Povežite se s nama

Kultura

Značaj glagoljskih propovijedi na Matičinom četvrtku

Objavljeno

na

Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi” na sinoćnjem 169. Matičinom četvrtku održala je dr.sc. Andrea Radošević, znanstvena suradnica na Staroslavenskom institutu Zagreb, Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. U uvodnom dijelu predavanja kazivano je o ranijim povijesnim razdobljima kada je većina odrasle ljudske populacije bila nepismena i svako prisustvovanje crkvenim propovijedima, tijekom kojeg su slušatelji upoznavali s osnovnim temeljima vjere, značilo je i neposredan susret s odabranim ulomcima književnih djela. Bilo je uobičajeno da propovjednici iznesenu tvrdnju potkrijepe navodima iz onih knjiga koje su u cijelom kršćanskom svijetu smatrane autoritetima, poput Svetog pisma i djela velikih crkvenih otaca.

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Srednjovjekovne zbirke propovijedi pisane glagoljicom tijekom 15. i 16. stoljeća dokumentirale su razmjere znanja koje su mogle biti na ovaj način prenesene. Disipul je termin koji je najčešće spominjan na predavanju, a definiran je kao zbirka propovijedi za crkvenu godinu s primjerima. Većina glagoljskih propovijedi, uključujući i Disipule, nastala je kao odgovor da se u glagoljskoj sredini sastave korisna djela, čiji će sadržaj imati bitnu ulogu u moralnome životu cijele zajednice.

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Bolju percepciju propovijedi, koje su često bile gotovo jedinim izvorom znanja za slabije obrazovan i neuk puk, glagoljaši su u svojim prijevodima i prijepisima nastojali poboljšati, između ostaloga, i unošenjem elemenata lokalnog govora. Smatralo se da će propovjedni tekst koji je pisan jezikom razumljivim na širem prostoru biti u većoj mjeri prihvaćen u životu pastve. Tako je nastajao svojevrsni hibridni jezik i ”opismenjavanje bez pisanja”, očekivalo se da bi poruka, koju je slušatelj primio tijekom propovijedi, trebala biti ostvarena u njegovoj svakodnevici.

 

Predavačica Radošević spomenula je nekoliko pisanih djela iz tog razdoblja: Blagdanar popa Andrije – prijevod latinske zbirke propovijedi Sermones de sanctis Pergrina iz Opola (oko 1260. – oko 1333.), Senjski korizmenjak (1508.) – prijevod djela Quadragesimale volgare Roberta Caracciola (1425. – 1495.), Korizmenjak u Petrinićevu zborniku iz 1503. godine – sadrži prijevod odabranih korizmenih propovijedi Jakova da Voragine (Quadragesimale, Jacob da Voragine) te Disipuli A, B, C i D iz Sermones Discipuli de tempore et de sanctis (Johannes Herolt, umro 1468.).

 

03.11.2016.  Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ''Značaj glagoljskih propovijedi''

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Andrea Radošević doktorirala je 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (tema ”Sermanes Discipuli” njemačkog dominikanca Johannesa Herolta u hrvatskim Disipulima iz 16. stoljeća). Diplomirala je na istom fakultetu 2006. (profesor hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti).

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

Matičin četvrtak – gimnazijalci pripremaju posebnu glazbeno-književnu večer u Galženici

Mladi talenti Gimnazije Velika Gorica preuzet će pozornicu na Matičinom četvrtku, uz glazbu, recitacije i predstavljanje školskih projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 20. studenoga 2025. u 18.30 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se 322. Matičin četvrtak, na kojem će se predstaviti učenici Gimnazije Velika Gorica kroz glazbu, književnost i školske projekte. Događaj organizira Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a publika će program moći pratiti i putem njihove web stranice.

Program pod nazivom “Gimnazijalci u Matici 2025. – Riječ i glazba u srcu Turopolja” donosi nastupe mladih glazbenika, vokalista i recitatora koji aktivno djeluju u školskim i izvannastavnim aktivnostima. Među izvođačima su članovi zbora Gimnazije Velika Gorica te niz solista: Karlo Karas na tamburi bisernici, violinistica Urša Atalić, gitaristi Budimir Sirotić i Mihael Karas, bariton Niko Stepanić, operna pjevačica Dunja Rajšić, pijanist Mihael Jaroš i harmonikaš Tomislav Stanešić.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, a svi zainteresirani su pozvani podržati mlade goričke talente i njihovo stvaralaštvo.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno