Povežite se s nama

Kultura

Životni put Mladena Mikulina: Od djetinjstva u kuriji do priznatog kipara

Rano je ostao bez oca, a kako nije imao ni stipendiju, zarađivao je klesanjem slova kod klesara Jovičića. Ali nije odustao od svog talenta. Autor je više od 30 javnih skulptura, a njegova bista Jima Morrisona vjerojatno je najposjećenije djelo nekog hrvatskog kipara u svijetu.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica u tijeku je retrospektivna izložba najpoznatijeg kipara našeg kraja, Mladena Mikulina, a prilikom svečanog otvorenja u samoj Noći muzeja održana je i promocija njegove monografije. Izloženo je 15-tak, javnosti manje poznatih, Mikulinovih skulptura, koje su većinom u vlasništvu autora, a posebnost ove izložbe je i u tome što je izišla iz samog izložbenog prostora, pa i slučajni prolaznici Radićevim trgom mogu uživati u njegovim monumentalnim skulpturama.

S umjetnikom, autorom brojnih javnih skulptura poznatih puno dalje od granica našega grada, popričali smo o njegovim počecima, odrastanju, inspiraciji, Jimu Morrisonu, Kuriji Alapić, te daljnjim planovima.

Mladen Mikulin, Goričanin je od samog rođenja i to doslovno, jer rođen je 1958.godine upravo u velikogoričkom rodilištu. Čitav život je u Vukovini, u Kuriji Alapić, gdje i danas živi i radi. Prolazeći Velikom Goricom zasigurno ste zapazili bar neke od njegovih radova, Kalvariju, Stjepana Radića, dr.Franju Tuđmana, Franju pl.Lučića, Pticu na zemlji ili pak jedan od najupečatljivijih, Golubicu-spomenik palim braniteljima Velike Gorice, koja se smjestila ispred Gradskog groblja. U Zagrebu su se pak smjestila također neka od njegovih najprepoznatljivijih djela – spomenik fra Grgi Martiću, Hrvatski sokol u Maksimiru i Čovjek s kolutom. Autor je više od 30 javnih skulptura, među ostalim i Dragutina Tadijanovića, Miroslava Krleže, kardinala Alojzija Stepinca, gradonačelnika Zagreba Većeslava Holjevca.

Njegove skulpture doista su zaživjele s prostorima u kojima su postavljene, no posebno se uklapaju u pomno uređen perivoj oko Kurije Alapić, koji je uz odobrenje Ministarstva kulture kipar Mikulin sam zasadio 1989. godine. Sama kurija i okoliš zaštićeni su spomenik kulture od 1965.godine.

– To je nasljeđe od pradjeda Stjepana, koji je to kupio 1913. godine, a izgrađena je 1770.godine. Moji su se preci bavili poljoprivredom, pa je plemićki okoliš nestao, sve je bilo puno štala, kokošinjaca. Sve je bio podijeljeno u brojne manje komade, pa sam maknuo sve te ograde i 1989.godine objedinio i zasadio perivoj uz upute konzervatora Ministarstva kulture. Perivoj naglašava samu kuriju, daje joj na značaju, a ujedno je i prostor za moje skulpture – objasnio je Mikulin.

Odrastao je s majkom Barom, a otac mu je umro dok je pohađao osnovnu školu. Zato nije bilo puno premišljanja oko srednje škole, podrazumijevala se strukovna škola, elektrometalska, kako bi čim prije završio i počeo raditi i zarađivati.

– Trebalo je još izdržati i 15 mjeseci vojske, nikad kraja. Bila su to ta, vrlo gruba vremena. Danas djeca žive u pelenama do 25 godina – kazao je naš kipar.
Njegov se umjetnički talent počeo pokazivati još u osnovnoj školi, a za odluku da se posveti kiparstvu bio je ključan i jedan trenutak sa srednjoškolske prakse kraj Mirogojskih arkada.

– Imao sam krasnu učiteljicu likovnog, gospođa Ljiljana Dević. Znala je uzimati moje radove i nosila na izložbe gradske, županijske, pa mi donosila nagrade. Onda sam početkom srednje škole, s nekih 14 godina imao praksu pokraj Mirogojskih arkada i u jednom trenu se odlučio zaviriti iza njih. Kad sam vidio monumentalne Frangešove Stare oce, skulpturu u bronci, kako je to dobro, dan danas mi je jedna od najboljih koje sam vidio. I onda se uspostavi to neko magnetsko polje, od te osnovne škole, ali onda sto problema – kako ćete to? Od znanja, materijala, treba vam novaca, svi to smatraju hobijem, od čega ćeš živjeti, na selu, Bože sačuvaj… To je za elitu, nije to za tebe mali, tako su mi govorili. Ono što ja volim reći je da morate imati svoj talent, viziju, svoju ekonomiju. Meni je to dalo klesanje slova, kod klesara Jovičića. Nisam imao ni oca, ni stipendiju, majka se jako protivila. Puno sam radio i dobro sam radio, to me održalo na životu. Uz taj sam posao upoznao i jako ugledne i bitne ljude, sve se na kraju poklopilo. Krajem 70-tih kad sam počeo slušati ‘Doorse’, dobio sam hrabrost. Ako toga nemate, nemojte se ni upuštati. To je taj peti element koji je neophodan – ističe Mikulin.

Priča o mladom kiparu, koji je i prije upisa na Akademiju likovnih umjetnosti izradio bistu jednog od najpopularnijih glazbenika svih vremena, Jima Morrisona, te ju uz silna odobrenja i potrebne dozvole, postavio na njegovo posljednje počivalište na groblju Pere Lachaise 1981. jasno opisuje njegovu upornost, motiviranost i emociju. A tada je imao tek 22 godine. No, kako kaže ‘život nije generalna proba, nema reprize’.

 

– Bistu sam isklesao iz mramora koji se vadi u Prilepu, a bila je teška 138 kila. Kad je nestala mislio sam da je na restauraciji, no onda su mi javili kako je ukradena, naravno da me rastužilo, bila je tamo sedam godina. I sad je nakon 30 godina nađena, a jedan od kradljivaca je rekao kako nisu htjeli prodavati, nego nisu mogli gledati tu devastaciju, htjeli su je zaštititi. Na to groblje prosječno godišnje dolazi tri milijuna turista, a njih 80 posto ide na Jimov grob – ispričao je autor biste.

Sudeći po brojkama, moglo bi se reći da je Mikulinov Morrison zasigurno bio najposjećenije djelo nekog hrvatskog kipara. No, kako nam kaže, sad se više ne zna ni što je s lopovom probuđene savjesti, kao ni sa Jimom. Možda će nove horde turista ipak u skoroj budućnosti na legendarnoj lokaciji ponovo ugledati Morrisona u nekoj novoj Mikulinovoj izvedbi.

– Nova posmrtna maska Jima Morrisona je u bronci, veličine 40 centimetara i predstavljena je Francuzima, upraviteljima tog groblja, oni bi to htjeli, no sad treba ishoditi suglasnosti nasljednika, zasad se ne javljaju. Konzervator se slaže s tim, možemo pohraniti u njihovom arhivu, čime će postati vlasništvo Grada Pariza – priča Mladen Mikulin.

Nakon toga je i upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1986., na katedri za kiparstvo.

Osoba koju će zauvijek pamtiti i koja je na njega imala veliki utjecaj je popularni velikogorički učitelj Kazimir Šipušić Kazo.

– Učitelj je onaj koji uči svoje znanje i iskustvo, nastavnik samo nastavlja predavati naučeno znanje drugima. E, Kazo je bio pravi učitelj! Odmah smo se složili kako je za đaka najteži razred prvi osnovne. On je dovodio pune autobuse ljudi, turista, koji su uz oronulu kuriju vidjeli pomno uređeni perivoj s finim vrstama drveća – libanonski cedar, viseći jasen, breze, lipe, platana, pa onda vide skulpture, atelje i sve se to zaokruži kao jedinstveni doživljaj. I na tome sam mu zahvalan – kazao je.

Kako je i sam dragovoljac Domovinskog rata i nositelj Spomenice Domovinskog rata, jedan dio priče oko spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu ‘Golubica’ koji je nezaobilazni dio vizure Gradskog groblja, posebno mu je bio bitan.

– Ispred spomenika postavljen je monolit od granita na kojem su uklesana imena 121 poginulog branitelja. Najduže je izrađivao Golubicu spomenik palim braniteljima, pola godine. Taj popis je bio jako bitan, to je radio i Grad i Županija i Udruga udovica, velika je to odgovornost. Ja sam taj njihov popis nosio dvije godine. Jer kad ja to isklešem, to je to. Bilo je sve u redu. Golubicu sam napravio u vrijeme pada Berlinskog zida, a nakon priznanja Hrvatske 1992. već idućeg mjeseca sam s četiri slikara bio na Svjetskoj izložbu u Parizu na Salonu mladih, bio sam s četvero slikara kao prvi umjetnici koji su predstavljali Hrvatsku – prisjetio se.

Mikulin je umjetnik koji je isključivi izvođač svojih radova, a ne možemo ne primijetiti kako za njihovu izradu, obzirom da mu je glavni materijal željezni lim, zasigurno mora biti u dobroj fizičkoj kondiciji.

– Trebate biti zdravi i iz dana u dan se boriti s tim materijalom. E onda su tu u igri čekići od kile do osam kila dok ne dobijete što ste željeli, onda je sreća najveća. Kad radite skulpturu sebi to je jedna neopisiva radost. Uglavnom radim u željezu, a hrđavo željezo ima svoju iskonsku patinu, sa željezom se bavim još od srednje škole – kaže Mikulin.

Inspiraciju opisuje kao jedan fluid, svilenu nit koje ima ili nema…

– Pa kad je ima treba odmah uzeti bilo kakav komad papira, pa bio to i račun iz dućana, i na poleđini nacrtati skicu, da se ne zaboravi. I sve u fascikl, imam puno takvih fascikala – priča naš umjetnik.

Nakon izložbe u Galeriji Galženica, koja je otvorena do 24.ožujka, njegovih se 15-tak skulptura vraća u perivoj Kurije Alapić u Vukovinu, a kipar priznaje kako je osobno više poklonik stalnih postava u javnom prostoru. No, ističe kako je ova izložba jedno veliko hvala Gradu Velikoj u Gorici koji je financirao izdavanje monografije. Postoje inicijative da se u samom gradu također pronađe javni prostor koji bi bio oplemenjen Mikulinovim skulpturama.

Mikulin je od 2006. zaposlen i na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, na Katedri za kiparstvo, no iako će iz profesure jednog dana u penziju, ne vidi mogućnost neke mirovine u tradicionalnom smislu. Puno je pred njim još posla.

– Za umjetnike nema penzije. Atelje je širom otvoren, a među planovima je taj moj grunt, kurija, to iziskuje tri radnika, ja sam zasad jedini radnik, nikad ne znate tko će doći, koga baš to zanima. Moja je želja da to bude otvorena galerija mojih skulptura, koje su u enciklopediji već skoro tri desetljeća, kao poklon mom gradu. Uz moje radove, tu je i dvorana gdje mogu biti gostujuće izložbe, već sad dolaze školarci i studenti. Ja nemam vrata na dvorištu, jer ona bi se od upotrebe, tolikih posjetitelja već razlohala. Vjerujem kako će u budućnosti Povjerenstvo za obnovu kurije prepoznati vrijednost ove priče – kaže Mikulin i dodaje:”Umjetnici koje ja smatram ozbiljnim umjetnicima imaju samo jednu želju. Nisu to nikakvi milijuni, niti da ste ne znam gdje zapisani, nego da im barem jedna skluptura uđe u povijest umjetnosti. Samo to. Znate li što to znači? Da se za vas zna i za tri tisuće godina, kao najveća djela iz povijesti. Jesam li već takvo djelo napravio to će reći oni koji još nisu rođeni, još je rano za takav sud.”

Naslovna i fotografije u članku: G. Kiš/cityportal.hr

Kultura

FOTO Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje Velike Mlake

Objavljeno

na

Objavio/la

Drugi dan proslave Blagdana Svete Ane i Dana mjesta Velike Mlake (nedjelja, 27.07.2025.) obilježen je Svetom misom u 11 sati u Crkvi Presvetog Srca Isusova.

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise polaganje vijenaca i paljenje svijeća u parku kod spomenika poginulim braniteljima Velike Mlake bilo je predviđeno prema programu u 12 sati. Zbog kiše termin je bio malo pomaknut, ali po velikom pljusku su predstavnici udruga i društava Velike Mlake ipak obavili čin sjećanja na poginule branitelje.

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Velika Mlaka proslavila Dan svoga mjesta i blagdan Sv. Ane

Objavljeno

na

Objavio/la

Blagdan Sv. Ane i Dan Velike Mlake proslavili su njeni mještani jučer (subota, 26.07.2025.) u velikom broju na prostoru ŠRC Jure Mihalj – Đuro.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poziv Vijeće Mjesnog odbora Velika Mlaka njenim žiteljima da se okupe u što većem broju animirao je mnoge da dođu u Športsko rekreacijski centar na veselo i ugodno druženje. Ideja da se u feštu uklope i utakmice Malonogometne lige VG Sjever pokazala se kao odlična, jer je početak fešte bio planiran za 18:30 sati kada je i započela prva (od pet) utakmica.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odigrane utakmice ekipe se nisu razilazile nego su nalazile slobodne stolove i klupe te počinjale feštati. Među brojnim posjetiteljima bila su skoro sva poznata lica iz Velike Mlake, koja imaju (ili su imala) veću ili nešto manju ulogu u kulturnom, sportskom i društvenom životu Grada Velike Gorice.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tamburaški sastav ”Trešnja” bio je zaslužan za odlično raspoloženje posjetitelja.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema popisu, na proslavi (pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice)  sudjelovali su predstavnici udruga i društava: KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka, Udruga žena Kozjača.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Proslava stote obljetnice izgradnje Kapelice Gospe Karmelske u Kobiliću i Dan mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečano obilježavanje stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske u Kobiliću održano je danas (nedjelja, 20. srpnja 2025. godine) Svetom misom kojoj je prethodio dolazak Crkvenog zbora, mimohod Povijesnih postrojbi i stanovnika Kobilića odjevenih u tradicionalne turopoljske narodne nošnje.

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise uslijedilo je otkrivanje i blagoslov ploče postavljene na ulaz Kapelice, a na kojoj piše tko i kada je sagradio Kapelu te blagoslov drvenih statua Svetog Josipa i Marije (dar Stjepana Trupčevića – Tobya).

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon skupnog fotografiranja druženje je nastavljeno u Društvenom domu gdje su govorili Josip Vitez, predsjednik Mjesnog odbora Kobilića, Kristijan Golub i župnik Norbert Koprivec. Pročitane su i recitacije pjesnika Stjepana Viteza.

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kobilić, 20.07.2025. Proslava stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon toga druženje mještana i njihovih gostiju nastavljeno je uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Atraktivnim izvedbama i dodjelom priznanja završen 24. Međunarodni festival folklora

Objavljeno

na

Objavio/la

Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) završen je sinoć (subota, 12. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Druge večeri na 24. izdanju tradicionalne folklorne manifestacije u službenom nastupu oduševili su svojim izvedbama Folklorni ansambl ”Goce Delčev” (Bitola, Republika Sjeverna Makedonija), Omladinski ansambl ”Elitsa” (Pazardžik, Republika Bugarska), KUD ”Preporod” (Dugo Selo) i Folklorni ansambl ”Ivan Goran Kovačić” (Sisak). Organizator i domaćin festivala FA Turopolje imao je nastupe na početku i kraju večeri (nije bio u službenoj konkurenciji).

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju su folklorašima uručena priznanja za učešće na festivalu, kao i priznanja u pet natjecateljskih kategorija (prema odluci sudačkog povjerenstva). Ceremonijal dodjele vodila je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, a priznanja je uručivala Maja Toth, direktorica Turističke zajednice Velike Gorice.

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora-služžbeni nastup folklornih grupa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.

Galerija fotografija

24.međunarodni festival folklora 2025. – Priznanja u natjecateljskim kategorijama

Koreografsko izvođenje: Omladinski ansambl ”Elitsa”. Opći scenski dojam: FA ”Goce Delčev”. Tehnička izvedba plesa: FA ”Ivan Goran Kovačić”. Kostimografija: FA ”Goce Delčev”. Izvornost: KUD ”Preporod”.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Sjajnim izvedbama otvoren 24. Međunarodni festival folklora u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje (Velika Gorica) otvoren je jučer (petak, 11. srpnja 2025.) na otvorenoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudionike festivala i posjetitelje pozdravio je u ime Zagrebačke županije i grada Velike Gorice Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

– FA Turopolje djeluje od 1975. godine, što je 50 godina pjesme, plesa, folklora, očuvanja naše tradicije i kulturne baštine grada Velike Gorice, Turopolja i Zagrebačke županije. Ovo je jedna od najjačih društava na području županije i izuzetno smo ponosni na njihov dugogodišnji rad i djelovanje – rekao je Kolarec.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Domaćine i goste iz nekoliko zemalja pozdravio je i Zlatko Herček, predsjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e).

–Naša zajednica brine o više od 160 društava iz područja amaterskog folklornog stvaralaštva, a FA Turopolje jedan je od njih. Na područje županije donio je bogatstvo međunarodnog folklora i pokazao se kao izvrstan organizator – poručio je Herček.

Na 24. izdanju tradicionalne međunarodne folklorne manifestacije bogatu baštinu svojeg kraja revijalnoj večeri predstavili su gosti iz Bugarske (Omladinski ansambl ”Elitsa”, Grad Paradžik) i Sjeverne Makedonije (Folklorni ansambl ”Goce Delčev” Bitola) te Albansko kulturno društvo ”Shkendija” iz Zagreba. Organizator FA Turopolje, predsjednica Zlata Cundeković, nastupio je u uvodnom dijelu programa i na kraju večeri.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas drugog dana festivala u službenoj konkurenciji sudjelovati će pet folklornih skupina.

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. 24.meðunarodni festival folklora. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica festivala bila je Ana Mirenić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno