Povežite se s nama

Gospodarstvo

ŽUPANIJA Obrtnički forum istaknuo izazov nedostatka kvalificiranih radnika

Ključni godišnji susret obrtnika i poduzetnika bio je prilika za zajednički dijalog i davanje konstruktivnih prijedloga za poboljšanje pozicije obrtnika.

Objavljeno

na

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Zelini održan je 8. Obrtnički forum Zagrebačke županije, ključni godišnji susret obrtnika i poduzetnika, sa glavnom temom kako osigurati dovoljan broj kvalificiranih radnika u Zagrebačkoj županiji. Inače, na području županije trenutačno posluje više od 8.000 obrta, što je 33 posto obrtnika na razini države.

–Ove godine je Zagrebačka županija osigurala 3 milijuna eura poduzetnicima i obrtnicima, a toliki iznos u Republici Hrvatskoj ne daje ni jedna županija. Upravo je u tijeku natječaj za poduzetnike početnike, a također osiguravamo sredstva i poduzetnicima koji obavljaju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Također, ove godine smo uveli i novu mjeru za povećanje energetske učinkovitosti malih poduzetnika, vrijednu 500 tisuća eura namijenjenu prvenstveno za one koji se bave proizvodnjom, gdje će moći ostvariti bespovratna sredstva za ugradnju foto-naponskih sustava za proizvodnju električne energije – rekao je pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije Zagrebačke županije Damir Fašaić uz podsjetnik da Županija pridonosi razvoju poduzetništva i obrtništva uspostavom Regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

Foto: Zagrebačka županija

Poduzetnički forum je prilika da obrtnici iznesu probleme i uspostave dijalog s donosiocima odluka – naglasio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

–Gospodarska komora Zagreb pokriva područje dviju gospodarski najjačih županija, Grada Zagreba i Zagrebačke županije i ovakvim događanjima želimo poboljšati i olakšati rad obrtnika, gdje mogu komentirati izazove sa zakonskim regulativama, izvorima financiranja ili mogućnostima ostvarenja bespovratnih potpora na nekoliko razina – naglasio je Trojnar.

Ministarstvo gospodarstva nastavlja se s potporama za deficitarna zanimanja, a u pripremi je i novi Zakon, poručio je državni tajnik Ivo Milatić.

–U izradi je novi nacrt Zakona o obrtu koji će, među ostalim, omogućiti obrtnicima po odlasku u mirovinu imati ista prava kao i poduzetnik, što sada nije slučaj – najavio je državni tajnik.

Grad domaćin foruma, Sveti Ivan Zelina, ima dugu obrtničku tradiciju, podsjetio je gradonačelnik Hrvoje Košćec.

–Pretpostavlja se da tradicija obrtništva u našem gradu traje više od 800 godina, tako da i danas njegujemo strukovna zanimanja u našoj srednjoj školi. Dodatno će unaprijediti znanje učenika koji se školuju za strukovna zanimanja i strukovne radionice s čijom smo izgradnjom započeli unazad nekoliko godina – rekao je Košćec.

Foto: Zagrebačka županija

Predsjednik Udruženja obrtnika Svetog Ivana Zeline Damir Čolig istaknuo je podatak da gradsko udruženje broji 380 aktivnih obrta u 4 ceha, a njihov se broj unazad 10 godina povećao za 30 posto.

–U posljednje vrijeme bilježimo veći broj otvorenih uslužnih obrta poput čišćenja, pružanja intelektualnih usluga ali i građevinski sektor, kao što su keramičarske i elektroinstalaterske usluge – dodao je Čolig.

Na forumu je održana i panel rasprava „Automatizacija, edukacija i uvoz radne snage – što donosi budućnost?“ na kojoj je istaknut nedostatak kvalificirane radne snage, a koja je donijela zaključak da automatizacija otvara mogućnosti boljeg korištenja stvarnog potencijala radnika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno