Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
FOTO Rođendan najrazvijenije županije – premijer pohvalio vrijedne stanovnike, župan najavio jednosmjensku nastavu
Gradonačelnik Zagreba sjeo s Kožićem i dogovorio izgradnju Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom
6. po veličini, 3. po broju stanovnika i najrazvijenija županija u državi danas je Svečanom sjednicom Županijske skupštine proslavila svoj dan.
Zagrebačka županija prema popisu stanovnika iz 2021. godine ima gotovo 300 tisuća stanovnika koji žive na nešto više od 3 tisuće kilometara kvadratnih teritorija s visokim životnim standardom.
Zagrebačka županija ostvaruje snažan gospodarski rast i visoku kvalitetu života, što je rezultat strateških ulaganja i pametnog upravljanja, istaknuto je na svečanoj sjednici na kojoj su, među brojnim uzvanicima, riječi hvale istaknuli predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, kao i domaćini župan Stjepan Kožić i predsjednik županijske Skupštine Mato Čičak.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
–Prije tri godine usmjerili smo županijski proračun prema izgradnji više od 20 novih škola, pripremili ih za Nacionalni plan oporavka i otpornosti i jednosmjensku nastavu, te sam uvjeren da ćemo ubrzo doseći najviši standard obrazovanja. Zagrebačka županija od svojih početaka prednjači po izdvajanjima u školstvo, a još snažnije ulaganje imamo uz pomoć Vlade Republike Hrvatske. Također, kao načelnik pohvaljujem vladinu poreznu reformu zahvaljujući kojoj općine i gradovi danas raspolažu s puno većim sredstvima – rekao je Čičak.
Prošlu godinu obilježila je vodeća pozicija županije po indeksu razvijenosti, a ovu će godinu to biti dostizanje cilja jednosmjenske nastave u školama – poručio je župan Kožić.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
– Županiji je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za sada, odobreno 55 milijuna eura bespovratnih sredstava za gradnju i dogradnju osnovnih škola u Dugom Selu, Kominu, Rugvici, Strmcu, Graberju Ivanićkom, Brdovcu i Kerestincu, dok se istovremeno, energetski obnavlja osam objekata javne namjene ukupne vrijednosti 21,5 milijuna eura. Ne zaboravimo kako je upravo na području naše županije u tijeku realizacija dviju investicija od nacionalnog interesa – kampa Hrvatskog nogometnog saveza u Velikoj Gorici i novih pogona Imunološkog zavoda u Rugvici. Samo u ovoj godini izdano više od 30 građevinskih dozvola gospodarskim subjektima za logističke centre, proizvodne pogone, skladišta, distributivne objekte i poslovne zgrade, a za potpore poduzetnicima početnicima, obrtnicima te malim i srednjim poduzećima Županija je ove godine osigurala 3 milijuna eura. Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade: škole, vrtiće, sportske objekte i domove – čime dodatno potvrđujemo da paralelno gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika – nabrojao je župan i podsjetio na Finine podatke koji pokazuju da su poduzetnici Zagrebačke županije u vrhu Hrvatske prema kriterijima broja zaposlenih, neto dobiti, ukupnih prihoda i izvoza u odnosu na prethodnu godinu, čime zauzimaju visoko drugo mjesto odmah iza Grada Zagreba.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
S metropolom nas dijele samo administrativne granice, smatra gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević koji je naglasio važnost njegovanja dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebačkom županijom koja zajedno s glavnim gradom čini jednu cjelinu.
–Rođen sam u Zagrebu, no neko vrijeme sam živio u Velikoj Gorici a potom i u Zaprešiću iz kojeg sam svakodnevno putovao u Zagreb u školu. Čini mi se da sam tad već počeo razmišljati o integriranom javnom prijevozu – našalio se Tomašević i rekao kako mu nije drag izraz da županija okružuje Zagreb, već da ga obgrljuje, naglasivši našu međusobnu povezanost. Najava izgradnje nove obilaznice koja će itekako rasteretiti promet u Zagrebu, ali i u Zagrebačkoj županiji, posebno ga veseli, ali i skorašnja realizacija zajedničkih projekata.
– Sa županom Kožićem sam imao sastanak ovaj tjedan gdje smo dogovorili kako je prioritet zajedničke suradnje u budućnosti svakako izgradnja Zajedničkog centra za gospodarenjem otpadom. Tim projektom riješili bi dugogodišnji problem, a uskoro će biti pokrenuta javna rasprava i studija utjecaja na okoliš, kao i dogovor s resornim ministarstvom – najavio je gradonačelnik Zagreba.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Zagrebačka županija ima jedinstveni, vrlo specifični teritorijalni oblik i geografski položaj koji ima mnoge prednosti.
– Sjajni županijski rezultati i sveukupni razvoj plod je truda i rada svih njenih ljudi, ali i svih onih koji upravljaju županijom i svim njenim gradovima i općinama. Gospodarski subjekti koji su pronašli svoja sjedišta u Zagrebačkoj županiji sve su brojniji i to se zaista vidi u razvoju gradova i općina, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i dodao kako je cilj Vlade ulaganje u ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske.
Županija su ljudi – zaslužnima dodijeljene Povelje i zahvalnice
Javnim priznanjima Zagrebačka županija svake godine odaje priznanje pojedincima koji su svoje vrijeme i znanje utrošili za veće dobro, za boljitak, razvoj i doprinos zajednici.
Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Ove godine Povelja Zagrebačke županije dodijeljena je i našim Velikogoričanima: Josipu Mučnjaku – predsjedniku ŽRK Udarnik Velika Gorica i predsjednici KUD-a Gradići Gordani Kovačić, kao i našim susjedima Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kravarsko.
Velikogorički laureati Josip Mučnjak i Gordana Kovačić, Foto: Sanjin Vrbanus/ Cityportal
Ostali dobitnici Povelje su Folklorni ansambl Sveta Nedelja, Ana Gašparović iz Ivanić-Grada, Ljiljana Stanko iz Vrbovca, Radovan Librić iz Samobora, Mirko Ivanjek iz Prigorja Brdovečkog te posmrtno Vilimu Šeperiću iz Jastrebarskog. Nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijeljena je tvrtki Antitalent iz Zaprešića. Također, prilikom svečanosti dodijeljena je i zahvalnica župana Zagrebačke županije DVD-u Ježevo, dok je zahvalnica predsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije dodijeljena DVD-u Sveti Ivan Zelina te Zlati Cundeković.
Dodajmo kako je u umjetničkom dijelu programa nastupila pobjednica poznatog televizijskog showa Tvoje lice zvuči poznato, Jaskanka Stela Rade uz pratnju Damira Honurge na pianu te mladi Velikogoričanin Niko Stepanić, ovogodišnji državni prvak u solo pjevanju i dobitnik Oskara znanja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
FOTO galerija:
Moja županija
Županija proslavila svoj dan u zračnoj luci! Putnici dočekani s majicama i nošnjama
Povodom Dana Zagrebačke županije, stotinu putnika Zračne luke Franjo Tuđman dočekano je neobičnom gestom.
Na Dan Zagrebačke županije, Turistička zajednica Zagrebačke županija i Zračna luka Franjo Tuđman odlučili su napraviti malo iznenađenje. Stotinu putnika dočekano je simboličnim poklonima i osmijesima članica KUD-a Gradići odjevenih u tradicionalne nošnje Turopolja. Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb, ovom je gestom željela ostaviti snažan prvi dojam i pozvati putnike na otkrivanje kontinentalnih ljepota koje često ostaju u sjeni obale.
Umjesto uobičajenog prolaska kroz terminal, putnike su dočekale promotivne majice s modernom interpretacijom narodnih nošnji Turopolja. Ideja nije bila samo u darivanju, već u prenošenju vrijednosti, a to su autentičnost, gostoljubivost i kulturni identitet.
„Vjerujemo da je prvi dojam ključan, a naša želja je da putnici odmah po dolasku osjete toplinu i autentičnost našeg kraja. Ova aktivacija u zračnoj luci simboličan je, ali snažan način kojim prenosimo vrijednosti zajedništva, gostoljubivosti i bogate kulturne baštine koju ponosno njegujemo“, istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. „Zagrebačka županija razvija se kao regija koja promišlja dugoročno, kroz održivi turizam, kratke lance opskrbe, snažnu podršku obiteljskim gospodarstvima i osmišljavanje inovativnih turističkih proizvoda koji odgovaraju stvarnim potrebama putnika”, dodala je.
Ovakvi iskoraci, prema riječima Davida Gabelice iz Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, potvrđuju važnu ulogu zračne luke kao mosta prema kontinentalnom turizmu, segmentu koji u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju. „Zračna luka Franjo Tuđman predstavlja snažnu platformu koja potiče razvoj kontinentalnog turizma – sve značajnijeg segmenta hrvatske turističke ponude. Kvalitetna zračna povezanost s brojnim europskim i svjetskim destinacijama omogućuje posjetiteljima jednostavan dolazak do kulturno bogatih, gastronomski raskošnih i prirodno jedinstvenih lokaliteta Zagrebačke županije. Posebno nas veseli uspješna suradnja s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije na brojnim aktivnostima koje dodatno promoviraju kontinentalni turizam i unapređuju cjelokupno iskustvo boravka u zračnoj luci.”
Podaci podupiru ovu sliku. Zagrebačka županija u prvih šest mjeseci 2025. bilježi porast turističkih dolazaka za 3 %, a broj noćenja zadržao se na prošlogodišnjoj visokoj razini, što znači nastavak rasta od 20 % iz 2024. godine. Paralelno, Zračna luka Franjo Tuđman u lipnju bilježi 8 % više putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Zagrebačka županija odlučila je ispričati svoju priču već na prvim koracima posjetitelja u Hrvatsku, kroz tradiciju, osmijeh i toplinu našeg kraja. Time jasno poručuje da kontinentalni dio zemlje ima puno toga za ponuditi, i da doživljaj ne počinje tek na odredištu, nego odmah na dolasku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
PRVI NAKON IZBORA Sastanak Vlade sa županima: Četiri stupa suradnje za višerazinsko upravljanje Hrvatskom
Ide novi Zakon o regionalnom razvoju – po prvi put definira se razvoj pametnih, zelenih i povezanih gradova.
Vlada Republike Hrvatske jučer je sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, održala 18. sastanak, prvi nakon lokalnih izbora.
Inače, sastanci se održavaju redovito posljednjih devet godina, a ovom je predstavljen niz zakonskih izmjena koje bi trebale utjecati na ravnomjerni razvoj svih dijelova naše države.
U ime Zagrebačke županije sastanku je nazočio župan Stjepan Kožić, a glavna tema bila je unapređenje zakonodavne, fiskalne i funkcionalne decentralizacije te realizacija zajedničkih projekata koji su doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
Naime, višerazinsko upravljanje Hrvatskom utemeljeno je na četiri stupa suradnje – objasnio je premijer Andrej Plenković, a riječ je o strukturiranom dijalogu, fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji te realizaciji zajedničkih projekata.
– Sve navedeno rezultiralo je vidljivim napretkom u razvijenosti svih krajeva Hrvatske – istaknuo je Plenković.
Nova ministrica predstavila novi Zakon
Novi Zakon o regionalnom razvoju na kojem je radio dosadašnji ministar Erlić, a predstavila ga je njegova nasljednica, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost tek potvrdio Sabor.
Navedeni Zakon će kroz nekoliko dana biti u javnom savjetovanju.
– Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere. Zakon predviđa da se u poveznici na ove mjere definiraju strateški planovi na regionalnoj i na lokalnoj razini – predstavila je Mikuš Žigman i dodala kako će se po prvi put definirati ciljevi održivog urbanog razvoja koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, na razvoj zelenih gradova kako bi se poboljšala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, te razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom.
Promjene u razdoblju ocjenjivanja
Osim što se naglasak stavlja na industrijsku tranziciju regija u vidu suradnje između gospodarstva i akademskog sektora, no ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti jer je trenutačan model optimalan.
No, mijenja se razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri do pet godina.
Stižu novine i u novi Zakon o prostornom uređenju
Novi Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju u javno savjetovanje ići će u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025.
– Pojednostavnit će se i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj, s obzirom na to da već traje postupak transformacije starih analognih u nove digitalne prostorno-planske dokumente s jedne strane, a s druge strane će se ubrzati procedura ishođenja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i višestambene zgrade – najavio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Osim toga, uvodi se nova namjena zemljišta – “priuštivo stanovanje” te se omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili s privatnim investitorom.
Ilegalna gradnja i legalizacija
Na sastanku je najavljeno kako će do kraja godine biti izmijenjen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Nije riječ o novoj legalizaciji, već izmjene izlaze u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeve za legalizaciju njihovih kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. Godine.
Praksa sastanaka ide na novu razinu
Format održavanja ovakvih sastanaka pokazao se itekako korisnim te su ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati.
– Imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina – rekao je premijer.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) otvoren je jučer (petak, 11. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudionike festivala i posjetitelje pozdravio je u ime Zagrebačke županije i grada Velike Gorice Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.
– FA Turopolje djeluje od 1975. godine, što je 50 godina pjesme, plesa, folklora, očuvanja naše tradicije i kulturne baštine grada Velike Gorice, Turopolja i Zagrebačke županije. Ovo je jedna od najjačih društava na području županije i izuzetno smo ponosni na njihov dugogodišnji rad i djelovanje – rekao je Kolarec.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Domaćine i goste iz nekoliko zemalja pozdravio je i Zlatko Herček, predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e).
–Naša zajednica brine o više od 160 društava iz područja amaterskog folklornog stvaralaštva, a FA Turopolje jedan je od njih. Na područje županije donio je bogatstvo međunarodnog folklora i pokazao se kao izvrstan organizator – poručio je Herček.
Na 24. izdanju tradicionalne međunarodne folklorne manifestacije bogatu baštinu svojeg kraja revijalnoj večeri predstavili su gosti iz Bugarske (Omladinski ansambl ”Elitsa”, Grad Paradžik) i Sjeverne Makedonije (Folklorni ansambl ”Goce Delčev” Bitola) te Albansko kulturno društvo ”Shkendija” iz Zagreba. Organizator FA Turopolje, predsjednica Zlata Cundeković, nastupio je u uvodnom dijelu programa i na kraju večeri.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Danas drugog dana festivala u službenoj konkurenciji sudjelovati će pet folklornih skupina.
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Galerija fotografija
Moja županija
DAN ŽUPANIJE Dobrodošlica s pričom! Po izlasku iz aviona putnici će dobiti majice s printom tradicijskih nošnji
Tako se dočekuju gosti – znak pažnje gostoljubive regije
-
HOTNEWSprije 2 danaBorba za život – farmaceut iz Kravarskog treba našu pomoć! Otac dvojice malenih dječaka ima agresivni oblik tumora mozga
-
Vijestiprije 2 danaZatvara se jedina trgovina u Turopolju!
-
Sportprije 4 danaFOTO Radovi napreduju, stari travnjak nestao, novi je u pripremi…
-
Sportprije 4 danaPopis za pripreme: Na listi 25 imena, ima i razočaranih, stiže pojačanje…