Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…

Objavljeno

na

Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?

Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.

Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?

Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?

Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.

Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?

Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.

Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?

Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?

Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?

Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.

Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?

Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.

Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?

Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?

Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.

Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?

Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.

Moja županija

FOTO Zagrebačka županija “šampion“ prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata

Pri kraju provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

U tijeku je energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića i ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Sredstva za obnovu osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i proračuna Zagrebačke županije. Oba objekta obišao je danas zamjenik župana Damir Tomljenović.

– Energetskom obnovom, važno je to istaknuti, dobivamo novu kvalitetu zgrada i veliku uštedu energenata. Ono što ćemo uštedjeti na energiji moći ćemo uložiti u druge potrebe – rekao je zamjenik župana, dodavši da se u Ivanić-Gradu, uz školu Đure Deželića i dom zdravlja, energetski obnavlja i upravna zgrada Zagrebačke županije. Energetskom obnovom, dodao je, bitno se smanjuje i onečišćenje zraka, odnosno emisija štetnih stakleničkih plinova.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da će se kroz ulaganja u energetsku obnovu triju zgrada značajno povećati kvaliteta života svih građana Ivanić-Grada.

– Suradnja Grada i Županije godinama ide u dobrom smjeru. Zajedno ‘guramo’ projekte bitne za naše stanovnike – rekao je Leš.

Zadovoljstvo energetskom obnovom izrazili su i ravnatelj OŠ Đure Deželića i ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.

– Nakon što je već ranije sanirano krovište, škola se sada energetski obnavlja, a slijedi i njezina dogradnja, za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno dobiveno preko 9 milijuna eura. I Grad i Županija daju veliku podršku školstvu, što se i vidi – potvrdio je Bergman ocijenivši Zagrebačku županiju “šampionom prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata”.

– Dosad su obnovljene četiri ispostave, u tijeku je obnova u Samoboru i Ivanić-Gradu, a pri kraju je provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Sve to omogućit će puno bolje uvjete rada i pružanja zdravstvene zaštite – rekao je Bergman.

OŠ Đure Deželića

Energetska obnova OŠ Đure Deželića obuhvaća, uz ostalo, zamjenu vanjske stolarije i rekonstrukciju vanjskih zidova zgrade. Na zidove se postavlja ETICS sustav toplinske izolacije na bazi mineralne vune, a škola dobiva i novu aluminijsku stolariju. U unutrašnjosti zgrade bit će instaliran multi-split klima sustav, a postojeća rasvjetna tijela zamijenit će energetski učinkovitija. Ugradit će se dizalica topline zrak/voda, dok će na krov zgrade biti postavljeni fotonaponski moduli sunčane elektrane snage 25 kW.

Kombinacijom građevinskih, elektroinstalaterskih i strojarskih radova  očekuje se osjetno smanjenje potrošnje energije za grijanje, na godišnjoj razini za preko 78%.

Dodatnim radovima predviđena je rekonstrukcija pješačke rampe ispred ulaza u zgradu, hortikulturno uređenje površine oko zgrade škole, a bit će postavljena i punionica za električne automobile.

Ukupna vrijednost energetska obnove iznosi 2,41 milijun eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno je dobiveno 901.134 eura, dok Zagrebačka županija, osnivač škole, iz vlastita proračuna ulaže 1,51 milijun eura.

Osim smanjenja potrošnje energije, korištenjem obnovljivih izvora, energetska obnova OŠ Đure Deželića doprinijet će i povećanju razine udobnosti i kvalitete korištenja školskog prostora.

Dom zdravlja

Istovremeno s energetskom obnovom odvija se i sanacija zgrade doma zdravlja u Ivanić-Gradu. Zgrada dobiva novu ovojnicu i novi, energetski učinkovitiji pokrov. U sklopu obnove ugradit će se nova, odnosno zamijeniti postojeća oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode. Unutarnja rasvjeta mijenja se novom. Na krov zgrade postavit će se fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage 20 kW. Uvest će se i sustav daljinskog očitanja potrošnje energije i vode.

Kombinacijom mjera energetske učinkovitosti, projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi 81,5%, a projektirana godišnja ušteda primarne energije 75,5%.

Nakon završene obnove zgrada će iz energetskog razreda ‘E’ prijeći u razred ‘B’. Ukupna vrijednost obnove je 1,8 milijuna eura, od čega 1,3 milijuna eura (71,74%) otpada na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok Zagrebačka županija ulaže 515.200 eura (28,26%). Završetak svih radova očekuje se u travnju 2026. godine.

Sanacija zgrade, uz ostalo, obuhvaća izvedbu elemenata pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ugradit će se i modularni sustav za parkiranje i čuvanje bicikala te će se hortikulturno urediti postojeće zelene površine.

(Foto: Dražen Kopač)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Kolarec i dalje na čelu Stožera civilne zaštite

Vatrogascima i Društvu Crvenog križa darovana oprema u vrijednosti većoj od 61 tisuću eura.

Objavljeno

na

Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije.

Odlukom župana Stjepana Kožića, načelnik Stožera i u ovom mandatu će biti njegov zamjenik Ervin Kolarec, dok funkciju zamjenika načelnika Stožera nastavlja obnašati Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić. Stožer uz načelnika i zamjenika ima još 15 članova.

Načelnik Kolarec poželio je puno uspjeha u radu svim članovima Stožera i operativnim snagama, koji zajednički provode mjere i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije.

–Mi smo tu radi naših građana i činit ćemo sve kako bismo osigurali njihovu sigurnost i pravovremenu zaštitu u svim situacijama – istaknuo je Kolarec.

Na sjednici je donesen prijedlog Poslovnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije i Nacrt prijedloga Procjene rizika od velikih nesreća za područje županije, a riječ je o ključnom dokumentu za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite.

Ujedno, na sjednici je donesena Odluka o darovanju opreme sustava radio veze Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije ukupne vrijednosti gotovo 53,5 tisuće eura te županijskom Društvu Crvenog križa gotovo 8,5 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Svečana proslava 30 godina Općine Kravarsko

Objavljeno

na

Objavio/la

Trideset godina postojanja Općine Kravarsko svečano je obilježeno danas (nedjelja, 14.09.2025.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, procesijom od pastoralnog centra ”Stjepan Povoljnjak” do crkve, svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa i blagoslovom orgulja, smotrom vatrogasne postrojbe DVD Kravarsko, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko i prigodnim domjenkom u Domu kulture Kravarsko.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na početku svečane sjednice u Domu kulture pozdrav domovini himnom Lijepa naša izveo je Pjevački mješoviti zbor Udruge umirovljenika Općine Kravarsko ”Breški slavuji” te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Kravarsko Dragica Ceković, a nakon nje govorio je Vlado Kolarec, Općinski načelnik Općine Kravarsko. Uvodno je kazao: – Danas obilježavao veliki jubilej – trideset godina postojanja naše Općine Kravarsko. Trideset godina zajedničkog puta, ustrajnosti, rada i ljubavi prema svome kraju. Ovo je trenutak da se s ponosom osvrnemo na sve što je iza nas, da zahvalimo svima koji su svojim radom, znanjem i trudom utkali sebe u razvoj našeg mjesta, ali i da s nadom pogledamo prema budućnosti.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon načelnika za govornicu je došao Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, i istaknuo činjenicu o uzornoj suradnji Općine Kravarsko sa Zagrebačkom županijom.

– Zagrebačka županija u svim velikim projektima daje snažnu podršku ovoj općini, kao što smo, nakon potresa, zajedničkim snagama sagradili novu crkvu. Podizanjem kvalitete života, mladima osiguravamo mjesto za osnivanje svojih obitelji – rekao je Kolarec.

Sve prisutne pozdravio je Dražen Bačurin, izaslanik gradonačelnika Velike Gorice. Zadnji govornik bio je Mato Čičak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik županijske skupštine Zagrebačke županije i načelnik Općine Rugvica.

– Fasciniran sam jedinstvom i zajedništvom mještana nakon potresa i veselim se novim projektima na području općine, poput dogradnje škole koja će dobiti nove učionice za potrebe jednosmjenske nastave.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uslijedio je ceremonijal dodjele javnih priznanja Općinskog vijeća Općine Kravarsko. 1. Zahvalnica Obitelji Lovrić, čiji su članovi s nekoliko generacija aktivni članovi DVD-a Kravarsko; 2. Nagrada Općine Kravarsko za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju: *Stjepan Kolarec – idejni je začetnik i jedan od osnivača Amaterskog kazališta Kravarsko; *Julijana Kolarec – uspješna je studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnije i računarstva, smjera računarstvo. Prijediplomski trogodišnji studij završila je 2023./2024. godine među 10% najboljih studenata fakulteta; *Nikola Tonković, učitelj sa iskustvom u prosvjeti punih 38 godina, funkciju ravnatelja Osnovne škole Slavka Kolara Kravarsko obnaša oko 25 godina. Kao ravnatelj bio je jedan od ključnih nositelja projekta izgradnje nove matične škole u Kravarskom, kasnije i sportske dvorane, čime su se stekli kvalitetniji uvjeti obrazovanja na području općine. 3. Nagrada Općine Kravarsko za doprinos ugledu i promociji Općine Kravarsko u zemlji i svijetu:* Osnovna škola Slavka Kolara Kravarsko – muška odbojkaška ekipa učenika 5. i 6. razreda. Muška odbojkaška ekipa sastavljena od učenika 5. i 6. razreda tijekom proteklog razdoblja ostvarila je iznimne sportske rezultate. Nakon pobjede na gradskom, županijskom i poludržavnom natjecanju, na državnoj završnici održanoj u lipnju ove godine u Vinkovcima, osvojili su 2.mjesto i tako postali državni viceprvaci.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ime dobitnika priznanja govorio je Nikola Tonković. Moderatorica programa bila je Ana Katulić.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon zaključenja svečane sjednice uslijedio je prigodni domjenak i ugodno druženje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

Projekt PRONACUL u utrci za najbolji europski projekt 2025. – odlučuju glasovi građana

Međunarodna inicijativa koja povezuje šest zemalja i stavlja baštinu u središte održivog turizma ušla je u finale izbora za najbolje EU projekte.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.

Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.

U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.

PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Nastavite čitati

Kultura

Županija osigurala novac za programe u kulturi – predložite ih do 3. listopada

Broj mogućih prijava razlikuje se po prijaviteljima.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.

Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.

Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno