Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano i sustavno provodi radove i aktivnosti usmjerene na povećanje sigurnosti cestovnog prometa, ali i na rasterećenje prometnica s ciljem postizanja veće protočnosti prometa. Ovakav pristup rezultat je promišljene i dugoročne prometne politike koja prati razvoj i potrebe županije.
Zagrebačka županija je prema brojnim pokazateljima jedna od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj, a njezina privlačnost kao mjesta za život, kao i snažan gospodarski rast, izravno utječu na intenzitet prometnog opterećenja. Sve veći broj stanovnika, sve veća gospodarska aktivnost i povezanost sa Zagrebom i ostalim regionalnim središtima zahtijevaju stalne intervencije i unapređenja prometne infrastrukture.
Rješavanje protočnosti i rasterećenja prometa
U skladu s time, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije proteklih godina intenzivirala je svoje aktivnosti te kontinuirano ulaže u projekte koji istodobno doprinose sigurnosti svih sudionika u prometu, s posebnim naglaskom na djecu i pješake, ali i povećanju protočnosti na prometno najopterećenijim točkama. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, provode se brojni projekti usmjereni na rasterećenje prometa, bolju prohodnost prometnica te sigurnost svih koji se njima svakodnevno koriste.
Među važnijim rezultatima ovih ulaganja ističe se izgradnja većeg broja uzdignutih ploha postavljenih u neposrednoj blizini škola, dječjih vrtića i na prometnim lokacijama koje su identificirane kao kritične točke zbog povećane frekvencije vozila i prisutnosti djece. Osim toga, na lokacijama s povećanim rizikom i smanjenom vidljivošću postavljene su svjetlosne zavjese koje značajno poboljšavaju vidljivost pješaka i time smanjuju rizik od nesreća. Uz navedeno, kontinuirano se ulaže i u modernizaciju prometne signalizacije, sustava javne rasvjete i dodatne sigurnosne elemente u zonama pojačanog prometa.
Modernizacija raskrižja uz najbolja rješenja
Dio investicija usmjeren je i na modernizaciju raskrižja i izgradnju kružnih tokova, koji su se u praksi pokazali kao izuzetno učinkovito rješenje za poboljšanje protočnosti i sigurnosti prometa. Kružna raskrižja predstavljaju trajna rješenja i ulaganja u dugoročnu sigurnost, a novi ciklus ulaganja obuhvaća izgradnju pet novih rotora na području županije.
–Ključ uspješnog razvoja prometne infrastrukture upravo partnerski odnos s općinama i gradovima na području županije. Dobra suradnja s jedinicama lokalne samouprave temelj je za razvoj prometne infrastrukture koja uistinu odgovara potrebama lokalnog stanovništva. Naša misija je stvoriti prometnu mrežu koja omogućuje ne samo sigurnost, već i učinkovitost u kretanju kroz županiju. Kontinuirano radimo na projektima koji podižu sigurnost svih sudionika u prometu, a posebno djece i pješaka općenito. Ulažemo i napore kako bismo omogućili veću protočnost i bolju prometnu povezanost unutar županije. U ovom trenutku najavljujemo izgradnju još pet novih rotora koji će dodatno unaprijediti prometnu situaciju u našim sredinama– naglasio je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.
Prvi od pet projekata već je u fazi realizacije
Među pet najavljenih rotora, radovi su već započeli na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani. Riječ je o projektu izgradnje raskrižja s kružnim tokom na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca. Projekt je trenutno u fazi izvođenja, a rotor bi trebao biti završen koncem srpnja.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca, naselje Gračec, Općina Brckovljani
U Općini Rugvica planira se izgradnja kružnog raskrižja na križanju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, projekt koji uključuje i oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu te elektrokomunikacijsku infrastrukturu. Trenutačno je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole, a nakon toga slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te ishođenje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, Općina Rugvica
U Općini Luka, sredinom lipnja započinju radovi na izgradnji rotora Pođunđek, koji će biti izveden na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića. Ovaj projekt također uključuje sustav oborinske odvodnje, fekalne kanalizacije te postavljanje moderne javne rasvjete.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića, Općina Luka
U naselju Poljanica Bistranska, u sklopu Općine Bistra, planira se izgradnja rotora na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka ispred Osnovne škole Bistra. U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole, a paralelno s time provest će se i postupak javne nabave za izvođača radova.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka, Općina Bistra
Peti najavljeni rotor planira se u Svetoj Heleni, na području Grada Sveti Ivan Zelina. Riječ je o izgradnji kružnog raskrižja s pet krakova na spoju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4. Potpisan je sporazum s Hrvatskim autocestama, a trenutačno je u tijeku izdavanje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa s pet krakova na postojećem raskrižju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4, Sveta Helena, Grad Sveti Ivan Zelina
Ovim projektima Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije dodatno učvršćuje svoju poziciju kao institucije koja prati potrebe stanovništva i istodobno aktivno stvara sigurnije, funkcionalnije i modernije prometno okruženje za stanovnike Zagrebačke županije – dodao je Landeka.
Sredstva idu za psihosocijalnu pomoć, edukaciju učenika o Domovinskom ratu, obilježavanja i sportske programe, a dodatno se nastavlja i program medicinske rehabilitacije za branitelje u Naftalanu.
Zagrebačka županija raspodijelila je 91.400 eura za 39 projekata braniteljskih udruga, od psihosocijalne podrške i rehabilitacije do edukativnih programa za djecu i obilježavanja važnih datuma iz Domovinskog rata. Ugovori su uručeni u sklopu javnog natječaja, a predstavnicima udruga dodijelio ih je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Kako je istaknuto, riječ je o kontinuiranoj potpori županijske uprave braniteljskim udrugama, koje kroz različite projekte rade s braniteljskom populacijom i lokalnom zajednicom. Među programima su i edukacije školske djece o Domovinskom ratu, sportske aktivnosti te obilježavanja obljetnica.
“Siguran sam da će ta sredstva biti iskorištena odgovorno i na dobrobit braniteljske populacije i cijele zajednice. Sretan sam i ponosan na našu suradnju koja je u kontinuitetu jako dobra sa svim braniteljskim udrugama na području Zagrebačke županije. Važno nam je da sve ove godine potičemo i dajemo financijsku podršku za projekte i programe braniteljske populacije”, rekao je Kolarec
Jedan od projekata koji se već godinama provodi je i program udruge branitelja 151. samoborske brigade, koja učenike uči o Domovinskom ratu. Predsjednik udruge Rudolf Jedvaj naglasio je da u projektu sudjeluju učenici iz Samobor i Sveta Nedelja, a cilj je, kako navodi, prenositi iskustva sudionika rata mlađim generacijama.
Foto: Zagrebačka županija
“Mi smo sudionici rata koji prenosimo istinu djeci jer svi znamo da premalo o tome uče i znaju. Domovinski rat je temelj Hrvatske i utkan je duboko i dužni smo prema našim suborcima koji su izgubili život u ratu, kao i onima koji nose svoje skrivene rane, dužni smo da prenosimo upravo to, istinu o Domovinskom ratu. Svake godine vodimo u Slavoniju, na naše bojište 1000 djece s njihovim profesorima gdje im uz podršku stručnjaka prezentiramo događaje i zbivanje, kako je zapravo krenulo oslobađanje Hrvatske. To nije samohvala, ali zahvaljujući županiji, mi to uspješno možemo realizirati na čemu im zahvaljujemo”, istaknuo je Jedvaj.
Uz projektne potpore, županija već deset godina financira i medicinsku rehabilitaciju branitelja u Specijalnoj bolnici Specijalna bolnica Naftalan. Ove godine za taj program osigurano je oko 102 tisuće eura, a kroz njega rehabilitaciju prođe približno 120 branitelja godišnje.
Iz županije poručuju i da će se Dan hrvatskih branitelja ove godine obilježiti 27. lipnja u Zaprešiću, gdje se očekuje okupljanje branitelja iz cijelog područja županije.
“Vjerujem da će se okupiti velik broj braniteljica i branitelja i da ćemo to na dostojan način obilježiti.
Taj dan ćemo se posebno prisjetiti svih onih junaka i vitezova, svih onih koji su dali ono najvrjednije za našu domovinu, a to je svoj život. Upravo će njihova imena ostati zauvijek, zlatnim slovima, ostati upisani u temelje lijepe naše”, poručio je Kolarec.
Zamjenik župana je dodao da će županija uvijek biti uz sve branitelje jer su, prema njegovim riječima, svojim djelima, radom i trudom zaslužili punu podršku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
‘Djeca su danas drukčija nego što su bila… Ali ova naša su prvaci države!
Ivica Herceg, posljednjih 40 godina profesor Tjelesne i zdravstvene kulture u velikogoričkoj OŠ Eugena Kvaternika gostovao je u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”…
Godinama mi graničar nije bio posebno zanimljiv. Igrao se u nižim razredima, moj fokus bio je na nekim drugim sportovima, ali danas obožavam graničar! Obožavam trenirati djecu, voditi utakmice, smišljati taktiku i štosove koji bi nam pomažu da budemo bolji…
Ivica Herceg, profesor tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Eugena Kvaternika, tim riječima opisuje sport koji je već polako postao i zaštitni znak Velike Gorice.
– Otkad je školski sportski savez uspostavio natjecanja u graničaru, otkad se on igra u našem gradu, svake godine smo baš mi bili prvaci grada. Nekoliko puta smo imali i zapažene rezultate na poluzavršnici, a sudjelovali smo i na Sportskim igrama mladih, gdje smo već stvarno prepoznatljivi. Događa se da ljudi, čim nas vide, kažu: “Uh, evo opet Goričana i njihovog profe”, ha, ha – kaže profesor.
Najveći uspjeh dogodio se baš ove godine, jer ekipa OŠ Eugena Kvaternika plasirala se na državnu završnicu u Vinkovcima, gdje e osvojila titulu prvaka Hrvatske! Nekoliko dana prije odlaska na istok Hrvatske razgovarali smo s profesorom Hercegom i o graničaru i o svemu drugome…
– Budući da vodim univerzalnu sportsku školu za učenike nižih razreda, kad je uvedeno natjecanje u graničaru za učenike do četvrtog razreda, primio sam se toga. Sve više smo ga igrali i kako je vrijeme odmicalo, uvidio sam da je to jedan izuzetno dinamičan i kompleksan sport. Što se više njime baviš, vidiš koliko si malo znao i koliko možeš naučiti. Pripremamo dvije stvari i za državno natjecanje, jer vidio sam neku novu foru u taktici kroz koju možemo dodatno napredovati.
Graničar se nekad igrao “na ispadanje”, pa bi izbačen bio onaj koga lopta pogodi.
– Više nije tako. Pravila su nova, igra se na bodove, do 15 osvojenih poena ili do 15 minuta, na dva dobivena seta. Osam igrača je u polju, igraju po četiri djevojčice i dječaka, pri čemu na granici u jednom setu bude dječak, a u drugom djevojčica – objašnjava profesor i dodaje:
– Prije 20-ak godina postojala je ideja da se graničar proglasi hrvatskim nacionalnim sportom. Postojala su pravila koja su vezana uz odbojkaški teren, kojem bi se “odrezali” korneri, pa bi to ispalo kao nekakav trapez, ali ne znam gdje je zapelo s tim. Sad je to školski sport i čini mi se da napreduje iz godine u godinu.
Naravno da svaki uspjeh naše djece veseli, pogotovo kad se radi o bavljenju sportom, jer legendarni gorički profesor idealan je izbor za analizu stanja nacije, koja kaže da je takve uspjehe sve teže postizati.
Drugim riječima, u usporedbi s nekim prošlim vremenima, biti profesor tjelesne i zdravstvene kulture danas je…
– Još uvijek lijepo, ali puno teže! Kad sam izabrao ovaj posao, sam sebi sam rekao: “Izabrao si to i sad izvoli, radi!” Unatoč tome, moram reći da je danas teže, pogotovo kad pričamo odgojnom dijelu, o odnosima između učenika, odnosima s roditeljima… Što se tiče samog posla, odnosno nastave, obrazovnog dijela, i dalje se s tim dobro nosim – kaže profesor.
Ivica Herceg je Petrinjac, ali već 40 godina njegova adresa je velikogorička. Bile su mu 24 godine kad je 1986. došao na razgovor za posao i – ostao.
– Trebalo mi je malo vremena da polovim sve što je bilo potrebno, pogotovo zato što su tad to bila djeca mlađa samo desetak godina od mene. Morao sam malo ispratiti odnose među učenicima, kako to ukomponirati… U hodu sam se privikavao, tražio svoj način, ali vrlo brzo sam si sve posložio i to je krenulo – prepričava profesor kojeg opisuju kao “štrebera”.
Svaki njegov sat je pomno isplaniran, do u sekundu, kao da svaki dan pokušava položiti ispit na fakultetu.
– Jesam, malo sam štreberski tip profesora tjelesnog, ali to je moj način. Na prvo mjesto stavljam odgoj, pogotovo u ova nova vremena, ali važno je i obrazovanje, odnosno da djeca odu sa tog sata s nekakvim motoričkim informacijama koje neće moći pokupiti negdje drugdje. Kažu da sam zahtjevan profesor, kažu da sam i strog, što mogu prihvatiti ako to znači da tražim od djece da rade, da inzistiram da kod mene steknu neke radne navike. I zato i danas tako radim.
On se, dakle, nije puno mijenjao, ali zato su se drastično promijenila djeca.
– Gledajući njihovo tjelesno stanje, sitacija je danas jako loša. Mi smo nekoliko puta smanjivali norme u atletici po kojima smo ocjenjivali djecu, a opet ne postižemo rezultate koje smo imali nekad. Radi se o kriterijima koji su za 10-15 sekundi niži, ali ni to većina ne može pratiti. Jako je puno djece koja su izvan sporta, mobiteli i sva ta “pomagala” postali su veliko zlo, teško ih je otrgnuti od toga i u obiteljskom okruženju, a kamoli nama u školi – ističe prof. Herceg.
Oduvijek se u OŠ Eugena Kvaternika trče “dva kruga”, iz generacije u generaciju znaku su se rekordi na stazi dugoj 800 metara…
– Devedesetih si peticu dobio ako istrčiš 2:35, a sad je petica u osmim razredima 3:00! – šokirao je profesor konkretnim brojkama.
– Ublaženo je sve, ali jako je malo koji postižu rezultate za odličnu ocjenu. Nažalost, kod mnoge djece pri ulasku u pubertet, pogotovo kod djevojčica, interes za tjelesni baš drastično pada. Izmišljaju se raznorazni razlozi da se ne vježba, neusporedivo s nekim ranijim vremenima.
Profesori možda tjelesnog nemaju preveliku moć kroz dva školska sata tjedno, ali pomaci se i tu mogu napraviti.
– U ta dva sata može se i puno i malo. Puno se može napraviti pogotovo kod djece koja se ne bave sportom. Ponavljam, bitno mi je stvoriti naviku, da dijete postane svjesno potrebe za tjelesnom aktivnošću i da krene. Naravno, dva sata tjedno je premalo za nekakve bitne pomake, ali može se stvoriti navika da dijete i nakon osnovne škole ima volju i želju barem rekreativno se baviti nekim oblikom sporta. Jednako važno mi je uvijek bilo i usmjeriti djecu u sport, prepoznati talent, pozvati roditelja i uputiti ih gdje uključiti dijete To i danas smatram svojim glavnim poslom, usmjeriti djecu i zainteresirati ih za bavljenje sportom – ističe profesor Herceg, priznajući opet da je to teže nego ranije.
– Prije tridesetak godina nije bilo ni tako velikog izbora. Djevojčice su sve više u plesnim klubovima, dječaci sve više naginju borilačkim sportovima, mijenja se trend. Oduvijek vodim djecu na sva školska natjecanja, bili smo deset godina zaredom na državnom u odbojci, imali smo kontinuitet u košarci, u krosu… Ali ranije su se djeca borila da uđu u školsku ekipu, a danas ih moraš loviti da bi uopće skupio ekipu za nekakvo natjecanje. I traje to već desetak godina… – rekao je profesor.
Poznati lipanjski termini darivanja krvi u Zagrebačkoj županiji – evo kada Gorica dolazi na red
Akcije dobrovoljnog darivanja krvi tijekom lipnja održat će se u više gradova Zagrebačke županije, a darivatelji u Velikoj Gorici na raspolaganju će imati čak tri termina.
Gradska društva Crvenog križa diljem Zagrebačke županije tijekom lipnja ponovno organiziraju niz akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Akcije počinju 1. lipnja u Samoboru, a završavaju 29. lipnja u Dugom Selu.
Mjesec započinje s dva termina u Samoboru, 1. i 2. lipnja, nakon čega akcija 9. lipnja stiže u Zaprešić, u prostoru Novih dvora. Dva dana kasnije, 11. lipnja, krv će se moći darovati i u Sportskom centru u Svetoj Nedelji.
Najviše aktivnosti predviđeno je sredinom mjeseca. Tako će 15. lipnja akcije biti organizirane u Križu, Novoselcu i Vrbovcu, dok su za 16. i 17. lipnja zakazani termini u Spomen domu Alojza Vulinca u Ivanić-Gradu. Istoga dana, 17. lipnja, akcija će se održati i u Savskom Marofu. Darivatelji će potom 19. lipnja krv moći darovati u Glazbenoj školi Jastrebarsko.
Na red zatim dolazi Velika Gorica, gdje su predviđena tri termina u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica. Akcije će se održati 23. lipnja od 9 do 14 sati, 24. lipnja od 12 do 18 sati te 25. lipnja od 13 do 19 sati.
Čak 437 invazivnih kornjača tijekom 2025. godine uklonjeno je na području Zagrebačke županije, što ovu regiju svrstava među najpogođenija područja u Hrvatskoj kada je riječ o širenju stranih vrsta u vodenim ekosustavima.
Podaci su predstavljeni na završnoj konferenciji projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“, održanoj na jezeru Rakitje. Projekt zaštite zavičajne barske kornjače trajao je tri i pol godine, a tijekom provedbe djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača s 22 lokacije diljem županije.
Riječ je o vrstama koje ne pripadaju hrvatskoj prirodi, nego su u okoliš unesene ljudskim djelovanjem, najčešće nakon što su ih vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija u jezera, ribnjake i druge vodene površine. Stručnjaci upozoravaju kako takve vrste predstavljaju ozbiljan problem jer se brzo razmnožavaju i potiskuju domaće životinje iz njihovih prirodnih staništa.
Na konferenciji je istaknuto kako invazivne kornjače zauzimaju mjesta za sunčanje, natječu se za hranu te remete prirodnu ravnotežu ekosustava. Nakon uklanjanja dijela populacije invazivnih vrsta na pojedinim lokacijama zabilježeno je više opažanja barske kornjače, što pokazuje pozitivan učinak provedenih aktivnosti. Osim terenskog rada, projekt je uključivao i edukaciju građana. Organizirana su 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, a sudjelovalo je više od 750 ljudi. Građanima je kroz edukativne materijale posebno skrenuta pozornost na štetnost puštanja kućnih ljubimaca u prirodu. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr. sc. Tatjana Masten Milek rekla je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te naglasila da je, uz Grad Zagreb, najveća koncentracija invazivnih kornjača evidentirana upravo na području Zagrebačke županije. Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na financijskoj potpori projektu, kao i Zoološkom vrtu Grada Zagreba koji je prihvatio velik broj uklonjenih jedinki.
Na posljedice koje invazivne kornjače ostavljaju na ribolov upozorio je predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Naveo je kako ove vrste smanjuju riblji fond, oštećuju ulov te često skidaju mamce s udica, zbog čega predstavljaju problem sportskim i rekreativnim ribičima. Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić podsjetila je kako je Fond u posljednje četiri godine financirao 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, među kojima je bio i projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“. Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je aktualne aktivnosti i sustav upravljanja invazivnim vrstama u Hrvatskoj, dok je Tina Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave govorila o iskustvima Slovenije i mjerama koje se ondje provode u suzbijanju invazivnih kornjača.
Skup na jezeru Rakitje zaključen je raspravom stručnjaka i sudionika o izazovima koje invazivne vrste predstavljaju za zaštitu prirode te razmjenom iskustava i primjera dobre prakse u njihovu uklanjanju i kontroli.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Mraclin je sigurnom predstavom izborio finale Kupa NSVG-e svladavši susjedni Polet iz Buševca rezultatom 3:1 na Novoj Grabi. Nekada veliki turopoljski derbi, koji je znao okupiti i nekoliko stotina gledatelja, ovoga je puta pratilo tek sedamdesetak ljubitelja nogometa. Domaćin je pitanje pobjednika praktički riješio već u uvodnim minutama susreta. Mraclin je poveo u 5. minuti kada je nakon asistencije Frana Krilića i pogreške Nike Šestaka, siguran realizator bio Igor Hajduk.
Samo dvije minute kasnije nova pogreška gostujuće obrane skupo je stajala Polet. Vratar Matija Halilić loše je reagirao prilikom istrčavanja i loptu praktički predao Kriliću, koji je s dvadesetak metara precizno pogodio za 2:0. Domaćini su nastavili kontrolirati utakmicu, a potvrda pobjede stigla je u 60. minuti. Toni Borovac ubacio je pred vrata gostiju, a Ivan Kos atraktivno petom pogodio za visokih 3:0 i izmamio pljesak okupljenih gledatelja. Polet je do kraja uspio tek ublažiti poraz. U 86. minuti počasni pogodak za goste postigao je Pavao Galović.
Finale velikogoričkog Kupa tako će, kao i prošle godine, igrati Mraclin i Kurilovec. Susret će se najvjerojatnije igrati u srijedu, 3. lipnja, na mraclinskoj Grabi, no konačnu potvrdu još treba dati vodstvo velikogoričkog Nogometnog saveza.
KUP NSVG – POLUFINALE
MRACLIN – POLET (B) 3:1
Stadion Nova graba. Gledatelja 70.
Sudac: Ivan Mirenić. Pomoćnici: Marko Matić i Danijel Zgurić.
MRACLIN: Zagorac (od 84. Matejčić), Marjanović (od 79. Hodalin), Smolković (od 46. Đurašić), J. Domitrović, Rajić, Brdek, Matić, Borovac (od 68. Tokić), I. Kos, Krilić, Hajduk (od 89. Kaurin). Trener: Marko Pancirov.
POLET (B): Halilić, Matković, Karaula (od 56. Dolački), B. Šestak (od 50. Dejanović), Kaurin, Jušić, N. Šestak, Raković (od 46. Galović), Stuparić (od 46. Debijađi, od 62. Kirin), Golubić, Ivkić (od 62. Roginić). Trener: Josip Rožić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.