Povežite se s nama

Gospodarstvo

EKSKLUZIVNO Ovako će izgledati novi gorički pročistač otpadnih voda

Objavljeno

na

Od 1974. godine uz samo jezero Čiče u pogonu je pročistač otpadnih voda, projektiran za 35 tisuća ljudi. Broj građana u međuvremenu se povećao za čak 50% i Velikoj Gorici je sada potreban novi, moderniji sustav.

 

Izgradnja centralnog uređaja koji će pročišćavati otpadne vode ne samo grada već i cijelog područja Velike Gorice i Turopolja počinje već ovoga ljeta. Nalazit će se na istoj lokaciji, uz jezero i potok Želin, ali ovoga puta pročistač će imati tehnologiju biološkog pročišćavanja sa takozvanim trećim stupnjem pročišćavanja, kako vode tako i zraka.

 

 „To znači da mi moramo naš uređaj koji ima drugi stupanj pročišćavanja rekonstruirati i nadograditi kako bi dobili treći stupanj. Na taj način će se smanjiti količina otpadnih voda koju tlačnim kolektorima ispuštamo u rijeku Savu kod Bukevja. Ta voda je dosta pročišćena, ali ne zadovoljava sve kriterije Europske unije“, priča nam inženjer Marko Petrović iz VG Vodoopskrbe, zadužen za projekt goričkog pročistača.

 

Pročistač nacrt

 

Izgradnjom novog pročistača, od fekalija ćemo u konačnici dobiti toliko čistu vodu da se u njoj mogu uzgajati i ribe. A da to nisu samo puke priče pokazuje primjer iz Koprivnice gdje je bazen pročistača istovremeno i ribogojilište.

 

 „Kolege su išle na uređaj u Koprivnicu gdje ta pročišćena voda služi kao ribnjak. Voda je toliko čista da se bez ikakvih posljedica mogu uzgajati ribe. Može se koristiti i kao tehnološka voda za zalijevanje“, ističe Petrović.

 

Studiju utjecaja na okoliš za izgradnju goričkog sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Ministarstvo zaštite okoliša prihvatilo je još u listopadu prošle godine. Projekt izgradnje vrijedan je 54 milijuna eura, od čega će Grad 70 posto sredstava osigurati iz fondova Europske unije, a ostatak od 30 posto državnim i gradskim novcem. Paralelno sa izgradnjom pročistača, u velikogoričkim naseljima gradit će se kanalizacijska mreža koja će zamijeniti septičke jame i čiji će priključak za mještane biti besplatan.

 

 „Nama je plan do kraja 2018. godine da se sve dovrši, od fekalne kanalizacije do stavljanja u funkciju uređaja za pročišćavanje. U drugoj fazi još preostaju naselja manja od 2000 ljudi, a koja prema direktivi Europske unije trebamo pokriti do kraja 2023. godine, što ćemo mi realizirati znatno ranije. U pitanju su naselja u Donjem Turopolju i to Ribnica, Jagodno, Donje Podotočje, Novo Čiče, Čička Poljana i Lazina Čička“, pojašnjava inženjer Petrović.

 

Sustav koji će pokriti svako goričko domaćinstvo i iz njega očistiti otpadne vode štitit će prije svega tlo od zagađenja koje sa sobom nose fekalije iz septičkih jama. To će i za buduće generacije biti jamstvo očuvanja dragocjenog velikogoričkog resursa – izvora pitke vode. Naime, Velika Gorica na raspolaganju ima pet bunara iz kojih može crpiti čak 27 milijuna kubika vode, dok su trenutačne potrebe samo tri milijuna kubika.

 

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno