Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Dio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.

Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.

Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno