Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

Moja županija

Kontinuirani razvoj sporta donosi nove prilike za županiju

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.

Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.

– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.

Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.

– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.

Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Foto: Zagrebačka županija

Nastavite čitati

Vijesti

Pronađeno rješenje za odvoz otpada u Kučama! VG Čistoća dogovorila novi termin

Objavljeno

na

Izazovi s otežanim pristupom komunalnim vozilima u Ulici Franje Lučića u Kučama, o kojima smo izvjestili ranije, dobili su konkretno rješenje. VG Čistoća je s izvođačem radova dogovorila novi model odvoza, kojim se nastoji osigurati što redovitije pražnjenje spremnika unatoč rekonstrukciji prometnice.

Prema dogovoru, komunalni otpad na toj će se lokaciji odvoziti u ranim jutarnjim satima, između 6 i 7 sati, prije početka građevinskih radova. Time bi se trebalo izbjeći preskakanje spremnika i dodatna kašnjenja u rasporedu.

Građani su pozvani da svoje spremnike iznesu večer prije planiranog odvoza, kako bi komunalna vozila mogla nesmetano obaviti posao u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Vijesti

Hrana koja ne ide u smeće – inicijativa za održivije navike

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana koja završi kao otpad predstavlja gubitak vrijednih resursa. Taj „višak“ mogao bi postati pomoć najugroženijim skupinama društva.

Kao inicijativa za sprečavanje bacanja hrane, Kaufland u Hrvatskoj provodi preventivne i donacijske aktivnosti u sklopu projekta „Reci neću hrani u smeću“.

U posljednjih sedam godina donirano je više od 1700 tona voća i povrća, preko milijun komada pekarskih proizvoda te više od 500 tisuća prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja.

Zamislite to ovako: ova količina vitamina teži kao 85 punih šlepera koji bi, poredani jedan iza drugoga, stvorili kolonu dugu čak 1,5 kilometar, a pekarski proizvodi činili bi traku dugu preko 160 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Rijeke.

Uspoređujući s prethodnom godinom, količina doniranih pekarskih proizvoda, voća i povrća  u 2025. godini porasla je za 25%, dok je za broj doniranih prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja zabilježen rast od čak 130%.

Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca, Kaufland prepoznaje svoju odgovornost i nastavlja razvijati inicijative usmjerene na borbu protiv food waste-a te poticati odgovornije upravljanje hranom, svjestan kako su održive promjene moguće samo kroz kontinuiran i zajednički angažman.

Nastavite čitati

Vijesti

Obnova Starog grada Lukavca u punom jeku! Radovi vrijedni 400 tisuća eura traju do ljeta

Cilj je završiti radove u roku od četiri mjeseca i omogućiti održavanje tradicionalne Jurjevske proslave u obnovljenom prostoru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Plemenita opčina turopoljska/FB

Druga faza radova na Starom gradu Lukavcu službeno je započela 6. veljače, a izvodi je građevinska tvrtka Manigra Bau, koja je na javnom natječaju dobila posao vrijedan 400 tisuća eura. Riječ je o fazi konstruktivne obnove dvorca, a radovi bi trebali trajati 120 dana, s ciljem dodatnog statičkog ojačanja objekta i uređenja pročelja.

U ovoj fazi obnove izvode se ključni konstruktivni zahvati koji bi trebali dodatno učvrstiti povijesnu građevinu. Predviđeno je ojačavanje uglova zidova, dodatno učvršćivanje svodova prizemlja te zahvati na zidovima atrija i pročelja. Radovi uključuju i žbukanje svih pročelja te soboslikarske radove, čime će dvorac dobiti i vidljivo obnovljen vanjski izgled. U sklopu zahvata uklanjaju se i postojeće zatege, a cilj je dugoročno stabilizirati objekt.

Planovi ne staju samo na ovoj fazi. Do kraja godine planira se i uređenje poda atrija, kao i priprema dokumentacije za budući unutarnji postav. Paralelno se očekuje i dovršetak glavnog projekta za vanjsko uređenje park-šume, koji je trenutačno u postupku usuglašavanja s konzervatorima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno