Moja županija
Župan Kožić: ‘Privilegij je živjeti tu, gdje se urbano nadopunjuje s ruralnim’
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu govori o razvoju kraja u kojem živimo, planovima za budućnost, načinima kako zadržati mlade u Hrvatskoj, ali i o osobnom doživljaju odlaska iz HSS-a, o svom slobodonom vremenu…
Kako biste usporedili stanje i život u Zagrebačkoj županiji 2001. kad ste postali župan i danas?
Zagrebačka županija od 2001. godine do danas postala je od predgrađa Zagreba mjestom ugodnim za život i rad te iznimno poželjnim za investicije. Nekadašnje livade izrasle su u poduzetničke zone u kojima posluje preko 300 europskih i domaćih tvrtki – König Metall, Logistički centri Kaufland i RALU, Lagermax, Mihoković metal solutions, Pliva, IKEA, Rimac automobili… Iza nas su milijuni uloženog novca koji su dali itekako uspješne rezultate. Tu je i više od 50 objekata izgrađenih u školstvu, kilometri i kilometri izgrađene prometne i komunalne infrastrukture koji nisu ostali mrtvo slovo predizbornog programa nego su realizirani na korist svih žitelja Zagrebačke županije. Stanje najbolje pokazuju i brojke. Kad sam 2001. godine postao župan proračun je iznosio 104 milijuna kuna. Danas, u 2019. godini izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna, a konsolidirani 812 milijuna kuna.
Koje su, po Vašem mišljenju, prednosti života u Zagrebačkoj županiji u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj?
Jedan od velikih prednosti je da Zagrebačka županija okružuje hrvatsku metropolu i gotovo 100.000 naših žitelja dnevno migrira prema Zagrebu na posao ili školovanje. Koliko god se županija razvila u poduzetničkom smislu, uspjeli smo očuvati prirodu, čistoću vode i zraka i ostati zeleni prsten metropole. Danas je kod mladih obitelji sve veći trend, koji objeručke pozdravljam, imati vlastiti vrt, domaće voće i povrće, a to je u gradskoj vrevi teško izvedivo. Brojni ekonomski pokazatelji idu u korist Zagrebačkoj županiji, a od prošle godine ona se nalazi u IV., najrazvijenijoj skupini županija u Hrvatskoj. Smatram da je u današnje vrijeme pravi privilegij živjeti na području u kojem ruralno i urbano nisu suprotnosti već se međusobno nadopunjuju!
Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije još od 2001. godine… Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Kako funkcionira suradnja Županije s gradovima i općinama u njezinu sastavu?
Naša suradnja očituje se kroz niz ostvarenih zajedničkih projekata od izgradnje škole, obnove cesta, kupnje udžbenika… do županijskih potpora općinama i gradovima za projekte u infrastrukturi, poljoprivredi, gospodarstvu te sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje. Samo u prošloj godini te potpore iznosile su više od 25 milijuna kuna. Svakom gradu i općini treba ostaviti mogućnost da se razvija u smjeru kojem želi, a kad je riječ o ključnim pitanjima važno je da svi možemo sjesti za isti stol i usuglasiti stajališta.
Županija već godinama značajan dio sredstava odvaja za obrazovanje, smatrate li to najvažnijim segmentom našeg društva?
Bez obrazovanja naš daljnji razvoj nema budućnosti i zato je obrazovanje u Zagrebačkoj županiji najveći prioritet, što se vidi prvenstveno iz proračunskih izdvajanja. Naravno, najveći dio njih čini kapitalna izgradnja po kojoj smo definitivno prvaci u Hrvatskoj. Nema školske godine, a da ne izgradimo ili obnovimo školu. Prošla jesen bila je najbolji primjer – OŠ Bistra, OŠ Kupljenovo, PŠ Desinec, obnovljena sportska dvorana u Kloštru Ivaniću, kroz koji tjedan bit će završena i nova sportska dvorana u Posavskim Bregima, a u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi PŠ Kerestinec te OŠ Sveta Nedelja. Škole su žile kucavice velikog grada i male općine i. kako volim naglasiti, škola je zalog ostanka ljudi u našim ruralnim krajevima.
Mogli bismo reći da je ovo godina energetske obnove škola, ali i zgrada javne namjene! Veliki dio sredstava dolazi iz europskih fondova. Koliko je važno povlačenje europskih sredstava za ostvarenje županijskih projekata?
Iznimno važno! Nakon što smo niz godina kapitalnu izgradnju financirali isključivo županijskim sredstvima, europski fondovi su u tom segmentu postali naš glavni saveznik. Kada je riječ o prijavi na europske natječaje mislim da smo se stvarno usavršili jer redom nam dolaze samo pozitivne odluke o sufinanciranju energetske obnove europskim sredstvima. Kada govorimo o prosvjeti riječ je o obnovi 5 škola za što je očekivan maksimalni povrat u iznosu od 32 milijuna kuna, dok je isto toliko osigurala i Županija. Tu je i obnova domova zdravlja koja u ukupnoj vrijednosti doseže iznos od 9,2 milijuna kuna od čega je nešto više od pola bespovratno. Za nas su dostupna EU sredstva prilika koja se ne propušta i koju planiramo maksimalno iskoristiti u sektoru energetske obnove ali i u onim kapitalnim projektima poput izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb-Istok i izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zagrebačka županija ne odustaje od izmjene Mreže hitne medicine, potvrđeno je to i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. Što uskoro možemo očekivati po tom pitanju? Hoće li vaši zahtjevi uroditi plodom?
Ne odustajemo dok se ne ispune naši zahtjevi koji su i više nego opravdani! Za dodatne timove hitne medicine borimo se godinama. Tek 2016. godine na 35 postojećih timova dobili smo 15 dodatnih. Na tome smo bili zahvalni ali ne i zadovoljni. Nažalost nedovoljan broj timova prošlog je ljeta došao do izražaja u najgorem mogućem obliku, smrću mladića u Zaprešiću. Nastavljamo biti uporni i zahtijevamo novu Mrežu hitne medicine u kojoj na manje od 60 T1 timova ne pristajemo! Do tada, Županija ne čeka prekriženih ruku već u „kriznim“ ispostavama – Zaprešić, Samobor, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina sufinancira dodatne T1 timove s 2,5 milijuna kuna.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Zagrebačke županije su drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i netto dobiti. Što Županije može učiniti da u budućnosti barem zadržimo tu razinu?
Naši poduzetnici uistinu ostvaruju sjajne rezultate zahvaljujući kojima i županijski proračun iz godinu u godinu raste. To nam pak omogućuje da gradimo škole, dvorane, ceste te dodatno razvijamo poduzetničke zone. Naravno, svake godine kreiramo i naše pakete bespovratnih poduzetničkih potpora u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu, a velik broj prijava potvrđuje kako su mjere pogođene. Tako je u 2018. godini Županija dodijelila potpore za 226 poduzetnika u iznosu većem od 8,5 milijuna kuna, a u travnju se očekuju raspisivanje natječaja za ovu godinu, pa koristim prigodu da pozovem sve zainteresirane poduzetnike da nam se jave. Nastavljamo i sa subvencioniranjem kamata na kredite kao i sufinanciranjem nastupa poduzetnika na domaćim i inozemnim sajmovima. Ono što poduzetnici i potencijalni investitori očekuju i zaslužuju je brzu i učinkovitu javnu upravu prilikom rješavanja određenih pitanja koja su u našoj nadležnosti. Tu prije svega mislim na brzo ishođenje dokumentacije za građenje, kao i dodatna pomoć i savjeti od strane županijskih i gradskih poduzetničkih potpornih institucija. Investitorima smo na raspolaganju od 0 do 24 h, pratimo ih i u razvoju njihove investicije, a dobiti građevinsku dozvolu u Zagrebačkoj županiji u roku 24 sata nije nemoguća misija, već standard.
Župan Kožić često navraća u Veliku Goricu, najveći grad u županiji…. Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Koliko je naša Županija pogođena valom iseljavanja, koji je u puno većoj mjeri zahvatio neke druge dijelove Hrvatske? Što Zagrebačka županija može ponuditi mladima da ostanu ovdje?
Zagrebačka županija nije otok i sve što se događa u okruženju događa se i kod nas. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini odselilo je 6298, a uselilo 4658 što znači da je saldo ukupne migracije u minusu za 1640 ljudi. Na razini Hrvatske pozitivan migracijski saldo imaju samo grad Zagreb i Istra. Čitav je niz mjera kojima pokušavamo mlade zadržati u Županiji, od gradnje škola i dvorana kako u urbanim tako i ruralnim područjima, besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, ali općenito stvaranja uvjete za kvalitetno gospodarsko okruženje jer složit ćete se samnom dobra primanja su osnovni preduvjet za kvalitetan život. Poduzetnici i obrtnici sve češće se žale na manjak radne snage, a uzmemo li u obzir pozitivne rezultate koje ostvaruju, vjerujemo kako će doći i do rasta plaća, a time i manje iseljavanja.
Kako ste u emotivnom smislu podnijeli odlazak iz HSS-a? Kakvi su planovi Vaše političke opcije “Stjepan Kožić – nezavisna lista”?
Iskreno, bilo mi je jako teško. Više od 20 godina svog života dao sam toj stranci. Međutim više ne žalim, jer HSS kao stranka okrenuta selu i malom čovjeku više ne postoji. Ime stranke je ostalo, ali sve ostalo je neprepoznatljivo. Iz toga razloga odlučio samo se za osnovati svoju stranku, a s 8 članova druga smo po brojnosti stranka u Županskoj skupštini. U zadnje vrijeme pljušte optužbe da HSS vraća kredit za moju kampanju. Županijska organizacija HSS-a imala je na računu oko 1,3 milijuna kuna, ali prije kampanje odlučeno je da se digne kredit u iznosu oko 2,5 milijuna kuna. Na moju kampanju utrošeno je 533.084 kuna što je jasno vidljivo iz financijskog izvješća koje sam podnio. Međutim isti ti koji su glasni u napadanju i žale se da otplaćuju moj mandat, zaboravili su spomenuti da na račun bivših članova HSS-a danas članova nezavisne liste Stjepan Kožić dobivaju 717.300 kuna godišnje od strane Zagrebačke županije koja temeljem zakona financira rad stranaka. Pa sad zbrojite i sve će vam biti jasno. Lijepo je da se HSS hvali kako je financirao moju kampanju ali se pritom vješto izbjegava pohvaliti kako su kupili dva jako dobra automobila.
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Kako ste općenito zadovoljni klimom u hrvatskom društvu, što političari mogu napraviti da ona bude bolja?
Volio bih da je klima pozitivnija. Imamo najljepšu zemlju na svijetu, ali čini mi se da je ne cijenimo i ne razvijamo dovoljno. Ljudi su nezadovoljni, u Saboru je nerijetko cirkus, a i mediji dodatno potpiruju negativnu klimu. Uzmimo za primjer iseljavanje. Svaki dan možete pročitati kako je nekome odlično u Irskoj, Švedskoj, ali rijetko se može naći članak o svim onim ljudima koji su se razočarani vratili, a njih itekako ima. Svi smo odgovorni, a naravno na političarima je najveća odgovornost jer su im ljudi dali povjerenje da upravljajući s općinom, gradom županijom ili državom sustavno podižu kvalitetu života.
Kako biste opisali svoj život izvan politike? Imate li vremena za svoj vinograd, postoje li još neki načini kako se opuštate od posla?
Slobodnog vremena imam malo, ali kad ga imam najradije ga dijelim s obitelji i prijateljima ili uživam u dobroj knjizi. Moram priznati da je brigu u vinogradu preuzela mlađa generacija, ali naravno kad je berba svi radimo.
Moja županija
Samoborskoj srednjoj strukovnoj školi Županija kupila vozilo za buduće vozače
U Mercedes nosivosti do 12 tona ugrađen je digitalni tahograf, odvojene komande gasa, spojke i radne kočnice.
Ključeve novog teretnog vozila za potrebe osposobljavanja učenika ravnatelju Srednje strukovne škole Samobor, Davoru Škiljanu uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Naime, ova srednja škola je jedina u Zagrebačkoj županiji, koja od 2007. godine ima obrazovni program „Vozač motornog vozila“, a svake godine upisuje 24 do 26 učenika i učenica.
Foto: Zagrebačka županija
–Vrijednost novog vozila je 130 tisuća eura, a ovu investiciju u cijelosti je financirala Zagrebačka županija koja je i osnivač ove škole. Za učenike Srednje strukovne škole Samobor ovo vozilo je most između teorije i prakse. No, ovo nije prva investicija na području Samobora. Naime, prije godinu dana smo upravo u ovoj školi otvorili Centar izvrsnosti za automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije u sklopu 15,5 milijuna eura vrijednog projekta Regionalni centar kompetentnosti. Posebno mi je drago što je interes za upise u strukovna zanimanja u našim školama izuzetno velik – istaknuo je Kolarec.
U vozilo marke Mercedes, C kategorije, najveće dopuštene mase od 12 tona, uz sva potrebna ispitivanja i potvrde, ugrađen je digitalni tahograf te odvojene komande gasa, spojke i radne kočnice, a svaki učenik ovog smjera u vozilu mora odvoziti 45 sati prije polaganja vozačkog ispita, istaknuo je ravnatelj škole Davor Škiljan.
Foto: Zagrebačka županija
–Škola ima 548 učenika u 21 razredu i u 4 sektora sa 10 zanimanja. Jedno od zanimanja je „Vozač motornog vozila“ koje je deficitarno na području cijele Europske unije. Dosadašnji kamion kupili smo 2010. godine a da bi to zanimanje i dalje imali, morali smo nabaviti novo vozila iz razloga što Zakon o sigurnosti na cestama propisuje da se svi nastavni procesi kao i ispiti moraju održavati u vozili koje je do 15 godina starosti – ispričao je ravnatelj.
Srednja strukovna škola Samobor u ovom smjeru ima jedan razred u školskoj godini sa oko 26 učenika koji u trećem razredu polažu prometne propise i prvu pomoć.
–Nakon toga odlaze na vanjsko vrednovanje u Hrvatski auto klub i na provjeru liječničke sposobnosti i tada mogu ući u teretno vozilo nosivosti 12 tona na praktični dio nastave kroz 45 sati po čijem završetku učenici odlaze na drugi ispit u HAK, nakon čega dobivaju završnu svjedodžbu. Tada im se B i C kategorija upisuje u vozačku dozvolu – objasnio je Škiljan.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo podatke o uspješnosti učenika na državnoj maturi u protekloj godini, po čemu je u konkurenciji 270 srednjih škola u Hrvatskoj, jedino samoborska Srednja strukovna škola uz zagrebačku Tehničku školu Ruđera Boškovića, bila na sve tri liste iz tri nastavna predmeta.
– Riječ je o hrvatskom jeziku, engleskom jeziku i matematici, pri čemu su učenici naše škole bili treći u engleskom i šesti u hrvatskom jeziku, te sedmi u matematici. Time smo zapravo druga škola u Republici Hrvatskoj po prošlogodišnjim uspjesima na državnoj maturi – dodao je ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor.
Gospodarstvo
Zagrebačka županija među najuspješnijima po iskorištavanju EU fondova! U četiri godine rast od 332 %
U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova.
Moja županija
Stiže 224 tisuće eura za udruge! Županija podržala 106 projekata
Javni poziv, koji provodi Stručna služba župana, otvoren je od 3. veljače do 15. studenog 2025., odnosno do utroška sredstava.
Zagrebačka županija dodijelila je 224 tisuće eura udrugama civilnog društva za provedbu 106 programa i projekata u 2025. godini. Ugovore je uručio zamjenik župana Ervin Kolarec, a sredstva su dodijeljena 65 udruga.
Riječ je ugovorima vrijednim 224 tisuće eura koje su dobili predstavnica 65 udruga civilnoga društva, čime Županija financira provedbu njihovih 106 programa i projekata u ovoj godini.
Zahvaljujući ovim sredstvima koje je Županija osigurala u svojem proračunu udruge će realizirati različite projekte, od nabave puhačkih instrumenata, ozvučenja crkve pa do nabave potrebne vatrogasne opreme. Zahvaljujem svim volonterima koji djeluju u udrugama, koji nesebično svoje vrijeme, trud i pažnju ulažu za boljitak zajednice – rekao je zamjenik župana.
Sredstva su osigurana zahvaljujući izvrsnim gospodarskim rezultatima koji se ogledaju kroz rast investicija, rekordno nisku nezaposlenost, ali u konačnici i činjenicu da je Zagrebačka županija prema indeksu razvijenosti prva županija u Republici Hrvatskoj.
Foto: Zagrebačka županija
– Međutim, ekonomski uspjeh sam po sebi nije dovoljan ako ne ide ruku pod ruku s razvojem društva, a upravo udruge, odnosno vi u tome imate ključnu ulogu. Zagrebačka županija kroz 11 javnih poziva i natječaja osigurala gotovo 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga koji će se u 2025. godini provoditi na području županije – istaknuo je Kolarec.
Hrvoje Sučić zapovjednik DVD-a Kurilovec, zahvalio se Županiji na dodijeljenim ugovorima ali i podsjetio na činjenicu da se sama dodjela odvija u prostorima DVD-a čije je uređene sufinancirano sredstvima Zagrebačke županije.
Foto: Zagrebačka županija
Potpredsjednica Udruge za održiv razvoj Pozitiva Samobora Romina Galović Piškurić istaknula je kako će sredstva koje je Udruga dobila za projekt Digitalna zavičajna učionica iskoristiti za popularizaciju kulturne i prirodne baštine Zagrebačke županije među mladima.
Ruža Franjičević, predsjednica zaprešićke udruge Rubikon koja organizira svakodnevne terapije za 43 djece s autizmom, naglasila je da ova sredstva jako puno znače njihovim štićenicima koji za istu terapiju neće morati putovati u Zagreb, već će ona i dalje ostati dostupna u Zaprešiću.
Inače, Zagrebačka županija je u sklopu ovog javnog poziva kojeg provodi Stručna služba župana sveukupno osigurala 600.000 eura bespovratnih sredstava, a preostali iznos od 376.000 eura i dalje na raspolaganju udrugama, zakladama, ustanovama, vjerskim zajednicama i drugim neprofitnim organizacijama koje su programski usmjerene na rad u području dobrovoljnog vatrogastva, zaštite i spašavanja, branitelja i stradalnika, socijalne djelatnosti, obrazovanja, znanosti i istraživanja, ljudskih prava, duhovnosti i hobističke djelatnosti.
Foto: Zagrebačka županija
Javni poziv otvoren je od 3. veljače do 15. studenog, odnosno do utroška preostalih sredstava.
Ova financijska injekcija Zagrebačke županije još je jednom potvrdila koliko je važno ulagati u ljude koji svojim radom, znanjem i energijom svakodnevno doprinose kvalitetnijem životu zajednice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Gospodarstvo
Zagrebačka županija daje 2,1 milijun eura poduzetnicima! Bespovratne potpore za strojeve, softver i više
Najviši pojedinačni iznos potpore za proizvodne djelatnosti iznosi do 10.000 eura.
Moja županija
Tko su junaci Zagrebačke županije? Otvoren natječaj za dodjelu javnih priznanja
Rok za predaju kandidatura je 31. svibnja.
-
Vijestiprije 4 danaGrad dijelio besplatne porcije prženih ribica povodom Velikog petka
-
Vijestiprije 1 danUmirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte Što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju?
-
Sportprije 5 danaGoričani obaraju ruke: Debitirali i oduševili s po dva zlata, srebra i bronce!
-
Sportprije 3 danaNajlošije izdanje Mraclina ove sezone