Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
Originalne jaslice iz Bistre putuju u Vatikan!
Međunarodnu izložbu jaslica „100 Presepi in Vaticano“ svakog adventa obiđe pola milijuna posjetitelja
Uz okićeni bor i božićne napjeve svakako su simbol slavljenja Božića – Betlehemske jaslice. Stoljetna tradicija uprizorenja mjesta gdje se rodio Isus, u moderno doba istisnuta je utjecajem američkih običaja vezanih uz blještave poklone pod božićnom jelkom, no kršćanska tradicija u hrvatskom narodu i dalje živi i podsjeća na istinske vrijednosti ovog blagdana te dublju poruku koju nosi Božić. Jedan od čuvara običaja izrade jaslica je Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica koja je ovog prosinca pripremila nekoliko izložbi u Zagrebu i okolici.
U Muzeju grada Zagreba izložba „Jaslice pod zvijezdama“ otvorena je do 5. siječnja a nudi pogled na raskošno izrađene jaslice koje članovi Udruge izrađuju su od raznih materijala; drva, gline, keramike, bronce, gume, plastike i pamuka, dok i figurice često jasličari sami izrađuju.
Osim izložbe, održat će se i radionice njihove izrade koje će voditi Perica Novosel, predsjednik Udruge. U izradi jaslica koristit će se prirodni materijali te figurice poznatog talijanskog proizvođača iz Firence. Radionice će se održati 21. prosinca, od 10 do 12 sati i od 12.30 do 14.30 sati U Muzeju.
Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica
Inače, Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica osnovana je 2004. godine s ciljem očuvanja i promocije nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Okuplja članove iz različitih županija, a jaslice koje izlažu osvojile su mnogobrojna priznanja diljem svijeta. Jedna od najvažnijih izložbi na kojoj redovito Udruga izlaže je međunarodna izložba jaslica “100 Presepi in Vaticano” (100 jaslica u Vatikanu).
Ove su godine iz Zagrebačke županije odabrane jaslice upravo one koje izradio Perica Novosel, inače iz općine Bistra, a koji će po četvrti puta u Vatikanu predstaviti scenski prikaz rođenja Krista pod nazivom „Put, Život, Istina“ u obliku lampaša. Inače, Perica se jasličarstvom počeo baviti sa sedam godina i danas njegova zbirka broji gotovo stotinu različitih jaslica.
Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica
Vatikansku izložbu na trgu Sv. Petra, svake godine dođe pogledati pola milijuna ljudi, što je svjetska promocija Zagrebačke županije. Obzirom na taj velik doprinos, Zagrebačka županija izdvojila je financijska sredstva kako bi omogućila odlazak izlagača a izložbu koja će biti pod slavnim Berninijevim kolonadama, a otvara se na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, u nedjelju 8. prosinca 2024. i traje sve do svetkovine Bogojavljenja 2025.
Dodajmo kako će Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica u Vatikanu izložiti ukupno šest radova: iz Dubrovačko neretvanske županije, Vukovarsko srijemske, Sisačko moslavačke, Krapinsko zagorske, grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Foto: Udruga Prijatelja Hrvatskih Božićnih Jaslica
Izložba jaslica 1. prosinca otvorena je i u stoljetnoj drvenoj kući u općini Bistra, 2. prosinca u Gradskoj knjižnici Zabok, dok će 4. prosinca biti u rudniku Sv. Barbare u Rudama pored Samobora te 13. prosinca iu Dugom Selu u galeriji u sklopu tamošnje turističke zajednice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Tri nova vozila za Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije
U sklopu projekta Race2 nabavit će se idva prijenosna laboratorijska uređaja za mjerenje lipida te će organizirati devet javnozdravstvenih akcija.
Projektom Race for life 2 (RACE 2) – koji zajedno provode Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Dom zdravlja Mostar i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore – Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije dobit će tri nova vozila za hitnu pomoć. Ukupna procijenjena vrijednost vozila je 275.625 eura, a za njihovu kupnju u tijeku je provođenje postupka javne nabave.
Postupak javne nabave pokrenut je i za kupnju komunikacijske i računalne opreme, ukupne vrijednosti 146.550 eura, kojom će se nadograditi postojeći komunikacijsko-računalni sustav Zavoda. Također, u sklopu projekta RACE 2 ZHM Zagrebačke županije redizajnirat će postojeću mrežnu stranicu (www.hitna-zgz.hr), kako bi se pristup digitalnom sadržaju omogućio i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama. Nabava za redizajn stranice je provedena.
Foto: Dražen Kopač
Tijekom daljnje provedbe projekta, ZHM Zagrebačke županije nabavit će dva prijenosna laboratorijska uređaja za mjerenje lipida te će organizirati devet javnozdravstvenih akcija u gradovima županije s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Također, prema priručniku Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, djelatnici ZHM Zagrebačke županije educirat će 12 osoba iz Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore za obavljanje poslova dispečera hitne medicinske službe.
Dvogodišnji projekt RACE 2, ukupne vrijednosti 1,93 milijuna eura, provodi se u sklopu Programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Europskim novcem projekt se sufinancira s 85%. Nositelj projekta je Dom zdravlja Mostar.
Osnovni cilj projekta je poboljšati hitnu medicinsku uslugu u prekograničnom području digitalizacijom i standardizacijom procesa i protokola, te preventivnim aktivnostima vezanima uz smanjenje kardiovaskularnih bolesti.
Moja županija
Lovački bal okupio 300 županijskih lovaca
Od 2017. do 2024. godine Zagrebačka županija je u lovstvo na svom području uložila gotovo 1,3 milijuna eura
Lovački savez Zagrebačke županije u Rugvici je održao svoj tradicionalni Lovački bal koji je okupio više od 300 lovaca iz osam Lovnih ureda a domaćin je bio samoborski Lovni ured.
–Iako je ovaj bal trebao i teritorijalno biti u Samoboru, zbog velikog broja prijava organiziramo ga na području općine Rugvica. Ova je godina bila izuzetno uspješna, imali smo puno dobrih manifestacija kao što je Liga u lovnom streljaštvu, Prvenstvo u lovačkom trapu i parkuru, državno i svjetsko prvenstvo kao i kinologija, tako da kao predsjednik Saveza mogu biti zadovoljan – rekao je predsjednik Lovačkog saveza Zagrebačke županije, Mato Čičak.
Dolaskom Čička na čelo saveza u svibnju 2023. godine uvedene su promjene s ciljem unaprjeđenja lovstva.
–Uvodimo novitete i dalje jer je potencijal lovstva na području županije izuzetno velik. Ovo naše okupljanje je prilika za sugestije, za razgovor o novim idejama i rezime svega učinjenog tijekom ove 2024. godine. – dodao je Čičak.
Foto: Zagrebačka županija
U ime Županije na Lovačkom balu bila je članica Županijske skupštine Brankica Benc, koja je podsjetila da Zagrebačka županija dugi niz godina izdvaja značajna sredstva za lovstvo.
–U periodu od 2017. do 2024. godine Zagrebačka županija je u lovstvo na svom području uložila gotovo 1,3 milijuna eura, a samo u ovoj godini taj iznos doseže 211 tisuća eura. Vidimo da je lovstvo podignuto na jedan viši nivo što dokazuje i ova uspješna godina koja je pri kraju. – izjavila je Benc.
Podsjetila je na važnu ulogu lovaca u lovištima; od prebrojavanja, uzgoja, prihranjivanja, do odstrela, ili puštanja uzgojene divljači u lovišta, a njihova zajednička suradnja i brojnost pokreće i razne društvene aktivnosti.
–Lovci su naš ponos. Brinu o prirodi i divljači u lovištima a pridonose i turističkoj ponudi lovnog turizma ali i sporta. Znamo da je kroz povijest bilo poznato, da biti lovcem znači visoki društveni status. – podsjetila je članica Skupštine.
Dodajmo kako Lovački savez Zagrebačke županije, u sklopu škole za izobrazbu kadrova u lovstvu Hrvatskog lovačkog saveza, provodi i redovitu izobrazbu kadrova u lovstvu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Gospodarstvo
Investicijski forum predstavio potencijal Zagrebačke županije
Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto
Zagrebačka županija, Ministarstvo gospodarstva i Poduzetnički centar Zagrebačke županije u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom – Komorom Zagreb, zajednički su organizirali Investicijski forum Zagrebačke županije na kojem je predstavljen potencijal županije za nove investicije.
–Brojne domaće i strane koorporacije imaju svoja sjedišta i pogone u Zagrebačkoj županiji, što dokazuje da je investicijska klima pogodna za velika ulaganja. Godinama radimo na tome u suradnji s državom kao i našim gradovima i općinama, kojima je Županija partner u stvaranju preduvjeta i potrebne infrastrukture u poduzetničkim zonama. Prošle i ove godine izdali smo građevinske dozvole za poduzetničke investicije ukupne vrijednosti 453 milijuna eura. – naglasio je Kolarec, dodavši kako visoku kvotu Zagrebačke županije potvrđuju i podaci FINA-e prema kojima poduzetnici Zagrebačke županije u 2023. godini po ukupnim prihodima, prosječnoj neto plaći i izvozu zauzimaju visoko drugo mjesto, odmah iza poduzetnika Grada Zagreba.
Foto: Zagrebačka županija
Investicijski forum otvorio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, prilikom čega je naglasio da potencijal naše županije prepoznaje Ministarstvo gospodarstva koje kroz razne mjere daje i svoju podršku.
–To dokazuju mnogi realizirani projekti na području županije koje ministarstvo prati, a dobar dio naših mjera za poticanje razvoja gospodarstva, Zagrebačka županija je znala iskoristiti. Primjer je ulaganje u farmaceutsku industriju, kao što je tvrtka Pfizer koja je među brojnim europskim lokacijama za gradnju pogona odabrala Zagrebačku županiju, točnije Savski Marof u općini Brdovec. Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto – rekao je ministar, ističući da su dekarbonizacija, održivost, zelena tranzicija, digitalna transformacija odrednice Vladine politike poboljšanja razvoja gospodarstva.
Foto: Zagrebačka županija
Ulaganje u svoje razvojne cikluse, Zagrebačku županiju svrstava u sam vrh Republike Hrvatske kao i na investicijsku kartu Europe, podsjetio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Josip Zaher.
–Od 46 milijuna stranih ulaganja na području Hrvatske u posljednjih 20 godina, preko 2 milijarde bilo je na području Zagrebačke županije. Uz velike greenfield investicije bilježi se porast razvoja novih tehnologija i zelenih industrija a uz logističke centre možemo očekivati dobar plasman domaćih proizvoda gdje bi Hrvatska i Zagrebačka županija postale jedan od glavnih logističkih centara ovog dijela Europe – ističe Zaher.
Pomoć poduzetnicima u pronalasku odgovarajućih lokacija za investicije pruža Poduzetnički centar Zagrebačke županije.
–Predstavili smo posebnu online platformu greenring.biz na kojoj investitori mogu dobiti točne uvide u sve naše poduzetničke zone, pogledati fotografije ili video snimke iz zraka, što im skraćuje vrijeme obilaska zona i ubrzava donošenje odluka prilikom odabira lokacije za gradnju – najavio je vd. direktora Poduzetničkog centra Zagrebačke županije, Marko Ignjatić.
Foto: Zagrebačka županija
Ova online platforma osmišljena je kako bi omogućila lakši pristup informacijama o poslovnim zonama, infrastrukturnim mogućnostima i poticajima za ulaganje u Zagrebačkoj županiji.
Primjer uspješne investicije u poduzetničke zone Zagrebačke županije je strani investitor FACC Solutions, koji je izgradio proizvodni pogon aviodijelova u općini Jakovlje.
