Poveži se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Sport

Gorica je svoje rekla: NE rasizmu jednom posebnom fotografijom!

Nogometaši Gorice priključili su se globalnom pokretu nastalom nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda i prije jutarnjeg treninga u srijedu otišli na glavno igralište Gradskog stadiona i kleknuli oko centra…

Objavljeno

on

Povedeni akcijom u koju su se uključili najveći svjetski sportaši i klubovi, i nogometaši Gorice u srijedu prijepodne su se posložili na centru stadiona i – kleknuli.

“Poruka koju želimo poslati je da smo bez obzira na nacionalnost, boju kože i religiju jedna momčad i da rasizmu nije mjesto u ni nogometu, ni bilo gdje drugdje”, objava je koja stoji na klupskoj službenoj stranici uz fotografiju.

Povod cijeloj priči je, naravno, smrt Afroamerikanca Georgea Floyda, žrtve policijske brutalnosti, u slučaju koji se odmah povezao s rasizmom. Podršku prosvjednicima, koji su dobro uplašili i predsjednika Donalda Trumpa, odmah su dali i brojni sportaši, a Floyd Mayweather platio je pogreb nesretnog Georgea.

U utorak su tako na društvenim mrežama poruke podrške poslali Ivan Rakitić, Bojan Bogdanović, Dario Šarić, Ivica Zubac… Momčadsku fotografiju u klečećem položaju objavio je i Liverpool, a slijedili su ga i mnogi drugi klubovi.
Među njima je, kao prvi od hrvatskih klubova, sad i Gorica, koja poručuje:

“Zajedno protiv rasizma. Zajedno za jednakost!”

Nastavi čitati

Vijesti

Završila izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda u Pokupskom

Vodu su dobila i četiri poljoprivredna gospodarstva, koja se bave uzgojem životinja, povrća i meda i kojima je opskrba vodom bitan čimbenik za unapređenje i proširivanje proizvodnje

Objavljeno

on

Završio je projekt izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda u mjestima Busije te Roženica (Labudane) u općini Pokupsko. Izgrađeno je ukupno 1.154,2 m’ vodoopskrbnog cjevovoda.

Foto: Pokupsko.hr

– Provedbom projekta omogućena je vodoopskrba za stanovnike ovih predjela, među kojima su i četiri značajna poljoprivredna gospodarstva, koja se bave uzgojem životinja, odnosno povrća i meda, i kojima opskrba vodom predstavlja bitni čimbenik za unapređenje i proširivanje proizvodnje – kažu iz Općine Pokupsko.

Ukupna vrijednost projekta je 650.324 kuna, a u nju su uključeni troškovi izvođenja radova i usluge stručnog nadzora. Pomoć za provedbu ovoga projekta ostvarena je u vidu financijskih potpora, i to Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu 350.000 kuna, te Zagrebačke županije u iznosu 212.824 kuna. Općina Pokupsko osigurala je iz vlastitih izvora 87.500 kuna.

Nastavi čitati

Vijesti

Država u srpnju sufinancira kupovinu električnih vozila, a u rujnu energetsku obnovu obiteljskih kuća

Do kraja godine građanima i gospodarstvu Fond za zaštitu okoliša planira dodijeliti više od 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava

Objavljeno

on

Do kraja godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost putem javnih poziva i natječaja građanima i gospodarstvu planira dodijeliti više od 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

– Nakon što su uslijed posebnih mjera zbog pandemije koronavirusa naši programi bili na čekanju, tijekom lipnja Fond i službeno nastavlja sa svim planiranim aktivnostima. Novi nacionalni javni pozivi uglavnom se odnose na programe energetske učinkovitosti – najavio je direktor Fonda Siniša Kukić.

Dio planiranih aktivnosti Fond je prilagodio trenutnoj situaciji pa je tako jedna od prioriteta i sanacija štete od potresa. Konkretno, građanima Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije će se s do 8.000 kuna sufinancirati kupnja kondenzacijskih bojlera u kućama i stanovima stradalima u potresu. Za sufinanciranje će biti dostupna online prijava preko stranica Fonda, a Javni poziv se planira objaviti sredinom sljedećeg tjedna.

Očekuje se i nastavak sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća. Javni poziv sa svim uvjetima sufinanciranja biti će objavljen krajem lipnja, a građani će za prikupljanje i izradu potrebne dokumentacije imati vremena tijekom ljeta jer će službeno zaprimanje ponuda putem online aplikacije započeti početkom rujna. Postotak sufinanciranja će za sve građane biti 60 posto, dok će ranjivim skupinama građana Fond obnovu u potpunosti financirati. Pritom će listu prioritetnih kuća za pojedina područja izraditi i predložiti lokalni Centri za socijalnu skrb. Posebni javni pozivi bit će objavljeni za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima i javnim ustanovama, ali i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Koncem lipnja i u prvoj polovici srpnja, Fond nastavlja i sa sufinanciranjem kupnje električnih vozila. Osigurano je po 22 milijuna kuna za građane i isto toliko za pravne osobe, dok će dodatnih 10 milijuna kuna biti uloženo u sufinanciranje punionica za električna vozila. Subvencije za kupnju električnih automobila iznosit će do 70 tisuća kuna. Kako bi se poticao daljnji razvoj održive mobilnosti, u rujnu se planira objaviti i javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila na alternativna goriva za gradski prijevoz vrijedan 100 milijuna kuna te onaj za pomicanje projekata integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva na lokalnoj i područnoj razini u vrijednosti od 30 milijuna kuna.

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno