Poveži se s nama

Kultura

Drugo ‘Buđenje’ razbudilo talent malih goričkih glazbenih virtuoza

Na drugom natjecanju Umjetničke škole Franjo Lučić pod nazivom “Buđenje” dodijeljene 82 prve nagrade, 49 drugih, 24 treće i 32 priznanja. Mladi talentirani glazbenici natjecali su se u sedam kategorija, a glavna nagrada otišla je trubaču Stefanu Gjorgievu

Objavljeno

Drugo školsko natjecanje “Buđenje” održalo se od 13. do 15. svibnja 2019. u Umjetničkoj školi Franje Lučića. Natjecanje se održavalo u sedam disciplina: Gudači (violina, violončelo, kontrabas), Gitara i tambura, Puhači (truba, flauta, rog, saksofon, oboa, klarinet), Pjevači, Harmonika, Solfeggio i Komorni sastavi.

Natjecatelji su za svoje izvedbe ocjenjivani od komisija i rangirani u prvu, drugu i treću nagradu te u priznanja.

– Ovogodišnje natjecanje je, na moju veliku radost, brojalo čak 206 natjecatelja, što je impozantna brojka! Dodijeljene su 82 prve nagrade, 49 drugih, 24 treće i 32 priznanja. Kao organizatorica i idejna začetnica cijelog projekta, iznimno sam ponosna i sretna, budući da smo sve ovo zaista odradili na jednoj izvrsnoj razini. Uostalom, takve sam komentare dobila i od učenika, roditelja i kolega. Natjecanje je zapravo motivacijskog karaktera za sve naše učenike, tako da sam presretna zbog broja prijavljenih – istaknula je Iva Šorša iz Umjetničke škole Franjo Lučić.

– Posebnost našeg natjecanja je u tome što svake godine imamo skladanu zadanu kompoziciju upravo za naše natjecanje. Prošle godine to je bio Boogie, a ove Cimmeria, obje skladane od strane Marina Rabadana. Ovogodišnja kompozicija je toliko posebna i pozitivno dočekana da je izvođena i u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski od Zagrebačke filharmonije. Na kraju natjecanja kompozitor, koji je ujedno i stalni član svih naših komisija, odabire najbolje izvedbe u svim kategorijama i ti natjecatelji osvajaju posebnu nagradu za najbolje izvedbe zadane kompozicije – pojasila je koncept Šorša.

Ove godine nagrađeni su ovi mladi glazbenici:

1. kategorija
Gita Kozina – violončelo
(profesorica Terezija Krčelić Rabadan)

2. kategorija
Niko Grgurev – saksofon
(profesor Marko Malivuk Jovanović)

3. kategorija
Stefan Gjorgiev – truba
(profesor Tomislav Špoljar)

4. kategorija
Lora Likan Kelentrić – flauta
(profesorica Antonija Jurin)

5. najbolja pjevačka izvedba
Marija Vujević
(profesorica Zrinka Posavec)

Po završetku natjecanja svi prvo-prvonagrađeni natjecatelji iz svih disciplina i kategorija nastupaju u dvorani Galženica i natječu se za Grand prix, glavnu nagradu cijeloga natjecanja, nakon čega se bira najbolji od najboljih.

– To je ujedno i najposjećeniji koncert tijekom cijele koncertne godine naše škole, a svakako i najkvalitetniji, zbog izvedbi koje su vrhunske i odabrane od naših stručnih komisija. Ove godine Grand prix je bio 21. svibnja, te su posjetitelji i komisija mogli poslušati zaista kvalitetne i divne izvedbe naših najuspješnijih natjecatelja, a to su redom:

1. Kvartet “Glissando”
(Jakob Stančić, violina, 3.sr, Nika Kozina, violina, 5.o., Josip Veselić, viola, 4.sr. i Julijana Matković, violončelo, 4.sr)
*A.Piazzolla: Oblivion
Nastavnik: Zinka Holy Marijan, prof.

