Kultura

Alpski rogovi, afrički bubnjevi i domaće gajde mogu skupa… U Buševcu!

U Buševcu se na 17. Međunarodnom festivalu tradicijskih glazbala predstavilo osam država, pripremljena je i izložba, kao i stol za kojim su se mogla kušati tradicionalna rumunjska, švicarska i hrvatska jela… A sve je okončano druženjem i glazbenim miksom

Objavljeno

prije 6 godina

29. rujna 2019.

Objavio/la

Marko Vidalina

Nitko se više u Buševcu, mjestu u kojem se svako malo događa nešto kulturno, ne čudi kad vidi kako netko ulicom hoda s ogromnim alpskim rogom u rukama. Ili kad začuje zvuk afričkog bubnja pomiješan s turskim ili belgijskim tradicionalnim zvukovima. Pogotovo to nije čudno u ovo doba godine, krajem rujna, kad skupa s prvim jesenskim bojama u Buševec dođu i gosti iz cijele Europe. I tako, evo, već punih 17 godina, iz jeseni u jesen.

– Ovo je 17. Međunarodni festival tradicijskih glazbala, koji je, prema mome sudu, najbogatiji do sad, budući da imamo predstavnike osam zemalja ovdje u Buševcu. Malo smo ove godine proširili cijelu tu priču, pa smo tako pripremili izložbu tradicijskih glazbala, koju smo, nažalost, zbog vremenskih uvjeta morali preseliti na zatvoreno. Riječ je o multimedijalnoj izložbi, gdje se instrumenti mogu pogledati, ali i poslušati. Imali smo i tradicijska jela Švicarske, Rumunjske i Hrvatske. Naši su predstavnici bili čobanac i štrukli, Rumunji su pripremili svoje sarme i tradicionalne kolače, a Švicarci svoj raclette, sir i krumpir. Tko nije probao, neka mu bude žao… – sa smiješkom kaže Nenad Rožić, glavni i odgovorni kad je riječ o ovom festivalu.

Koji je, realno, već uhodana priča, jedna od prepoznatljivosti mjesta udaljenog deset kilometara i parsto metara od Velike Gorice. Zaživjelo je to odavno, svake godine samo raste, pa se ovdje zapravo priča o tradiciji koja će živjeti još dugo, dugo… I imati svoju publiku, kao i svoju svrhu.

– Pokušavamo ovom manifestacijom motivirati mlade ljude da se bave sviranjem tradicijskih glazbala, a vjerujem da smo u tome barem malo i uspjeli u ovih 17 godina, da smo barem nekoga zainteresirali. Uostalom, mladih je sve više u svemu tome, pa valjda jesmo – nada se Neno Rožić.

Program je bio višesatan, na pozornici su se izmjenjivali najčudnovatiji instrumenti, do ušiju su dopirali zvukovi kakve čovjek ne čuje često, a sve skupa je dosta zabavno. Doznaš ponešto o instrumentu, o gostu, poslušaš kako to što svira zvuči i izgleda…

– Gledatelji su mogli vidjeti grupe iz Belgije, Švicarske, Španjolske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Turske i Hrvatske. Europa u malome našla se u Buševcu. Predstavljeni su razni instrumenti, nekoliko vrsta gajdi, ali i alpski rogovi, njihova zvona, kao i brojni drugi instrumenti, prilično neobični za naš prostor – govori Nenad Rožić, uz dodatak:

– Na taj način odgajamo djecu, trudimo se da dovedemo Europu u Buševec, ali i da svoju tradiciju predstavimo Europi.

Kad je sve skupa bilo gotovo, već se opasno bližila ponoć, u Društvenom domu u Buševcu prava stvar je tek počinjala. Nitko nije bio umoran, a instrumenti su se tek zagrijali.

– Nakon službenog dijela programa, imamo i onaj neslužbeni dio, koji često bude još zanimljiviji. Pripremimo večeru, pa u svemu tome svatko počne svirati svoj instrument, a kad se svi ti neobični instrumenti spoje, bude jako, jako zanimljivo i zabavno. Glazba spaja ljude, to je činjenica, i teško je to opisati riječima. Treba doživjeti taj spoj, recimo, afričkih bubnjeva i naših gajdi… – zaključio je ovu našu priču Neno Rožić.

Kultura

Otvoren Natječaj u pisanju poezije – evo do kada možete prijaviti svoje stihove

Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Objavljeno

prije 8 sati

19. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Velikogorička publika i svi zaljubljenici u poeziju od danas, 19. veljače, mogu sudjelovati u Natječaju u pisanju poezije koji organizira Gradska knjižnica Velika Gorica u suradnji s Katarinom Drvodelić. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a najbolja djela bit će predstavljena i nagrađena na Večeri poezije 19. ožujka u prostorima knjižnice.

Natječaj je namijenjen svima starijima od 18 godina, bez obzira pišu li poeziju amaterski ili profesionalno, uz uvjet da pjesma do sada nije objavljivana. Sudionici mogu poslati samo jedno djelo, maksimalno dvije kartice teksta (do 3.000 znakova), a tema je slobodna.

Stručni žiri, kojeg čine Marija Cvetnić Hubak, Ana Matak i Zdenka Mlinar, odabrat će najbolje radove. Pjesnici će svoje radove moći osobno predstaviti publici tijekom večeri, uz glazbenu pratnju i svečano proglašenje pobjednika.

