Povežite se s nama

Vijesti

Žustra rasprava o Aglomeraciji: Vladajući objašnjavali, oporba nezadovoljna

Na sjednici Gradskog vijeća vodila se burna rasprava o Aglomeraciji, koja je na čekanju jer su pristigle ponude bile značajno veće od procijenjenih iznosa, zbog čega su natječaji poništeni. Raspravu je predložio gorički MOST…

Objavljeno

na

Od pet točaka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća najviše se iščekivala četvrta, čija je tema bila Aglomeracija Velike Gorice i Turopolja. Predlagatelj ove točke bio je MOST, koji već duže vrijeme inzistira na što detaljnijem razgovoru o ovoj temi, pa nikoga nije previše iznenadilo što je i ovoga puta rasprava trajala gotovo dva sata.

– Pokušat ću biti što kraći, ali ovo je projekt sa dugom povijesti, zato mislim da ga je važno proći od početka – rekao je Alanmilan Šembera iz MOST-a na početku izlaganja koje je trajalo 15-ak minuta.

– Dakle, projekt Aglomeracije Velike Gorice i Turopolja najvažniji je i najveći projekt u povijesti našega grada. Ukratko, radi se o izgradnji kanalizacijske mreže na području cijelog Turopolja, osim na području šest naselja koja su zasad, bez obrazloženja, ispala iz tog plana, a to su Novo Čiče, Jagodno, Donje Podotočje, Čička Poljana, Ribnica i Lazina Čička. Ovim projektom obuhvaćeno je 160 kilometara kanalizacijske mreže, besplatni priključak za pet tisuća domaćinstava i potpuna sanacija 80 kilometara prometnica te rekonstrukcija, modernizacija i nadogradnja velikogoričkog pročistača otpadnih voda. Cijeli projekt procijenjen je na 500 milijuna kuna, od čega bi se iz kohezijskog fonda bespovratno povuklo 269 milijuna kuna. Prema navodima Grada, pripreme su trajale osam godina. Ovaj projekt je od iznimnog značenja za Turopolje zato što će se uz pomoć EU sredstava izgraditi kanalizacija, riješiti pitanje otpadnih voda, koji su najveća opasnost za izvore pitke vode kojom se ne snabdijeva samo Velika Gorica nego i Zagreb, a trebale bi se popraviti i lokalne ceste, koje se raspadaju – objasnio je Šembera.

Predstavnike MOST-a, ali i ostatka oporbe, muči što se kasni s projektom koji je pokrenut još 2009. godine. Priča je više-manje poznata, natječaji su bili raspisani, ponude su stigle, ali ispalo je da su one toliko više od procijenjenih da je natječaj poništen. I cijela stvar je na čekanju. Iz EU fondova zatraženo je 270 milijuna kuna, što u novim uvjetima nije ni približno dovoljno, zbog čega su u oporbi uvjereni da će sve skupa propasti…

– Kod EU projekata nitko još nije dobio odgodu rokova bez jako dobrog objašnjenja da izvođač radova na kašnjenje nije mogao utjecati. To nas dovodi do moguće penalizacije, koja je velika prijetnja lokalnim samoupravama. Penalizacija koja je uobičajna u ovim projektima može dovesti gradove i do bankrota – rekao je Šembera i dodao:

– Sljedećeg kruga Aglomeracije vjerojatno neće biti, a sigurno ga neće biti u ovakvom iznosu i s ovakvim sufinanciranjem kakvog imamo danas. Tko u ovom krugu propusti prilike da riješi problem osnovne infrastrukture, neće biti popravnog ispita. Sve ćemo to morati platiti iz svojih džepova.

Zatražio je Šembera i smjenu uprave VG Vodoopskrbe, uz dodatak:

– Pozivamo još jedanput… Pamet u glavu, europski fondovi nisu igralište na kojem možemo odigravati svoje lokalne duple pasove i driblinge. Angažirajte dokazane profesionalce, ljude s kompetencijama, stručnjake koji će ozbiljno odraditi ovaj posao. Uhvatite se posla na pravi način!

Sljedeći je za govornicu izašao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je pozvao predsjednika uprave VG Vodoopskrbe Tomislava Jelisavca da održi pripremljenu prezentaciju. Potrajalo je i to, čak duže od 15-ak minuta, njome je prikazano što se sve događalo od početka projekta do danas, uz gomilu brojki, uz priču o razlikama u cijenama koje su procijenjene i ponuđene na natječaju…

– Svi znate da Aglomeracija ima šest cijelina. Prvo imamo izgradnju mreže, no sve ponude su znatno iznad procijenjene cijene nabave. Ministarstvo nam je dalo naputak da treba poništiti te natječaje i pripremiti nove, pod drugim uvjetima. U Grupa 1, koja obuhvaća šire i uže područje Velike Gorice te Lukavec, procijenjena vrijednost bila je 53,4 milijuna kuna, a ponude su bile u rasponu između 69 i 92 milijuna. U Grupi 2, za područje oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec, procijenjena vrijednost 68,6 milijuna kuna, a ponude su od 126 do 139 milijuna, a kod Grupe 3, područja Donjeg Turopolja, procijena je bila 113,8 milijuna kuna, a ponude od 181,5 do 236,2 milijuna kuna – nabrajao je Jelisavec, a na kraju svog izlaganja je istaknuo:

– Budući da se radi o stvarno velikom projektu, najvećem u povijesti grada, mi kao uprava VG Vodoopskrbe smo spremni na svakoj sjednici Gradskog vijeća davati izvještaj o napratku projekta.

Iz MOST-a, očekivano, nisu bili zadovoljni onim što su vidjeli i čuli.

– Zahvaljujemo na iscrpnoj prezentaciji, no mi konkretne odgovore i dalje nismo dobili. Čuli smo jedan općeniti pojam nivelacije radova, no što to točno znači za građane Velike Gorice? Nema ni odgovora koliko će to trajati, kad će se raspisati novi natječaj? Zašto se sve ovo događa? Zašto smo projekt koji je trebao biti naš ponos, kruna našega rada, pretvorili u političku kaljužu? Zar nismo u stanju jedan projekt izvesti kako treba? Netko za ovakav nered mora preuzeti odgovornost – podigrao je tenzije MOST-ov Marko Šimac.

Iz redova vladajućih stigao je, uz poziv na smirivanje tenzija, i odgovor…

– Sve odluke su objavljene u javnom glasilu Republike Hrvatske, elektroničkog oglasniku javne nabave. Nema skrivanja informacija, nema muljanja, sve je javno dostupno – kazao je Josip Jerleković.

Ponovno su iz oporbe negodovali, tvrdeći da konkretnih informacija nije bilo, a tad je riječ preuzeo Darko Bekić iz HDZ-a.

– Informacije se nisu skrivale, sve su dostavljene pred vijećnike i u javnost. Oporba želi aludirati da se ovaj projekt vodio u našem gradu, u užem krugu direktora i uprave, aludira se na kriminal i pogodovanje, poziva USKOK, no naravno da ništa od toga nije istina. Ovo je projekt EU-a, niza ministarstava, koji nadgledaju kako se vodi postupak. Da je izašla bilo kakva nepravilnost, vrlo brzo bi se to utvrdilo od strane tih institucija. Sve je bilo javno, svaki papir je prošao niz filtera i na to ne treba gubiti vrijeme – rekao je Bekić i dodao:

– Svi smo očekivali da će projekt biti završen prije, svi smo nestrpljivi, ali takva je situacija. Realan život, realan sektor i biznis nisu uvijek predvidljivi. Cijeli proces je kompliciran, svima nam je u interesu da se strpimo, jer nismo prepušteni sami sebi, surađujemo i s državom i EU-om. Apeliram na malo strpljenja, ovo će biti riješeno kao i svi dosadašnji problemi.

Iz oporbe, pogađate, nisu ovo objašnjenje najbolje prihvatili.

– S jedne strane je sve jasnije zašto ovaj projekt ovako ide, a s druge sam sve uvjereniji da od ovog projekta neće biti ništa. I nije toliko važno je li nešto skrivano ili nije, mi vas pitamo kako dalje! Bilo bi logičnije da zaključimo da dosad nije bilo dobro i vidimo što sad, jer nema više vremena, sve mora biti gotovo do siječnja 2021. Dajte počnite razmišljati kao partner u EU projektu – pozvao je Alanmilan Šembera, a nadovezao se njegov kolega Šimac:

– Rok istječe, a mi ovdje politiziramo. Zašto ne uložimo sav potencijal i trud da ovo napravimo najbolje što možemo?

Priča se uglavnom vrtjela u krug, oporba se držala svoje strane, vladajući su pokušavali replicirati, ali lijeva strana vijećnice, oporbena, nikako nije bila zadovoljna objašnjenjima.

– Mi u 21. stoljeću govorimo o kanalizaciji. Prije nekoliko Gradskih vijeća govorili smo o Smart Cityju, a to je nešto potpuno suprotno od onoga o čemu ovdje pričamo. Nismo ni približno Smart City, a Velika Gorica to ne zaslužuje s obzirom na sve okolnosti. Svi rokovi su probijeni, a tih 270 milijuna kuna je novac koji smo mi tražili, ne netko drugi. Ljudi u 21. stoljeću čekaju da svoj otpad više ne bacaju iza plota. Uređujemo uži centar, pripremamo pješačke zone, a ljudi će 20 kilometara od centra grada i daje imati poljski WC – kazao je Mario Zdelar iz SDP-a.

Replika je išla na repliku, rasprava je na trenutke djelovala kao da nema kraja, ali u jednom trenutku ipak je stala. I završila je sugestijom predsjednika Vijeća Nevena Karasa da se na svakom sljedećoj sjednici podnosi izvješće o napretku ovog projekta.

CityLIGHTS

“Kockići” pripremaju buduće prvašiće za matematiku: Otvorene prijave

Program će se održavati dva puta tjedno od 15. lipnja do 20. srpnja, a sudjelovanje je besplatno

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: CZDMO

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica pokreće program „Kockići“, preventivni program usmjeren na razvoj predmatematičkih vještina kod djece školskih obveznika.

Program je namijenjen budućim prvašićima kako bi kroz igru i svakodnevne aktivnosti lakše razvili temelje potrebne za razumijevanje matematike prije polaska u školu. Predmatematičke vještine djeca usvajaju kroz svakodnevne situacije, igru i interakciju s okolinom. Riječ je o znanjima i postupcima koji čine osnovu za kasnije razvijanje matematičkih sposobnosti tijekom školovanja. U Centru ističu kako je upravo rano upoznavanje djece s brojevima i matematičkim pojmovima važno za stvaranje pozitivnog odnosa prema matematici i uspješniju pripremu za školu.

Naglašavaju i kako djeca prije škole ne uče matematiku u klasičnom smislu, već razvijaju vještine potrebne za njezino razumijevanje. Budući da matematika ima svoj specifičan jezik, važno je da mu djeca budu izložena od najranije dobi. Program će se održavati dva puta tjedno, od 15. lipnja do 20. srpnja  u prostoru Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica na adresi Trg kralja Tomislava 16.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen. Roditelji zainteresirani za upis djece prijaviti ih mogu do 29. svibnja putem e-maila [email protected] ili na brojeve telefona 01/6231-734 i 091/6231-734.

Nastavite čitati

Vijesti

Ako dižete kredit, ovo morate znati – stiže novi zakon

Novi Zakon o potrošačkim kreditima trebao bi donijeti stroža pravila za banke, veću zaštitu građana i zabranu prakse kojom su se krediti vezali uz dodatne bankarske usluge.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Vlada danas raspravlja o nacrtu novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji bi Hrvatska trebala dobiti do kraja godine. Zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkim i stambenim kreditima, a uvodi i niz promjena koje bi trebale ići u korist građana. Najveća novost je zabrana tzv. „vezanja usluga“, što znači da banke više neće smjeti uvjetovati odobrenje kredita dodatnim zahtjevima poput prebacivanja plaće u njihovu banku.

Osim toga, kako prenosi N1, uvode se stroža pravila oglašavanja kredita i obveza davanja jasnih, standardiziranih informacija prije potpisivanja ugovora.

Zakon donosi i strože kriterije za procjenu kreditne sposobnosti, s ciljem da se spriječi odobravanje kredita ljudima koji ga realno ne mogu otplaćivati. Uvodi se i “pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike, što znači da se njihova bolest neće uzimati kao otegotna okolnost kod izračuna osiguranja vezanog uz kredit.

Još jedna važna promjena je i besplatna usluga savjetovanja o dugu, koju bi trebala pružati Fina, za građane koji već imaju ili bi mogli imati problema s otplatom kredita.

Nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima trebao bi preuzeti HNB, a ako utvrdi da netko kreditira građane bez odobrenja, o tome će morati obavijestiti DORH.

Promjene se uvode i zbog europske direktive o potrošačkim kreditima koja bi se trebala početi primjenjivati od studenog.

Nastavite čitati

Najave

Od Bundeka do Velike Gorice – u nedjelju zajednički hod za zdravu štitnjaču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U nedjelju, 17. svibnja 2026., održava se javnozdravstveni hod, u organizaciji Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Akcija se provodi povodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače, a cilj joj je podizanje svijesti o važnosti zdravlja štitnjače te pružanje podrške oboljelima.

Sudionici kreću u 7 sati ujutro s Bundeka, na križanju Ulice Savezne Republike Njemačke i Ulice Damira Tomljanovića Gavrana i kreću prema Velikoj Gorici.

Iz udruge poručuju kako žele potaknuti građane na informiranje o bolestima štitnjače te istaknuti važnost pravovremenog prepoznavanja i liječenja.

Prijave za sudjelovanje moguće su putem e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

ZAGREBAČKA OBILAZNICA IDE NA TRI TRAKE Potpisan ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura

Ugovor je potpisan za dogradnju trećeg voznog traka između čvorova Zagreb zapad i Lučko, gdje dnevno prolazi više od 80 tisuća vozila. U idućih godinu dana najavljena su ulaganja od oko 65 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka obilaznica na potezu između čvorova Zagreb zapad i Lučko uskoro bi trebala dobiti treći vozni trak. U Banskim dvorima potpisan je ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti. Riječ je o dionici koja je godinama jedna od najprometnijih u državi. Prema podacima Hrvatskih autocesta, tim dijelom obilaznice dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, a ljeti su gužve još izraženije.

Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, a potpisivanju su prisustvovali i premijer Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao i zamjenik župana Ervin Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Butković je poručio kako se radi o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu, dok je premijer Andrej Plenković naglasio da će proširenje obilaznice, uz uvođenje sustava automatske naplate cestarine, pomoći u rasterećenju prometa prema Splitu i Rijeci.

Uz dogradnju trećeg traka, iz Hrvatskih autocesta najavili su i dodatne zahvate na obilaznici. Već idući tjedan trebali bi početi radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, vrijedne oko 12,5 milijuna eura.

Prema najavama, kroz godinu dana trebalo bi biti završeno ukupno oko 18 kilometara nove autoceste na zagrebačkom obilaznom prstenu.

Foto: Zagrebačka županija

Planovi za ovu godinu uključuju i dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog oko 15 milijuna eura, kao i rekonstrukciju čvora Rakitje, procijenjenu na gotovo 9 milijuna eura. Sve zajedno, ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice u sljedećih godinu dana trebala bi dosegnuti oko 65 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Ministarstvo objavilo prijedlog za školsku godinu – poznati su ključni datumi početka nastave i školskih odmora

Najveća promjena odnosi se na zimske praznike.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nastava u školskoj godini 2026./2027. trebala bi početi u ponedjeljak 7. rujna 2026. i trajati do utorka 15. lipnja 2027., predviđa prijedlog školskog kalendara koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo i najavilo za javno savjetovanje.

Kako prenosi N1, prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. Maturantima nastava, kao i uvijek, završava ranije, 21. svibnja 2027.

Najveća promjena odnosi se na zimske praznike, koji se ponovno dijele u dva dijela. Prvi dio traje od 24. prosinca do 5. siječnja, a drugi od 22. do 26. veljače.

Proljetni praznici planirani su od 25. ožujka do 2. travnja, dok ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027.

Iz Ministarstva poručuju da je riječ o prijedlogu, a konačna odluka donijet će se nakon javnog savjetovanja.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno