Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

HOTNEWS

Grab, oskoruša, dud, smokva – novi stanovnici goričkih ulica

Objavljeno

na

Objavio/la

U okviru nacionalnog projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“, na području Velike Gorice provedena je sadnja novih stabala. 

Stabla su posadili djelatnici VG Komunalca, prema smjernicama projekta i preporukama Šumarskog fakulteta, a projekt na području grada proveden je u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, te uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta.  

Goričke ulice tako od sada krase nove, različite vrste stabala, uključujući jasiku, grab, oskorušu, bijeli i crni dud, krušku, trešnju, jabuku i smokvu, čime se dodatno obogaćuje biološka raznolikost gradskog područja.  

Dio sadnje obavljen je u Ulici Hrvatske bratske zajednice, gdje je formiran drvored s deset novih sadnica uz nogometni stadion, dok je uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak s devet sadnica različitih voćnih vrsta. 

-Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u očuvanje i unaprjeđenje zelenih površina, prepoznajući njihovu važnost za kvalitetu života građana, očuvanje okoliša i održiv urbani razvoj. U tom duhu Grad i ove godine aktivno sudjeluje u nacionalnim inicijativama koje potiču održivost i stvaranje zelenijih prostora. Sadnjom novih stabala Velika Gorica potvrđuje svoju predanost očuvanju okoliša i stvaranju kvalitetnog prostora za sadašnje i buduće generacije. – poručuju iz Gradske uprave.

  • Cilj nacionalnog projekta je smanjenje ugljikova otiska u turističkim destinacijama te jačanje održivog razvoja kroz ozelenjivanje prostora i odgovorno upravljanje okolišem, a u projekt je uključeno više od 130 turističkih zajednica diljem Hrvatske. 

Nastavite čitati

Vijesti

„100 godina hrvatskog lovstva“ – otvorena izložba u Lovačkom muzeju

Mato Čičak: Novo vodstvo odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate

Objavljeno

na

Povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza i 70. obljetnice Lovačkog muzeja u Zagrebu je sinoć otvorena izložba „100 godina hrvatskog lovstva – lovačka kultura, tradicija i etika“ nastala u suradnji Dvora Trakošćan i Lovačkog muzeja.

Izložba prikazuje raznolikost lovačkih običaja, simboliku i estetiku lovačke opreme, kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.

Foto: Hrvatski lovački savez

O izložbi su govorili Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Vesna Farkaš, kustosica izložbe iz Lovačkog muzeja i Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan, a otvorio ju je Goran Kaniški, potpredsjednik HLS-a i saborski zastupnik, u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora.

Lovački muzej, kao jedan od rijetkih specijaliziranih lovačkih muzeja u Europi, tijekom 70 godina djelovanja postao je čuvar vrijedne građe i središnje mjesto dokumentiranja lovačkih običaja, materijalne i nematerijalne baštine te odnosa čovjeka i prirode.

Foto: Hrvatski lovački savez

-Novo vodstvo u narednom razdoblju odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate a svečano ćemo obilježiti 100. godina Hrvatskog lovačkog saveza središnjom proslavom 10. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog – najavio je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.

Izložba pokazuje nezaobilaznu ulogu Hrvatskog lovačkog saveza u izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.

Foto: Hrvatski lovački savez

-Hrvatski lovački muzej i Dvor Trakošćan čuvaju i baštine dvije najveće lovačke zbirke u Republici Hrvatskoj, a posjetitelji će moći vidjeti važnost lova u životu plemstva kao i zanimljive gastronomske specijalitete – rekao je Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan.

U sklopu izložbe predstavljen je i svečani katalog, rezultat rada koautora izložbe i kataloga, kustosa Vesne Farkaš i Vinka Kovača koji donosi pregled višeslojne tradicije lovstva u zemlji.

-Izložba i katalog donose priču o razvoju hrvatskog lovstva, od njegovih najranijih društvenih i kulturnih temelja do suvremenih praksi. Kroz odabrane predmete, dokumente, fotografije, i svjedočanstva, predstavljeni su ključni trenuci i osobnosti koje su pridonijele očuvanju i oblikovanju etike i kulture hrvatskih lovaca tijekom proteklih sto godina – istaknula je Farkaš.

U sklopu izložbe osmišljeni su i kreirani brojni interaktivni sadržaji koji će posjetiteljima približiti vrijednosti hrvatske lovačke tradicije, a u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila je plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac te nagrađivani mladi pijanist Fran Farkaš.

Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a može se pogledati do 25. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Moja županija

ZAVRŠNICA Glasujte za najljepše fotografije snimljene u Zagrebačkoj županiji – među njima i autori iz Velike Gorice: Glogovčan, Zlodi, Majdak…

Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora.

Objavljeno

na

(Foto: Martina Vukušić, Pokupsko)

Na ovogodišnji natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije Photo Zagreb County pristiglo je 80 autorskih fotografija profesionalnih fotografa, amatera i zaljubljenika u fotografiju iz cijele Hrvatske.  

Uhvatili su objektivom trenutke aktivnog boravka u prirodi, raznovrsne manifestacije, kulturno-povijesne znamenitosti, tradiciju, ruralni ambijent i eno-gastronomske motive i doživljaje… 

Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora čiji su radovi podijeljeni u 6 kategorija, a ušli su u završni krug glasovanja na društvenim mrežama.  

Glasovanje traje još samo 24 sata na Facebook i Instagram profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje možete razgledati radove autora i svojim angažmanom podržati one vas najviše oduševili.  

Svaki lajk, komentar i share dodatni je vjetar u leđa kreatorima koji svojim objektivom otkrivaju ljepotu našeg kraja – poručuju iz Zajednice. 

Među fotografijama koje pričaju priču o Zagrebačkoj županiji su i autori iz Velike Gorice i okolice – podržimo ih! 

Nastavite čitati

Vijesti

PRVA ADVENTSKA SVIJEĆA Palimo prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost

Tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola

Objavljeno

na

Sutra u 18 sati na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici uz zbor župe svetog Petra i Pavla i mlade iz FA Turopolje, bit će upaljena prva adventska svijeća na velikom adventskom vijencu. 

Inače, tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola. No, mnogi gradovi i općine zajednička događanja imat će već ove subote. 

Prva svijeća koju palimo na adventskom vijencu je svijeća NADE.  

-Ona je simbol našeg iščekivanja, ono prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost. Palimo je na početku vremena Došašća, na prvu adventsku nedjelju i njome započinjemo naš hod prema svetkovini Isusova rođenja. Neka prva svijeća koju ćemo upaliti na našim adventskim vjenčićima upali svjetlo u našim srcima da bismo ispunjeni nadom i sami bili sve jače svjetlo u tamnim dijelovima današnjega svijeta – poručio je čitateljima Cityportala uoči Došašća velečasni Matija Vragović. 

U ne tako davnoj prošlosti na našim prostorima nije bilo tradicije izrade i ukrašavanja adventskog vijenca, koji je pak u Austriji i Njemačkoj dugi niz godina tradicionalni božićni ukras. 

Foto: Das Rauhe Haus Hamburg

Naime, Adventskranz su Nijemci počeli izrađivati u 19. stoljeću, a prvi ga je izradio Johann Heinrich Wichern, i to sa 24 svijeće. 1839. godine u svom domu za siromašnu djecu Das Rauhe Haus, služio je djeci u odbrojavanju dana do Božića. 

Ipak, smatra se da je ideja došla ranije iz skandinavskih, protestantskih zemalja kojima je zeleni zimzeleni vijenac simbolizirao život a uzastopno paljenje svjećica – iščekivanje svjetla. 

Nastavite čitati

Moja županija

REGIONALNI SASTANAK Partnerski dijalog i zajedničke odgovornosti za budućnost Zagrebačke županije

Prihvaćen model koji obnavlja prostor, uključuje lokalnu zajednicu i podiže kvalitetu života stanovnika.

Objavljeno

na

Regionalna koordinacija u području upravljanja razvojem turizma Zagrebačke županije održana je u atmosferi partnerskog dijaloga i zajedničke odgovornosti za budućnost županije, a susret je okupio zamjenika župana, gradonačelnike, načelnike te direktore lokalnih i područnih turističkih zajednica, uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice.  

U fokusu je bilo usklađivanje ključnih koraka u razvoju turizma temeljenog na načelima regenerativnog pristupa – modela koji obnavlja prostor, uključuje lokalnu zajednicu i podiže kvalitetu života stanovnika. 

Tijekom koordinacije razmotren je napredak u izradi lokalnih planova upravljanja turizmom, objedinjena razvojna baza te zajednički izazovi i prioriteti.  

-Suradnja svih lokalnih jedinica ključna za stvaranje destinacije u kojoj se živi kvalitetnije, radi pametnije i razvija odgovorno. Planovi upravljanja turizmom za nas su više od formalnosti – oni su alat kojim gradimo županiju koja raste skladno i u skladu s regenerativnim principima – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović i naglasila važnost otvorenog dijaloga. 

-Svaka općina i grad imaju svoje specifičnosti, a ovakvi susreti daju nam jasnu sliku cijele županije i omogućuju nam da zajednički donosimo odluke koje donose stvarnu korist našim zajednicama – dodala je. 

-Ozbiljnost i angažman svih naših gradova i općina potvrda je da imamo zajedničku viziju. Plan upravljanja turizmom daje nam jasnu sliku potreba i prioriteta te pomaže da razvoj usmjerimo ondje gdje donosi najviše koristi. Želimo graditi županiju u kojoj se dobro živi i u koju se rado dolazi, a ovakva suradnja temelj je tog uspjeha – rekao je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije. 

Cjelokupna rasprava bila je usklađena s vizijom iz Plana upravljanja destinacijom na kojoj je zaključeno kako je Zagrebačka županija jedinstvena i najpoželjnija cjelogodišnja kontinentalna hrvatska turistička destinacija, privlačna za investicije, rad i život, temeljena na održivosti, otpornosti i inovativnosti, a što će u budućnosti potvrditi i strateški put kojim županija gradi svoju budućnost i vraća dobrobit zajednici. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno