Županija osigurala gotovo milijun eura za financiranje 8 T1 timova hitne pomoći i 2 tima saniteta
Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu
Kako bi osigurala ujednačenu dostupnost hitne medicinske pomoći svim stanovnicima, Zagrebačka županija osigurala je 986.148 eura kojima će se financirati rad osam T1 timova hitne pomoći i po prvi puta rad 2 tima sanitetskog prijevoza. Od navedenog iznosa, s 813.608 eura Županija će se financirati rad 3 T1 tima u Samoboru, 3 T1 tima u Zaprešiću i po 1 T1 tim u Ivanić-Gradu i Svetom Ivanu Zelini, dok će sa 172.540 eura biti financiran rad 2 tima sanitetskog prijevoza – u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu.
Naime, Zagrebačkoj županiji je, temeljem Mreže hitne medicinske pomoći koju je donijelo Ministarstvo zdravstva, utvrđeno 45 T1 timova, od kojih Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ugovara s HZZO-om 43 T1 tima, a 2 T1 tima obavezna je financirati Zagrebačka županija. S obzirom da utvrđeni broj T1 timova nije dostatan kako bi se osigurala ujednačena dostupnost i kvaliteta ove zdravstvene djelatnosti za sve stanovnike, a prijedlozi Zagrebačke županije za izmjenu mreže hitne medicine prema resornom Ministarstvu do sada nisu uvaženi, Zagrebačka županija odlučila je i u 2023. godini financirati rad još 6 dodatnih T1 timova.
– Jedina smo županija koja nema županijsku opću bolnicu na svom području, iznimno smo tranzitna županija koju presijecaju brojne autoceste i brze ceste, a tu je i međunarodna zračna luka i naš specifičan teritorijalni oblik – sve su to rizici koji mogu dovesti do nesreća i potrebe za intervencijama hitne pomoći – rekao je prilikom uručenja ugovora Zavodu za hitnu medicinu župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Dodao je da Zagrebačka županija dugi niz godina financira rad dodatnih T1 timova.
Foto: Zagrebačka županija
– Prije smo o tome govorili kao o nadstandardu, no potrebe na terenu govore o tome da s ovom brojkom od 51 T1 tim jedva uspijevamo održavati sustav funkcionalnim. Ono za što se zalažemo je da se Mreža hitne medicine izmijeni na način da Zagrebačkoj županiji bude osigurano ukupno 60 T1 timova, no do toga do sada nažalost nije došlo – istaknuo je Kožić.
U ime Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vrijedne ugovore preuzeo je ravnatelj Davorin Gajnik pritom zahvalivši Županiji na pomoći i suradnji bez koje bi rad Zavoda bio vrlo otežan.
– Zagrebačka županija ima oko 300.000 stanovnika, od toga gradovi Samobor, Sveta Nedelja i općina Stupnik koji zajedno imaju 60.000 stanovnika, imaju ugovoreno 5 T1 timova, što je po 1 T1 tim u smjeni – kao što imaju i gradovi poput Ozlja i Čazme – usporedio je Gajnik dodavši da bi bez financiranja dodatnih timova na tom području rad službe bio nemoguć.
Također, osvrnuo se i na 27 milijuna kuna koje je Županija iz uložila u kupnju 80 vozila u proteklih 8 godina.
– Od 2014. godine do danas se godišnji iznos decentraliziranih sredstava za kupnju vozila nije promijenio. Tada smo mogli godišnje kupiti 10 vozila, sada je to nemoguće. Naši automobili godišnje prijeđu 80.000 do 100.000 kilometara i trebalo bi svake godine promijeniti po jedno vozilo u svakoj od osam ispostava, a tu je i HZZO koji nam plaća samo 1,75 kn goriva po prijeđenom km i da nije bilo pomoći Zagrebačke županije, Zavod ne bi mogao raditi, a naši stanovnici imali bi daleko nekvalitetniju zdravstvenu zaštitu – naglasio je Gajnik.
Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije.
Odlukom župana Stjepana Kožića, načelnik Stožera i u ovom mandatu će biti njegov zamjenik Ervin Kolarec, dok funkciju zamjenika načelnika Stožera nastavlja obnašati Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić. Stožer uz načelnika i zamjenika ima još 15 članova.
Načelnik Kolarec poželio je puno uspjeha u radu svim članovima Stožera i operativnim snagama, koji zajednički provode mjere i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije.
–Mi smo tu radi naših građana i činit ćemo sve kako bismo osigurali njihovu sigurnost i pravovremenu zaštitu u svim situacijama – istaknuo je Kolarec.
Na sjednici je donesen prijedlog Poslovnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije i Nacrt prijedloga Procjene rizika od velikih nesreća za područje županije, a riječ je o ključnom dokumentu za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite.
Ujedno, na sjednici je donesena Odluka o darovanju opreme sustava radio veze Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije ukupne vrijednosti gotovo 53,5 tisuće eura te županijskom Društvu Crvenog križa gotovo 8,5 tisuća eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Trideset godina postojanja Općine Kravarsko svečano je obilježeno danas (nedjelja, 14.09.2025.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, procesijom od pastoralnog centra ”Stjepan Povoljnjak” do crkve, svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa i blagoslovom orgulja, smotrom vatrogasne postrojbe DVD Kravarsko, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko i prigodnim domjenkom u Domu kulture Kravarsko.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na početku svečane sjednice u Domu kulture pozdrav domovini himnom Lijepa naša izveo je Pjevački mješoviti zbor Udruge umirovljenika Općine Kravarsko ”Breški slavuji” te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Kravarsko Dragica Ceković, a nakon nje govorio je Vlado Kolarec, Općinski načelnik Općine Kravarsko. Uvodno je kazao: – Danas obilježavao veliki jubilej – trideset godina postojanja naše Općine Kravarsko. Trideset godina zajedničkog puta, ustrajnosti, rada i ljubavi prema svome kraju. Ovo je trenutak da se s ponosom osvrnemo na sve što je iza nas, da zahvalimo svima koji su svojim radom, znanjem i trudom utkali sebe u razvoj našeg mjesta, ali i da s nadom pogledamo prema budućnosti.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon načelnika za govornicu je došao Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, i istaknuo činjenicu o uzornoj suradnji Općine Kravarsko sa Zagrebačkom županijom.
– Zagrebačka županija u svim velikim projektima daje snažnu podršku ovoj općini, kao što smo, nakon potresa, zajedničkim snagama sagradili novu crkvu. Podizanjem kvalitete života, mladima osiguravamo mjesto za osnivanje svojih obitelji – rekao je Kolarec.
Sve prisutne pozdravio je Dražen Bačurin, izaslanik gradonačelnika Velike Gorice. Zadnji govornik bio je Mato Čičak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik županijske skupštine Zagrebačke županije i načelnik Općine Rugvica.
– Fasciniran sam jedinstvom i zajedništvom mještana nakon potresa i veselim se novim projektima na području općine, poput dogradnje škole koja će dobiti nove učionice za potrebe jednosmjenske nastave.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Uslijedio je ceremonijal dodjele javnih priznanja Općinskog vijeća Općine Kravarsko. 1. Zahvalnica Obitelji Lovrić, čiji su članovi s nekoliko generacija aktivni članovi DVD-a Kravarsko; 2. Nagrada Općine Kravarsko za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju: *Stjepan Kolarec – idejni je začetnik i jedan od osnivača Amaterskog kazališta Kravarsko; *Julijana Kolarec – uspješna je studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnije i računarstva, smjera računarstvo. Prijediplomski trogodišnji studij završila je 2023./2024. godine među 10% najboljih studenata fakulteta; *Nikola Tonković, učitelj sa iskustvom u prosvjeti punih 38 godina, funkciju ravnatelja Osnovne škole Slavka Kolara Kravarsko obnaša oko 25 godina. Kao ravnatelj bio je jedan od ključnih nositelja projekta izgradnje nove matične škole u Kravarskom, kasnije i sportske dvorane, čime su se stekli kvalitetniji uvjeti obrazovanja na području općine. 3. Nagrada Općine Kravarsko za doprinos ugledu i promociji Općine Kravarsko u zemlji i svijetu:* Osnovna škola Slavka Kolara Kravarsko – muška odbojkaška ekipa učenika 5. i 6. razreda. Muška odbojkaška ekipa sastavljena od učenika 5. i 6. razreda tijekom proteklog razdoblja ostvarila je iznimne sportske rezultate. Nakon pobjede na gradskom, županijskom i poludržavnom natjecanju, na državnoj završnici održanoj u lipnju ove godine u Vinkovcima, osvojili su 2.mjesto i tako postali državni viceprvaci.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
U ime dobitnika priznanja govorio je Nikola Tonković. Moderatorica programa bila je Ana Katulić.
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon zaključenja svečane sjednice uslijedio je prigodni domjenak i ugodno druženje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.
Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.
U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.
PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.
Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.
Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.
Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.
Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.
Mobilna ljekarna počinje s radom u utorak, 16. rujna 2025., a cilj joj je povećati dostupnost lijekova i farmaceutske skrbi stanovnicima ruralnih područja. Stanovnici će moći preuzeti svoje propisane terapije, kupiti dodatke prehrani i medicinska pomagala te se savjetovati s ljekarnikom o pravilnoj primjeni lijekova, nuspojavama i zdravom načinu života.
Za korištenje usluge nije potrebna prethodna najava, dovoljno je doći u predviđeno vrijeme. Obavezno je ponijeti zdravstvenu iskaznicu, a lijekove je moguće unaprijed naručiti telefonski ili e-mailom, najmanje dva dana prije dolaska mobilne ljekarne. Plaćanje će biti moguće gotovinom i karticama.
Mobilna ljekarna u Općini Orle dolazit će utorkom i srijedom. Na neparne datume radit će prijepodne, od 9 do 13 sati, dok će na parne datume biti dostupna poslijepodne, od 11:30 do 15:30 sati. Lokacija je Orle 7, a za narudžbu lijekova i terapije stanovnici se mogu javiti najmanje dva radna dana ranije na broj +385 95 361 1020 (od 8 do 14 sati) ili putem e-maila [email protected].
Ovo je nastavak projekta “Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu” koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projektom, vrijednim 3 milijuna eura, predviđena je isporuka šest auto-kampera i dvije brodice koje će pružati ljekarničke usluge u ruralnim i teško dostupnim područjima Hrvatske. Time se stanovnicima slabije povezanih sredina pruža jednaka razina zdravstvene zaštite kakvu imaju i oni u urbanim područjima.
Foto: Općina Orle/FB
Mobilne ljekarne, osim Zagrebačke, uvedene su i u Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Sisačko-moslavačku, Ličko-senjsku, Karlovačku i Zadarsku županiju.
Projekt je važan korak u nastojanju da se zdravstvena zaštita približi ljudima koji žive u udaljenim ili slabije povezanim sredinama, čime se podiže razina zdravstvene sigurnosti i dostupnosti za sve stanovnike.
Cilj ovog projekta nije samo dostava lijekova, nego i dugoročno podizanje zdravstvene sigurnosti i kvalitete života ljudi koji su dosad bili udaljeni od osnovnih zdravstvenih usluga. Time mobilna ljekarna postaje jedan od ključnih projekata u ravnomjernom razvoju zdravstvene zaštite na području Zagrebačke županije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom