Poveži se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Kultura

FOTO ‘August Šenoa – Turopoljski zet’ u Srednjoj strukovnoj školi

Objavljeno

on

14.11.2019. VelikaGorica. ‘August Šenoa – Turopoljski zet’ u Srednjoj strukovnoj školi. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nastavnice i učenici Srednje strukovne škole Velika Gorica povodom obljetnice rođenja Augusta Šenoe (Zagreb, 14. studenog 1838. godine), velikog hrvatskog pisca, kreirali su projekt ”August Šenoa – Turopoljski zet”, koji će trajati mjesec dana, do obljetnice njegove smrti (Zagreb, 13. prosinca 1881. godine). Osnova projekta je dolazak Šenoe u Veliku Goricu i njegova velika ljubav Slavica pl. Ištvanić.

14.11.2019. VelikaGorica. ‘August Šenoa – Turopoljski zet’ u Srednjoj strukovnoj školi. Gabrijel Roginić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema ideji Sanje Cmrečnjak, prof. i Jasmine Tešija, prof. projekt se sastoji od uprizorenja ljubavi Augusta (Josip Banić Gregurek, 3.f) i Slavice (Klaudija Sugnetić, 3.e), koju će dvoje učenika u četiri tjedna predstaviti u svim razredima Strukovne škole, a na to se nadovezuje zadatak za učenike koji dobiju bedževe. U osmišljavanju i dizajniranju projekta sudjelovale su nastavnice Dragica Marković, prof. i Gordana Gašparuš, prof.

14.11.2019. VelikaGorica. ‘August Šenoa – Turopoljski zet’ u Srednjoj strukovnoj školi. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na bedževima koje je osmislila nastavnica Tešija su natpisi Šenoinih djela (Čuvaj se senjske ruke, Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, …) i učenik, koji je izabrao bedž, ima zadatak da u roku od tjedan dana napiše nešto o tom djelu u najmanje deset suvislih rečenica. Tko to uspije dobit će peticu iz Hrvatskog jezika! Velika karikatura istaknutog književnika izložena u holu srednjoškolskog centra djelo je talentiranog Gabrijela Roginića.

14.11.2019. VelikaGorica. ‘August Šenoa – Turopoljski zet’ u Srednjoj strukovnoj školi. Foto: David Jolić/cityportal.hr

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14.11.1838. – Zagreb, 13.12.1881.) je najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac u 19. stoljeću, istinski je tvorac moderne hrvatske književnosti. Najpoznatija djela: Čuvaj se senjske ruke, Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Prijan Lovro, Diogeneš, Kanarinčeva ljubovca, Zagrebulje, Povjestice.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

HOTNEWS

VIDEO CITY PULS: Uspješni i naglavačke te kako biti brži od gripe!

Pogledajte i naše ostale teme – Kako će se u Novom Čiću prerađivati lan, čime je Snježana Dianežević očarala žiri na Izboru za najuzorniju seosku ženu i udomiteljstvo – plemenitost za ljepše odrastanje!

Objavljeno

on

Nastavi čitati

Vijesti

Gradska knjižica besplatno upisuje prvašiće do sutra

Mlade Goričanke i Goričane čekaju mnoge lijepe i zanimljive knjige te mnogobrojni likovi koji će ih povesti u svijet mašte

Objavljeno

on

Iz Gradske knjižnice pozvali su sve prvašiće da se besplatno učlane. Besplatni upisi traju do sutra, a svi zainteresirani mogu to učiniti na Dječjem odjelu u Zagrebačkoj 37 na drugom katu.

– Kao i svake godine u Mjesecu hrvatske knjige darujemo besplatan upis svim prvašićima da bi stekli naviku čitanja i čitalačke kulture. Za upis u knjižnicu potrebno je donijeti osobnu ili zdravstvenu iskaznicu – proučili su iz knjižnice.

Čitanjem se širi se fond riječi te povećava se sposobnost usmenog i pismenog izražavanja te se razvijaju komunikacijske vještine, djeca postaju sigurnija u iznošenju svog mišljenja.

– Dođite i učlanite se. Iskoristite besplatan upis do 15.11.2019.godine. Čeka vas mnogo lijepih i zanimljivih knjiga. Uživajte u knjigama, u mnogobrojnim likovima koji će vas odvesti u svijet mašte, na daleka putovanja i naučiti nešto novo – dodale su knjižničarke.

Nastavi čitati

Reporter 387 - 24.10.2019.

Facebook

Izdvojeno