarskog vodotornja trebala bi biti osigurana u proračunu za iduću godinu. Također, kako je nedavno istaknuo i sam gradonačelnik Krešimir Ačkar, grad bi na sebe trebao preuzeti i troškove zamjene osobnih dokumenata.

16.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije Domovinskog pokreta VG u svezi preimenovanja Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavi čitati

Politika

Ujedinjena oporba traži sjednicu Vijeća: ‘Što ćemo s prijevozom?’

Predstavnici SDP-a, MOST-a, HSS-a i GLAS-a zajednički su zatražili novu sjednicu Gradskog vijeća, uz poruku: ‘Ovoga puta nema gledanja kroz prste, sve se mora raditi po zakonu!’

Objavljeno

on

Ivo Jelušić i Ozren Robić iz SDP-a, Ivan Bekavac, Karmen Rak i Zoran Lovrić iz MOST-a, Goran Beus Richembergh iz GLAS-a i Igor Horvačić iz HSS-a okupili su se u ponedjeljak ujutro ispred sjedišta Gradskog vijeća kako bi javno obznanili svoje želje i zahtjeve.

– Predali smo zahtjev za sazivanje sjednice Gradskog vijeća, kojeg je potpisalo 12 vijećnika oporbe. U inicijativi za sazivanje sjednice tražimo da se na dnevni red stavi pitanje javnoga gradskog prijevoza, kako do kraja ove godine, tako i za ubuduće. To je jedan od najvažnijih problema za građane ovoga grada, a prema informacijama koje imamo, potpisani aneks vrijedi samo do 31. prosinca ove godine. Od 1. siječnja mi nemamo riješeno pitanje javnoga gradskog prijevoza. Studija koju nam je gradonačelnik htio prezentirati na prošlom sjednici Vijeća, nedovršena studija, ne riješava aktualni problem, ne odgovara na pitanje što ćemo od 1. siječnja – kazao je Ivo Jelušić i dodao:

– U ovoj inicijativi tražimo da nas gradonačelnik izvjesti što planira napraviti do kraja godine, što planira i kako vidi prijevoz nakon 1. siječnja sljedeće godine i što vidi kao dugoročno rješenje problema javnog prijevoza u Velikoj Gorici. To je od krucijalnog značenja za građane ovoga grada i krajnje je vrijeme da o tome razgovaramo, iako smo trebali još odavno. Studija nije dala odgovore na sva ova pitanja.

Riječ je potom preuzeo Ivan Bekavac.

– Problem velikogoričkog javnoga gradskog prijevoza nije od jučer, traje dugi niz godina, ZET dugi niz godina zarađuje na autobusnoj liniji Zagreb – Velika Gorica, a mi Velikogoričani vozimo se u pretrpanim autobusima. Za naš grad to sasvim sigurno nije najbolje rješenje. Sad već iz mjeseca u mjesec cijena prijevoza raste, a nastavi li se ovim trendom, uvjereni smo kako će u sljedećoj godini Velikogoričani, odnosno Grad, plaćati koncesiju koja je i tri puta veća nego prije nekoliko godina. Međutim, otprilike polovina stanovnika našega grada i dalje neće imati adekvatan prijevoz, jer to su ljudi koji žive izvan urbanog naselja, koji se ne mogu ni dan-danas osloniti na javni prijevoz, a na te naše sugrađane moramo misliti – kazao je Bekavac, uz nastavak:

– Želimo vidjeti studiju lokalnog linijskog autobusnog i željezničkog prijevoza, koji je trebala izraditi ekipa stručnjaka s Prometnog fakulteta, no na vlastiti zahtjev doznali smo kako ta studija doista nije gotova, kako će biti gotova ovog mjeseca. Mi tražimo odgovore, nova godina se bliži i ne želimo biti taoci neznanja i zanemarivanja potreba naših sugrađana. Pozivam predsjednika Gradskog vijeća, sukladno Zakonu i Poslovniku, sazove sjednicu, da ne krši zakon kao što je to činio posljednji put i da ne vara birače, jer građani su korisnici javnog prijevoza i trebaju znati što mogu očekivati od 1. siječnja. Predložili smo tri točke dnevnog reda, sve tri odnose se na okolnosti javnog linijskog gradskog prijevoza. Tražimo izvješće gradonačelnika o statusu aneksa ugovora sa ZET-om, tražimo izvješće pročelnika o statusu dovršenosti Studije, a tražimo i plan gradonačelnika za organizaciju prijevoza u 2022. godini.

Na izlaganje kolege iz oporbenih redova ponovno se nadovezao Ivo Jelušić:

– Zakonska je obveza predsjednika Gradskog vijeća da u roku od 15 dana sazove sjednicu i to će ovaj put morati učiniti. Ovaj put mu nećemo oprostiti, nećemo mu gledati kroz prste kao posljednji put, kad smo pružili ruku suradnje. Ta ruka suradnje nije prihvaćena i sad će se morati ponašati samo u okviru zakona, nećemo mu tolerirati nezakonito ponašanje.

Čeka se reakcija gradonačelnika Krešimira Ačkara i predsjednika Gradskog vijeća Darka Bekića…

Nastavi čitati

Politika

MOST VELIKA GORICA Tražimo odgovornost, nudimo rješenja i čekamo odgovor nadležnih

Bekavac: Mi u MOST-u prenosimo glas građana javnosti, tražimo od odgovornih u GSG da dovrše svoj posao po projektu i da obave potrebne izmjere i regulacije sustava grijanja kako bi građani koji plaćaju upravitelju konačno to i dobili.

Objavljeno

on

O problemu grijanja, visokim cijenama te niskoj učinkovitosti, kao i o rješenjima u interesu građana u Velikoj Gorici danas su na konferenciji za medije, ispred zgrade na adresi Slavka Kolara 21, govorili vijećnici Mosta, Karmen Rak, dr.Ivan Bekavac i Zoran Lovrić. Pridružili su im se i predstavnici stanara sa spomenute adrese te Milan Milinković iz Energo Riteh, stručnjak s dvadeset godišnjim iskustvom u upravljanju sustavima grijanja stambenih zgrada.

– Dana 25.ožujka gradonačelnik je dao intervju za VL u predizbornom obećanju gdje je tvrdio: „ Taj problem stavio sam pod prioritetno rješavanje.“ Zima je na pragu, rješenja nema, ostaju nam veći računi i neefikasno grijanje, koje će najviše platiti naši građani, a najviše će osjetiti umirovljenici našega grada, a za to je odgovorna nesposobna sa svojim koalicijskim partnerima iz DP-a vlast koja je slatkorječivo obećavala, te se najavljivala kao promjena. Nažalost to ćemo svi mi platiti i božićnicama i uskrsnicama , te dodati još jako puno ušteđevine – počeo je s pričom vijećnik Zoran Lovrić te rekao kako gradska poduzeća ne rade svoj posao, odnosno za ono što ih građani plaćaju, te da tamo većinom „rade“ ljudi po stranačkim linijama, a ne po kompetencijama.

Lovrić je kazao kako je 24.travnja 2019. objavljeno na stranicama GSG VG da je prijavom na dodatan natječaj prijavio svih 16 višestambenih zgrada koje su se prijavile za energetsku obnovu te je svih 16 zgrada ostvarilo dodatan iznos sufinanciranja. Tako da na udio od 40% kojeg sufinanciraju suvlasnici stanova bilo je moguće ostvariti dodatnih 60% bespovratnih sredstava, što u prijevodu znači dodatnih 24% subvencije na postojećih 60%. Sveukupno to čini visokih 84% od ukupnih 100% potrebnih novčanih sredstava za energetsku obnovu. Lovrić propitkuje gdje su novci i dodatnih 24 posto sufinanciranih sredstava?

05.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije MOST-a Velika Gorica na temu grijanja

Oglasili su se i predstavnici Marijan Kolak, predstavnik suvlasnika zgrade u Zvonimirovoj 22 i 24 te Nenad Pantović, bivši predstavnik suvlasnika zgrade Slavka Kolara 21.

– Kad smo ulazili u energetsku obnovu, rečeno nam je da ćemo riješiti pitanje grijanja i hlađenja u projektnim veličinama 70 do 80 posto smanjeno, a u realnim količinama za 50 posto. Te je tvrđeno da ćemo za povećanje pričuve od 200 kuna dobiti bolje grijanje. Tu smo uložili, ovo smo iskoristili, međutim to se nije dogodilo – tvrdi Pantović te je dodao kako je više mjeseci komunicirao s GSG-om da se ispoštuje dogovor oko hidrauličkog podešavanja termo ventila i pumpe u toplinskoj stanici kao i balansiranja, što bi u konačnici dovelo do smanjenja računa za grijanje.

-Sve smo bili dogovorili da narudžba ide prema jednoj tvrtki koja bi to napravila, no, međutim to se nikada nije dogodilo. O tome sam obavijestio i gradonačelnika, a dobio sam odgovor od gospodina Pejića koji je u nadzornom odboru da oni žele o tome razgovarati i da ćemo razgovarati. Ali kada je došao nesretni odašiljač i kada sam „napao“ GSG, nikada nije došlo do tog razgovora – kazao je Pantović.

05.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije MOST-a Velika Gorica na temu grijanja

Milinković se osvrnuo na projekt u Magdalenićevoj ulici od kućnog broja 10 do 14, a gdje je bilo velikih problema nakon implementacije projekta i opremom.

– Stanje prije podešavanja je bilo poprilično pothlađeno, termostatske glave bile su na 3 što je 20 stupnjeva sobne temperature, a radijatori su teško postizali tu temperaturu. Prilikom podešavanja posebno kritična točka bio je stan na sjeverozapadnom dijelu zgrade, zadnjem katu, gdje sobna temperatura nije mogla biti veća od 19 stupnjeva sa svim otvorenim ventilima. Nakon podešavanja se uspjelo doći do 24 stupnja. Potencijala ima još, ali ima jako puno nedostataka na instalacijama centralnog grijanja, a u ovom ljetnom razdoblju nije učinjeno ništa na otklanjanju tih nedostataka. To je pitanje zgrade i upravitelja, no to u neću ulaziti. Rješenja ima, nisu razdjelnici toliko loši, no potrebno je znati podesiti sustave – zaključio je Milinković te najavio kako se već idući tjedan, u jednoj goričkoj zgradi, radi na podešavanju sustava što će platiti suvlasnici putem računa zajedničke pričuve.

Na to se nadovezao Pantović i rekao kako se slaže da je zgrada njihova privatna te da u pričuvi imaju novaca i da su spremni platiti iz pričuve i sami suvlasnici samo da se riješi pitanje grijanja.

05.11.2021. – Velika Gorica – Konferencija za medije MOST-a Velika Gorica na temu grijanja

– Posredstvom GSG-a posljednjih sedam godina je kupljena oprema koja je bila skupa i koju su u konačni platili naši sugrađani. Međutim ta skupa oprema svih ovih godina nije podešena te je potpuno beskorisna. To podešavanje je trebao ugrađivati onaj koji ju je i ograđivao, a prema ugovoru s GSG-om. Građani plaćaju Gradskom stambenom gospodarstvu upravljanje sustavom. Ono ne upravlja i niti mari, a prima novce – priča Bekavac.

– Prema među vlasničkim ugovorima koje imaju ljudi unutar zgrada, to spada u zajedništvo što se održava putem zajedničke pričuve. Tu bi upravitelji, kojima sam se obratio, trebali od reagirati i pomoć ljudima u rješenju. Nazvati izvođača i pitati zašto nisu podesili sustav – kazao je Milinković.

– Kao što smo mogli čuti od naših sugovornika problem je neučinkovito grijanje, topli radijatori, ali hladni stanovi i prevelik računi. Mi u MOST-u prenosimo glas građana javnosti, tražimo od odgovornih u GSG da dovrše svoj posao po projektu i da obave potrebne izmjere i regulacije sustava grijanja kako bi građani koji plaćaju upravitelju konačno to i dobili. Postoje mnogi stanovi u Velikoj Gorici gdje ljudi žive i ne griju se jer GSG nema sluha za potrebe građana. Tražimo odgovornost, nudimo rješenja i čekamo odgovor nadležnih – zaključio je Bekavac.

Nastavi čitati

Politika

Velikogorički SDP opet o Vijeću, ovoga puta o Aglomeraciji i o otpadu

Velikogorički SDP održao je još jednu konferenciju za novinare povodom sjednice Gradskog vijeća koju su oporbeni vijećnici napustili. Govorili su o Aglomeraciji i gospodarenju otpadom…

Objavljeno

on

Reakcije na 3. Sjednicu Gradskog vijeća, drugi dio. Tako bi se mogla nazvati konferencija za novinare koju je sazvao velikogorički SDP tjedan dana nakon što su o dijelu tema govorili Ivo Jelušić, Ozren Robić i Goran Beus Richembergh. Ovoga puta ponovno je pred novinare izašao Ivo Jelušić, a društvo mu je pravio Marijo Zdelar. Prvi je govorio o Aglomeraciji, drugi o gospodarenju otpadom…

– Aglomeracija je projekt o kojem bi trebalo razgovarati na svakoj sjednici Gradskog vijeća, ali i izvan toga. To je, gledajući financijski, najveći projekt koji se dogodio otkad je Velika Gorica grad. Trebao je donijeti i najveću korist građanima. Nažalost, zbog načina na koji je HDZ-ova vlast to radila i radi, pretvorila se u najveću sramotu za ovaj grad, a pritom je izazvala i određenu nepravdu. Tim projektom nije iskorištena mogućnost da se svim ljudima na ovim područjima, na kojima se provodi projekt, napravi odvodnja. Ovdje je riječ o novcu iz EU fondova i državnom novcu, budući da Grad sudjeluje sa samo devet posto, a imamo niz naselja i kuća koje su ostale izvan projekta. Nepravedno je da u istom naselju ili selu jedni imaju, a drugi nemaju i bojim se da grad dugo neće imati sredstava da tu neprevdu ispravi – kazao je Jelušić i nastavio:

– Što se tiče sramote, to je već poznata i prožvakana tema. Prošle godine Velika Gorica bila je najpoznatiji grad u Hrvatskoj, i to ne po dobrome, što se razvija i gradi, nego zato što je bilo ozbiljnih sumnji na muljanje, na kriminal i korupciju. Zato su pokrenute istrage, a natječaj je poništen. I taj poništeni natječaj rezultirao je time da cijeli projekt kasni, pročistač je već trebao biti do pola završen, a još nije ni gotovo natječaj. Navodno bi u petak trebalo biti otvaranje ponuda… To znači da će cijeli projekt kasniti za više od dvije godine! Sve je trebalo biti gotovo koncem 2022. godine, no sad sve upućuje na to da će biti gotovo tek početkom 2026. godine. Kasni se u mnogim faza, pogotovo sa izgradnjom pročistača. Dakle, kasni se, muljalo se, a vidimo da su određene stvari i nejasne, odnosno netransparentne.

31.7.2020. Lukavec – Radovi na projektu Aglomeracija Velike Gorice pri kraju. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Vijećnika Jelušića brine i rast troškova.

– Osim što projekt kasni i što je nanio ogromnu sramotu gradu, vidimo i enormna poskupljenja u odnosu na dogovorene cijene. Iz nama dostupnih dokumenata vidimo da je kroz anekse ugovora cijena već porasla za više od 55 milijuna kuna, i to na području grada i okolice. A piše samo ‘zbog dodatnih radova i zaštite građevinske jame’. Dozvolite da to izaziva ozbiljne sumnje… Dodatnih 25 milijuna kuna dogovoreno je za područje Turopolja, a nije jasno za što?! Iz dokumenata koje smo dobili to se ne vidi. Nema ni javno dostupnog i jasnog terminskog plana. Svaka ozbiljna investicija, poput ove, zahtjeva plan po kojem se za svaki dan i tjedan vidi gdje će se i što će se raditi. Ovdje toga nema. Za svaku dionicu, za svako naselje, mora se vidjeti kad će se što događati, da ljudi znaju, ali i da javnost može kontrolirati kako se radi – govori Jelušić i nastavlja:

– Upitna je i kvaliteta izvedenih radova. Imamo primjer u gradu poznatog dokumenta, u kojem su Lukavčani naveli niz ozbiljnih primjedbi na kvalitetu i način izvođenja radova. Od materijala, do šahtova na kolnicima, do ilegalnog deponija izvođača radova, do širine kolnika, koja se smanjila nakon radova… Dakle, vidimo da je ovaj projekt krivo počeo, oko njega je bilo velikog muljanja i sumnji u korupciju, kasni, poskupio je, nema terminskih planova i upitna je kvaliteta izvođenja. I u gradu je niz ulica gdje je provedena kanalizacija, sve je nasuto, ali ne i asfaltirano. Ne vidimo niti jedan razlog zašto se čeka, zašto se te ulice jedna po jedna ne asfaltiraju nakon što radovi završe. Ove jeseni to očito neće biti gotovo, zimi se ne može asfaltirati, što znači da će više od godinu dana ceste biti razrovane, a radovi pod zemljom su završeni.

Nakon Jelušićeva izlaganja, riječ je preuzeo Marijo Zdelar.

– Reći ću nešto više od dvije točke koje su prihvaćene za Gradskom vijeću, a to je Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu davatelja javne usluge VG Čistoća te Prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, koje su usko vezane – počeo je Zdelar.

– Obzirom da je VG Čistoća dužna prema Zakonu o gospodarenju otpada do 31. siječnja dati izvješće predstavničkom tijelu, a oni to nisu učinili, prekršili su taj zakon. Tu se u startu vidi na koji način se funkcionira u Velikoj Gorici kad je riječ o temi od vitalnog značenja, a to je zaštita okoliša. Iz izvješća se može vidjeti da VG Čistoća ima 155 zaposlenih, da ima prihode od 25 milijuna kuna, da 55 posto ide na plaće zaposlenih, da samo deset posto ide na gorivo i održavanje vozila te ostale opreme. Budući da je mehanizacija zastarjela, troškovi održavanja puno su veći nego što bi to bilo normalno, a puno stavki i izvješća nisu usklađeni s postojećim pravilnicima.

Govorio je Zdelar i o brojkama, o stvarima koje smatra nelogičnima.

– Nije razvrstano koliko je prihoda od građana koji koriste uslugu, a koliko od drugih pravnih osoba, nisu usklađeni ugovori s Fondom… Puno toga nije usklađeno, a vidi se i da na odlagalištu Mraclinska Dubrava u 2020. odloženo 20.412 tona komunalnog otpada. Stopa odvojenog sakupljanja je 13,4 posto, a trebalo bi biti 50 posto po Zakonu o gospodarenju otpadom! Još 2017. se govorilo da ćemo biti na 50 posto, da ćemo imati te famozne kante o kojima se priča godinama. Tu je i pilot projekt koji traje tri godine, tu su kante koje su stigle prije sedam mjeseci i još nisu podijeljene. Iz izvješća se vidi i da je Grad platio kazne od 747.000 kuna zbog odlaganja prekomjerne količine otpada, sve lijepo piše. Iz svega toga proizlazi da je hitno potrebna bolja organizacija VG Čistoće, da je hitno potrebno organizirati rad javne usluge tako da se prestane zapošljavati po stranačkom ključu i da se počne zapošljavati sposobne, a ne podobne. Zašto? Zato što dolazi vrijeme kad će građani to žestoko i debelo plaćati – rekao je Zdelar.

– Standarde u gospodarenju otpadom propisuje Europa, a tek posljedično Hrvatska, i oni se mogu sažeti u dvije riječi – onečišćivač plaća! Onaj tko proizvodi otpad, taj mora platiti i zbrinjavanje. Koliko mješanog komunalnog otpada proizvedeš, toliko moraš i platiti. U izvješću o radu davatelja javne usluge, koje je prihvaćeno, stoji da onečišćivač sigurno ne plaća, da sustav nikoga ne motivira na smanjenje količine otpada, što znači da komunalno poduzeće sve svoje troškove podijeli na broj stanovnika, dođe do prosjeka i to je naša cijena. Po ovome ispada da na cijenu možete utjecati s 20 do 25 kuna, a to sigurno nije stimulativno.

– Donesena je odluka kako će komunalno poduzeće kontrolirati nalazi li se u spremniku za plastiku doista plastika. Tko će to raditi, na koji način? Navedeno je samo da će to raditi komunalni redari i nadležni inspektori, a to spada u sferu znanstvene fantastike. Mi imamo sedam komunalnih redara na tolikom području da ne možemo kontrolirati ni ilegalna odlagališta, kojih nitko u županiji nema više od nas. Ograničavaju se i količine koliko građani mogu odlagati na reciklažnom dvorištu, što zakon nikako ne podržava. Pa ćete moći, recimo, predati četiri gume mjesečno, 200 kg šute mjesečno… Po našem mišljenju, to će povećati broj ilegalnih odlagališta – zaključio je Zdelar.

Nastavi čitati

Reporter 410 - 17.11.2021.

Facebook

Izdvojeno