2. Niki Galeković , 2.o., gitara
*P.Nuttall: On The Prairie
Nastavnik: Krunoslava Krpan, prof.

3. Lora Likan Kelentrić, 4.sr., flauta
*A. Piazzolla: Tango etida, br.3
Nastavnik: Antonija Jurin, prof.

4. Nika Kozina, 5.o., violina
*E.Severn: Polish Dance
Nastavnik: Zinka Holy Marijan, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

5. Marija Vujević, 1.sr., pjevanje
*W. A. Mozart: Vio che sapete, arija Cherubina iz opere Figarov pir
Nastavnik: Zrinka Posavec, prof.
Klavirska suradnja: Krešimir Starčević, prof.

6.Tibor Rajtarić, 4.o.,truba
*W.A.Mozart: Koncert No.2 in Es KV 417, IIIst. Rondo-Allegro
Nastavnik: Tomislav Špoljar, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

7. Gita Kozina, 1.o., violončelo
*N. Baklanova: Mazurka
Nastavnik: Terezija Krčelić Rabadan, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

8. Karlo Karas, 4.o., tambura
*F. Schubert: Glazbeni trenutak br. 3
Nastavnik: Matija Moslavac, prof.
Klavirska suradnja: Matija Moslavac, prof.

9. Karla Brcković,  1.o., flauta
*R. Schumann: Melodie
Nastavnik: Ivančica Ivko, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

10. Jan Váňa, 2.o., harmonika
*J. Derbenko: Praščići i sivi vuk
Nastavnik: Igor Jugec, prof.

11. Jakob Stančić, 3.sr., violina
*P.de Sarasate: Zigeunerweisen, op.20
Nastavnik: Zinka Holy Marijan, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

12. Marko Štuban, 1.pr., pjevanje
*C. Monteverdi: Lasciatemi morire
Nastavnik: Adrijana Pintar Madić, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

13. Trio FLAUTA (Petra Vujnović, 5.o., Gabrijela Lovrić, 5.o. i Leda Krvavica, 5. o.)
*L.von Call: Trio u e-molu
Nastavnik: Antonija Jurin, prof.

14. Lea Butina, 4.o., violončelo
*M. Rabadan: Cimmeria
Nastavnik: Terezija Krčelić Rabadan, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša, prof.

15. Stefan Gjorgiev, 2.o., truba
*J.B.Arban: Varijacije na temu “Karneval u Veneciji”
Nastavnik: Tomislav Špoljar, prof.
Klavirska suradnja: Iva Šorša,prof.

Uz glasanje svih članova komisije, njih čak 17, odlučeno je da je po najvećem broju bodova apsolutni pobjednik našeg natjecanja ove godine Stefan Gjorgiev.

– Želja mi je bila uključiti i publiku, dati da svojim glasovima oni odluče tko je po njima najbolji, tako da je po broju glasova publike nagradu dobio opet naš mladi i talentirani trubač Stefan Gjorgiev! – kaže Iva Šorša.

Uz navedene nagrade, treba nadodati da je Stefan osvojio i zlato u disciplini solfeggio-Laureat (maksimalan broj bodova), zlato u svojoj kategoriji kod puhača (prva-prva nagrada) i posebnu nagradu za najbolju izvedbu zadane kompozicije u III. kategoriji.

– Od srca čestitam Stefanu, te njegovom profesoru Tomislavu Špoljaru i profesorici solfeggia Paulini Kelavi Vidović. Još jednu nagradu moramo istaknuti, a to je naša Mirjam Moguš, koja je u svojoj kategoriji solffegia također osvojila Laureat! Čestitam Mirjam te njenoj profesorici Ani Šedlbauer – naglasila je Šorša i dodala:

– Natjecanje je prošlo u prekrasnom ozračju. Vidjeti djecu koja su sretna, koja uživaju u glazbi, bodre jedni druge, složni su te na kraju za svoj trud dobiju diplome, medalje i pehare koji su uspomena za cijeli njihov život… To je meni najveći uspjeh i potvrda da sam uspjela u namjeri da napravim motivacijsko natjecanje za sve naše učenike koji žele pokazati što znaju! Zahvaljujem svim našim natjecateljima, njihovim profesorima, klavirskim suradnicima, ravnatelju na podršci, publici koja nas je bodrila, Marinu Rabadanu na kompozicijama koje za nas prekrasno sklada. I nadam se da se iduće godine družimo u još većem broju, da će naše Buđenje trajati još dugi niz godina!

CityLIGHTS

Ugodni razgovori sa Stjepanom pl. Brigljevićem

Prošetali smo se sa zapovjednikom voda turopoljskog banderija, povijesne vojne postrojbe našega kraja, danas najpoznatije po rubcu koji nosi oko vrata – podgutnici koju je i Luj XIV. primjetio u 16. stoljeću u Parizu. Stjepan pl. Brigljević član je ove postrojbe oko 23 godine. Otkrio nam je ponešto o povijesti turopoljskih banderijalaca, svojoj odori, a malo smo se našalili i na račun Zagoraca

Objavljeno

on

Iz obveze Plemenite opčine turopoljske da se plemići odazovu kraljevom pozivu u vojnu službu stvoren je Turopoljski banderij, počasni zbor turopoljskih plemenitaša, koji je ratovao kao samostalna postrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedništvom hrvatskog bana. Danas je Turopoljski banderij svečana povijesna postrojba hrvatske vojske koja sudjeluje na važnim gradskim, županijskim i državnim manifestacijama i događanjima.

Imali smo čast razgovarati sa zapovjednikom turopoljskog voda banderija, Stjepanom pl. Brigljevićem, koji nam je otkrio ponešto o povijesti turopoljskih banderijalaca, svojoj odori, ali i zanimljivost o mašni koja nalikuje na kravatu, a koju je nosio na sebi.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

– Turopoljski banderij je od Bele IV. do 1224. godine ustoličen za obranu Gradeca, i to su bili njegovi prvi čuvari. To je jedina povijesna postrojba koja se borila za sve vlastodršce. Bili smo pravi ratnici, borili smo se za Austro-Ugarsku, Francusku, u Tridesetogodišnjem ratu, u Češkoj, Moravskoj, Slovačkoj, u Szegedvaru itd.

Pl. Brigljević kaže kako Turopoljci prepoznaju odoru koju nosi, a svim ostalima je nepoznata, ali zanimljiva.

– Ovo što nosim je odora za ratnika konjanika, zato se menten (gornji dio odore) nosi  preko  lijevog ramena da bi se desnom rukom moglo baratati sabljom, a u zimskim danima preoblačila se i na desno zbog hladnoće, naravno.  Mašna koju nosim zove se turopoljska podgutnica. Nju su na vrat mladića, odnosno pod gut vezale djevojke i žene dok je bio na konju pri odlasku u bitku. Crveni rubac  bio je znak ljubavi i sjećanja na njih i dom. Turopoljski konjanik se sam morao opskrbljivati, spremiti si zalihe hrane, ratnici su sami šivali odoru, takav je bio zakon. Turopoljsku podgutnicu je vojska donijela u Tridesetogodišnjem ratu do Pariza, gdje je tadašnjeg zapovjednika Pogledića iz Kurilovca primjetio i Luj XIV, a vezanje ovog rubca nazvao ‘a la Croat’. Vjeruje se da je to preteča današnje kravate.

Zapovjednik voda, plemeniti Brigljević, našalio se i kako ih od 1573. godine Matija Gubec nije naročito volio jer su ih u Zagori i kod Kerestinca porazili.

– Zato se može reći da su današnji Zagorci 50 posto Turopoljci, jer kad smo riješili muže, Turopoljci su ostali održavati mir i poženili Zagorke. To je malo onak’ šala – smije se plemeniti Brigljević.

Nastavi čitati

CityLIGHTS

Priča o podgutnici, medenjacima, sladoledu i narodnom veselju

Za cijeli naš kraj 15. kolovoza je značajan dan, svi dolazimo na dan ‘Velike Meše’ zahvaliti Gospi za proteklu godinu, nadajući se da druga bude još bolja, a dobro raspoloženje s proštenja u Vukovini nosimo i kući, ističe Draženka Saraga

Objavljeno

on

Svake je godine proštenje za Veliku Gospu u Vukovini posebno na svoj način. Jučer smo u fotografijama dočarali popodnevni ugođaj istog, no iza slika koje ste imali prilike vidjeti kriju se zanimljive priče o našem dragom Turopolju i običajima.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

Tako nam je gospođa Marica Matijan iz Pešćenice u susjednoj županiji, a koja svake godine dolazi na vukovinsko proštenje, otkrila kako je to u njezinoj mladosti bio uvelike iščekivan događaj u godini.

– Bilo je to krajem 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su ljudi čak u Cerju Letovaničkom prodavali mlade teliće kako bi si žene i djevojke u obitelji priuštile finu odjevnu koombinaciju, spremljenu posebno za ovu prigodu – ističe gospođa Marica.

Iako su se običaji u današnje vrijeme uvelike promijenili, veselje i ushit nisu minuli po svemu što smo zatekli.

Gospođa Draženka iz medičarskog obrta Saraga osnovanog daleke 1948. godine pripadnica je treće generacije medičara i otada su u njihovoj obitelji uvijek rado sudjelovali na ovom proštenju.

Foto: Tomislava Bradić/Cityportal

– Za cijeli kraj je ovaj dan značajan, svi dolazimo zahvaliti Gospi za proteklu godinu, nadajući se da druga bude još bolja. Imamo posebnu recepturu za gverc i medenjake, koju ne možemo otkriti, osim što moram istaknuti da je sve biološko, bez konzervansa! Najviše nam ljudi dolaze nakon ‘Velike Meše’, i uvijek se rado vraćaju jer je to dio tradicije – ističe Draženka Saraga.

U šetnji oko Crkve Pohoda Blažene Djevice Marije naišli smo na zanimljivo obučenog gospodina, zapovjednika turopoljskog voda Banderija, Stjepana pl. Brigljevića, koji nam je otkrio ponešto o povijesti turopoljskih banderijalaca, svojoj odori, ali i zanimljivost o mašni koja nalikuje na kravatu, a koju je nosio na sebi.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

– Član sam turopoljskog banderija oko 23 godine i otada dolazim ovdje uveličati misno slavlje, ali i veselje na proštenju nakon istog. Ovo što nosim je odora koja se nosila i u boj, po Austro-Ugarskoj, Francuskoj, u tridesetogodišnjem ratu itd… Menten (gornji dio odore) se nosi preko lijevog ramena da bi se desnom rukom moglo baratati sabljom. Ova mašna koju nosim zove se turopoljska podgutnica. Nju su na vrat mladića, odnosno pod gut vezale djevojke i žene pri odlasku u bitku. Crveni rubac  bio je znak ljubavi i sjećanja na njih i dom, a smatra se jednom od preteča današnje kravate – otkrio nam je zapovjednik voda turopoljskog banderija, Stjepan pl. Brigljević.

Priznati gorički slastičar Memetali Zenuni otkrio nam je kako se u njegovoj obitelji već 73 godine bave slasticama, a on osobno 50 godina dolazi na Veliku Gospu u Vukovinu.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

– Kada nešto radiš s ljubavlju, i kada ljubav prema tome gajiš sa cijelom obitelji, nastaju rapsodije okusa koje tu priču glasno pričaju. Ove godine smo na proštenje odlučili posjetiteljima ponuditi i neke nove okuse  sladoleda, kreirane u Italiji u suradnji sa njihovim kulinarskim stručnjacima. Naši gosti prepoznaju kvalitetu, zato smo svake godine tu – ističe gospodin Memy.

U šetnji vukovinskim nogostupom, doznali smo i kako se peče po par tisuća porcija raznolikih turopoljsko-sajamskih delicija, uvjerili se kako nije važno doba dana za dobro raspoloženje i plesnjak, te da i današnja djeca s veseljem idu 15. kolovoza u Vukovinu, možda ne s onim istim entuzijazmom kakvog nam je gospođa Marica opisala s početka ove priče, ali u jednom ‘novom ruhu’, koje će, vjerujemo, još mnogo godina u budućnosti prizivati Turopoljce, ali i ostale posjetitelje ovdje na Veliku Gospu!

 

Nastavi čitati

Kultura

Blagdan je Velike Gospe ,znate li što se obilježava tada?

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Objavljeno

on

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950.

Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Nastavi čitati

Reporter 384 - 25.07.2019.

Facebook

Izdvojeno