Prijave se zaprimaju putem e-maila na [email protected] s nazivom poruke „NATJEČAJ U PISANJU POEZIJE / ime pjesme“. U prijavi je potrebno navesti šifru, ime i prezime, adresu, godinu rođenja i kontakt. Pjesme je također moguće predati u zatvorenoj kuverti u Središnjem odjelu knjižnice do roka natječaja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Obredom pepeljenja i Biblijskim bdijenjem u crkvi Navještenja započela priprema za Uskrs

Vlč. Koprivec: “Vrijeme je to u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz “duhovne vježbe” – molitvu, post, dobra djela i milostinju.

Objavljeno

prije 23 sata

18. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

(Foto: Vanesa Miković)

Danas je u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici održano misno slavlje povodom Čiste srijede, odnosno Pepelnice.

Time je započelo korizmeno vrijeme, razdoblje duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Na misi je obavljen i obred pepeljenja, simboličan čin kojim vjernici ulaze u vrijeme posta, molitve i obraćenja.

O značenju Pepelnice i početku korizme govorio je župnik Norbert Ivan Koprivec.

– Pepelnica je pokornički čin koji čovjeka podsjeća na njegovu prolaznost, smrtnost i grešnost, ali istodobno i na zahvalnost jer nas je Gospodin otkupio od grijeha i smrti. U znaku posipanja pepelom, s jedne strane prepoznajemo vlastitu prolaznost na ovome svijetu, a s druge u vjeri i nadi gledamo prema novom i vječnom životu – rekao je velečasni Koprivec.

Govoreći o korizmi, vlč. Norbert Ivan Koprivec naglasio je kako je poziv na obraćenje upućen svima jednako. Korizma je, ističe, vrijeme u kojem se vjernici nastoje vratiti Bogu kroz „duhovne vježbe“ – molitvu, post, dobra djela i milostinju te tako produbljivati svoju vjeru.

– Milostinja i dobra djela otvaraju nas prema drugima i oblikuju naš odnos prema bližnjima. Molitva nas vodi Bogu, a post nas potiče na odricanje od nepotrebnoga, ali i od grijeha. Sve su to putovi koji nam pomažu da se vratimo Bogu – poručio je.

Dodao je kako svi ljudi imaju slabosti i grijehe, no nitko nije izgubljen. Upravo kroz molitvu, post i milostinju uvijek je moguće započeti iznova. Cilj korizmenog hoda, istaknuo je, jest rast u vjeri koja postaje vidljiva u svakodnevnom životu – u obitelji, na radnom mjestu i u odnosima s bližnjima kroz strpljivost, međusobno razumijevanje, slušanje i činjenje dobrih djela.

Također, danas je započelo i tradicionalno Biblijsko bdijenje, za koje je vlč. Koprivec podsjetio da je ova molitvena inicijativa započela upravo u župi Navještenja Blažene Djevice Marije prije 26 godina. Prošle je godine obilježen i mali jubilej – srebrna obljetnica bdijenja.

Ideja je, istaknuo je, potekla od samih vjernika koji su tadašnjem župniku mons. Josipu Frkinu predložili pokretanje bdijenja, a on je taj prijedlog prihvatio. Od tada se neprekidno održava već 26 godina.

– Biblijsko bdijenje potiče nas da češće uzimamo Božju riječ, da se njome hranimo, o njoj razmišljamo i osluškujemo što nam Bog govori te što je za nas dobro. Ako možda i ne čitamo redovito, možemo doći i slušati. Vjerujem da će Božja riječ pasti na plodno tlo naših srdaca – poručio je župnik.

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg će Biblija biti pročitana u cijelosti, trajat će pet dana i noći. Završna svečanost i zahvala za pročitanu Bibliju bit će na misi u subotu, 28. veljače u 18 sati. Misu će predvoditi vlč. Marko Vuković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavite čitati

Kultura

Velikogorička književnica Darija Žilić predstavlja novu zbirku u Gradskoj knjižnici

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu

Objavljeno

prije 2 dana

17. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

U utorak, 24. veljače 2026. u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica gostuje velikogorička književnica Darija Žilić. Povod susreta je njezina nova zbirka poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i nedavno objavljeni izbor iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju američkog Perlina Pressa.

Publika će imati priliku čuti više o njezinu dosadašnjem radu koji obuhvaća 24 knjige poezije, proze, eseja, kritika i intervjua.

Osim o knjigama, razgovor će se dotaknuti i njezinih nastupa na festivalima, susreta s umjetnicima te aktualnog uredničkog rada u novinama za kulturu Vijenac. Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Nastavite čitati

Kultura

Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

prije 2 dana

17. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

U duhu fašničkog veselja, ali uz ozbiljnu dozu glazbenog talenta, Umjetnička škola Franje Lučića otvara vrata svoje Koncertne dvorane za „Koncert pod maskama“.

Koncert će se održati večeras, 17. veljače, s početkom u 19:00 sati.

Publiku očekuju nastupi velikog broja talentiranih učenika škole koji će izvoditi skladbe na klaviru, gitari, violončelu, trubi, harmonici, violini, rogu, flauti i saksofonu. Na programu su djela iz bogatog repertoara klasične glazbe.

Bit će to večer u kojoj će se spojiti kreativnost maski i ozbiljnost glazbenog izričaja. Svi ljubitelji dobre glazbe pozvani su podržati mlade umjetnike i uživati u njihovim izvedbama.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održana sudačka škola HUMT-a i EMTA-a

Objavljeno

prije 3 dana

16. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Dvodnevna sudačka škola u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Europske asocijacije mažoret timova (EMTA) održana je prošlog vikenda (14.-15. veljače 2026.) u Velikoj Mlaki. Sudjelovalo je 6 polaznica, četiri iz Hrvatske te po jedna iz Njemačke i Poljske.