–Zaista, prema dosadašnjem iskustvu naše tvrtke, mogu dati ohrabrenje investitorima da je Zagrebačka županija povoljna lokacija za sjedišta i pogone, jer je podrška Općine i ŽupanijeM unazad pet godina koliko smo u Jakovlju, bila odlična, a dokaz je i što upravo završavamo drugu fazu investicije i planiramo daljnje širenje. – rekao je predstavnik FACC Solutionsa, Matija Ferić.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo kako je forum polučio i dvije panel rasprave. Na prvom, pod nazivom „Hrvatska: gdje smo na investicijskoj karti Europe?“, panelisti Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike Hrvatske gospodarske komore, Burak Baykan, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) i regionalni direktor SEE Doğuş grupe i Matija Ferić, član Uprave FACC Solutions Croatia u Jakovlju, govorili su o administrativnim kriterijima, geografskom položaju, kvalificiranoj radnoj snazi i prepoznatljivosti Hrvatske za investicije.
Druga panel rasprava bila je „Zagrebačka županija: investicijski zeleni prsten oko glavnog grada“ na kojoj su panelisti Damir Fašaić, županijski pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije, Ivana Bakunić, direktorica poslovne zone Meridian 16 Velika Gorica, Daniel Hrup, direktor König Metall Croatia u Pisarovini, Domagoj Ilečić, pročelnik za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU u Velikoj Gorici i Ivica Radanović, predstavnik Općine Rugvica, predstavili potencijal poduzetničkih zona i njihovu opremljenost, te spremnost gradova i općina na ispunjavanje zahtjeve investitora, kao važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Vijeće albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zajednica Albanaca Zagrebačke županije i predstavnik Albanske nacionalne manjine Grada Velike Gorice (Memetali Zenuni) svečano su obilježili Dan zastave – Dan neovisnosti Republike Albanije u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta (POU), jučer, utorak, 26. studenog 2024. godine. To je podsjećanje na dan 1912. godine kada je proglašena neovisnost Republike Albanije te je ovo bila 112. obljetnica samostalne albanske države.
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Pozivu na svečanost odazvali su se Alma Kasa, zamjenica veleposlanika Republike Albanije, Milaim Fetai, veleposlanik Sjeverne Republike Makedonije te osobe iz društveno-kulturnog života. Zagrebačku županiju predstavljao je Mato Čičak, predsjednik Skupštine Zagrebačke županije, a Grad Veliku Goricu Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice.
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Glavni organizator i domaćin tradicionalne manifestacije bio je Memetali Zenuni Memy, koji je, kao i uvijek, bio svojevrsni moderator svečanosti i prevoditelj.
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Posjetiteljima u prepunoj vijećnici obratili su se brojni govornici, kako na albanskom tako i na hrvatskom jeziku, s naglaskom na izuzetno dobru suradnju dviju država i primjereno međusobno uvažavanje.
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
U kulturno umjetničkom programu sudjelovali su KUD Shkendija, Selajdin Miftari – Salushi i Melissa Loki te kao gosti Folklorni ansambl Turopolje (Velika Gorica) i KUD Mičevec (seniorska selekcija) iz Mičevca.
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 26.11.2024. Dan zastave Republike Albanije-112. godinjica neovisnosti. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kompletan program moderirale su dvije mlade voditeljice na albanskom i hrvatskom jeziku. Nakon službenog dijela svečanosti nastavljeno je prijateljsko druženje uz bogati domjenak u VIP dvorani POU-a.
Galerija fotografija
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
Crna kronikaprije 2 danaKakav sudar! Na križanju kod Konzuma razbijena tri automobila
-
Gospodarstvoprije 5 danaModepack zapošljava: “Kraljevi ambalaže” traže osmero novih ljudi…
-
Sportprije 2 danaFOTO Startala 4. Super malonogometna liga VG 2024
-
Priča iz kvartaprije 21 satLuda jesen na bregima: ‘Kako je Buna došla do vrha? Ovako nekako…’
