Povežite se s nama

Gospodarstvo

Zlato – investicija za sva vremena

Znate li što je investicijsko zlato?

Objavljeno

na

Vjerojatno ne postoji osoba na svijetu koja ne zna što je to zlato. No, znate li što je to investicijsko zlato?

Svi znaju da je zlato skupocjeni sjajni žuti metal, od kojeg se izrađuje nakit. Ali, izrada nakita nije jedina uporabna funkcija zlata. Važnu ulogu zlato ima u industriji i medicini, a u obliku zlatnih poluga nalazi se i u državnim riznicama većine zemalja. Tu služi kao potpora monetarnom sustavu i kao zaštita viška kapitala od inflacije. Ulaganje u investicijske plemenite metale ne iznenađuje jer zlatne poluge su po mnogima najbolji način čuvanja vrijednosti za države, ali i za građane. Zbog toga se, osim država, i sve više građana zadnjih godina odlučuje na provjereni način ulaganja viška kapitala – ulaganje u zlato. Ne čudi stoga podatak da najveća potražnja za zlatom dolazi upravo iz sektora investicijskog zlata odnosno ulaganja u zlatnike i zlatne poluge.

Investicijsko zlato, odnosno zlatnici i zlatne poluge predmeti su sa značajno većim udjelom čistog zlata nego kod, primjerice, nakita. U ovu kategoriju spadaju i dukati koji su kod nas imali značajnu ulogu u očuvanju vrijednosti mnogih generacija kroz povijest.

Investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a i kod kupnje i kod prodaje.  To znači da fizičke osobe neće platiti niti porez na dobit ostvarenu prodajom zlata. To nije slučaj kod drugih investicijskih opcija poput dionica, štednje ili nekretnina što zlato čini jedinim neoporezivo ulaganje u Hrvatskoj.

Vrijednost zlata najviše dolazi do izražaja u kriznim vremenima poput ovih današnjih. Geopolitičke krize i galopirajuća inflacija snažno su utjecali na  podizanje cijene ovog plemenitog metala. U razdobljima ovako  ozbiljnih društvenih i ekonomskih poremećaja, držanje ušteđevine u banci se pokazuje  kao neisplativo, čak i rizično. Stoga mnogi financijski stručnjaci ističu kako je svoju ušteđevinu, bez obzira koliko ona bila velika, važno na pravi način osigurati protiv gubitka. A upravo zlato predstavlja najbolju zaštitu imovine od pada vrijednosti. Ono je investicija za sva vremena!

I stanovnici Velike Gorice prepoznali su vrijednost ulaganja u ovaj plemeniti metal. Investicijsko zlato može se kupiti u poslovnicama tvrtke Auro Domus u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Velikoj Gorici – na adresi Zagrebačka 15. Zlato možete kupiti i iz udobnosti svoga doma, putem web shopa, gdje možete provjeriti i cijene. Dostava se može izvršiti u poslovnicama ili na kućnu adresu klijenta. Važno je napomenuti kako za zlatom vlada velika potražnja, pa su i rokovi dostave u zadnje vrijeme malo produljeni. Na besplatnom broju telefona 0800/7372 možete zatražiti savjet i saznati sve što Vas zanima o kupnji zlata.

Ulažite sigurno – ulažite u zlato!

 

*tekst je napravljen u informativne svrhe i ne treba ga smatrati financijskim savjetom

 

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno