Kultura

Značaj glagoljskih propovijedi na Matičinom četvrtku

Objavljeno

prije 9 godina

3. studenoga 2016.

Objavio/la

Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi” na sinoćnjem 169. Matičinom četvrtku održala je dr.sc. Andrea Radošević, znanstvena suradnica na Staroslavenskom institutu Zagreb, Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. U uvodnom dijelu predavanja kazivano je o ranijim povijesnim razdobljima kada je većina odrasle ljudske populacije bila nepismena i svako prisustvovanje crkvenim propovijedima, tijekom kojeg su slušatelji upoznavali s osnovnim temeljima vjere, značilo je i neposredan susret s odabranim ulomcima književnih djela. Bilo je uobičajeno da propovjednici iznesenu tvrdnju potkrijepe navodima iz onih knjiga koje su u cijelom kršćanskom svijetu smatrane autoritetima, poput Svetog pisma i djela velikih crkvenih otaca.

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Srednjovjekovne zbirke propovijedi pisane glagoljicom tijekom 15. i 16. stoljeća dokumentirale su razmjere znanja koje su mogle biti na ovaj način prenesene. Disipul je termin koji je najčešće spominjan na predavanju, a definiran je kao zbirka propovijedi za crkvenu godinu s primjerima. Većina glagoljskih propovijedi, uključujući i Disipule, nastala je kao odgovor da se u glagoljskoj sredini sastave korisna djela, čiji će sadržaj imati bitnu ulogu u moralnome životu cijele zajednice.

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Bolju percepciju propovijedi, koje su često bile gotovo jedinim izvorom znanja za slabije obrazovan i neuk puk, glagoljaši su u svojim prijevodima i prijepisima nastojali poboljšati, između ostaloga, i unošenjem elemenata lokalnog govora. Smatralo se da će propovjedni tekst koji je pisan jezikom razumljivim na širem prostoru biti u većoj mjeri prihvaćen u životu pastve. Tako je nastajao svojevrsni hibridni jezik i ”opismenjavanje bez pisanja”, očekivalo se da bi poruka, koju je slušatelj primio tijekom propovijedi, trebala biti ostvarena u njegovoj svakodnevici.

Predavačica Radošević spomenula je nekoliko pisanih djela iz tog razdoblja: Blagdanar popa Andrije – prijevod latinske zbirke propovijedi Sermones de sanctis Pergrina iz Opola (oko 1260. – oko 1333.), Senjski korizmenjak (1508.) – prijevod djela Quadragesimale volgare Roberta Caracciola (1425. – 1495.), Korizmenjak u Petrinićevu zborniku iz 1503. godine – sadrži prijevod odabranih korizmenih propovijedi Jakova da Voragine (Quadragesimale, Jacob da Voragine) te Disipuli A, B, C i D iz Sermones Discipuli de tempore et de sanctis (Johannes Herolt, umro 1468.).

03.11.2016. Velika Gorica, Muzej Turopolja- Matičin četvrtak. Predavanje na temu ”Značaj glagoljskih propovijedi”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Andrea Radošević doktorirala je 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (tema ”Sermanes Discipuli” njemačkog dominikanca Johannesa Herolta u hrvatskim Disipulima iz 16. stoljeća). Diplomirala je na istom fakultetu 2006. (profesor hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti).

Povezane teme:Matičin četvrtak predavanje Značaj glagoljskih propovijedi

Kultura

FOTO Obilježen Dan zastave Republike Albanije

Objavljeno

prije 12 sati

6. prosinca 2025.

Objavio/la

David Jolić

Vijeće albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zajednica Albanaca Zagrebačke županije i Memetali Zenuni, predstavnik Albanske nacionalne manjine Grada Velike Gorice, svečano su obilježili Dan zastave – Dan neovisnosti Republike Albanije u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta (POU) u četvrtak, 04. prosinca 2025. godine. To je podsjećanje na dan 1912. godine kada je proglašena neovisnost Republike Albanije te je ovo bila 113. obljetnica samostalne albanske države.