Vijesti

Zimska sadnja stabala u Velikoj Gorici

Doznajte kako saditi za vrijeme temperaturnih minusa i u Vašim voćnjacima.

Objavljeno

prije 9 mjeseci

27. veljače 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Iako pravu zimu s dugotrajno niskim temperaturama ispod nule, nismo doživjeli godinama, pomisao na vanjsku sadnju stabala tijekom zime, može izazvati skepsu, budući da su vanjski radovi na zemlji obično rezervirani za topliji dio godine.

No, faza mirovanja tijekom zime idealna je za sadnju stabala koja su uzgajana u teglama, posebice od kada zime više nisu toliko hladne kao prije nekoliko desetljeća. Inače, struka preporuča sadnju na otvorenom od kraja listopada do kraja ožujka.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Početak ljeta također može biti dobar trenutak za sadnju, no tada treba voditi računa da mlada sadnica ima osiguranu dovoljnu količinu vode – ispričala nam je Arijana Mrkonjić, voditeljica poslovne jedinice održavanja javnih zelenih površina u VG Komunalcu, koju smo zajedno s djelatnicima zatekli u sadnji u ulici Slavka Kolara.

Jutarnji minusi u zraku samo površinski zamrznu tlo dok dovoljna količina sunca tijekom dana, kakvu i imamo, osigurava dovoljno toplo tlo za sadnju. Također, govori nam, jedino je važno da dublji slojevi tla nisu zaleđeni i da tlo nije mokro, jer tada zemlja nije rahla i rastresita te mlada sadnica neće moći dovoljno dobro razviti korijenski sustav.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Bitno je da je iskopana rupa dostatna za položiti balu korijena, također naši djelatnici uz korijen postavljaju kompost i gnojivo i nakon zatrpavanja korijena, formiraju zemljom takozvanu zdjelicu, kako bi se nakon zalijevanja voda zadržavala iznad sadnog mjesta. I na kraju je važno stablo učvrstiti. Mi to radimo zabijenim kolcima koje za biljku povezujemo trakama. Zadnji korak je oko debla sadnice postaviti plastičnu zaštitu od glodavaca i drugih štetnika. – objašnjava Mrkonjić.

Uz spomenute, i savjet za sadnju je i prethodno orezivanje vrhova, kako bi biljka brže i lakše potjerala „novo korjenje“, što možemo iskoristiti kao upute za sadnju u našim voćnjacima i dvorištima, kako bi nove biljke bile spremne za buđenje u proljeće.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, VG Komunalac je na području grada sa sadnjom stabala krenuo krajem siječnja i do sad ih je posađeno 100-tinjak dok je u planu još čak 550. Tako da nova stabla već čekaju fazu listanja u Kokotovom naselju, Cibljanici, ulici Jurja Dobrile i u Bratstvu, a nova faza sadnje obuhvatila je 30 stabala koja krase ulicu Slavka Kolara.

–Odlučili smo saditi većinom javor, kesten, lipu, topolu, ukrasnu trešnju, liriodendron, bukvu i ginko, a zasadili smo i nešto voćaka i crnogorice. Biramo autohtone vrste ovog kraja i one koje su se „udomaćile“. Još je, također, važno voditi računa o poziciji sadnje, jer zbog vjetra ili nevremena koji bi ih u budućnosti mogle srušiti, stablo ne smije biti posađenu u neposrednoj blizini građevinskih objekata – govori nam sugovornica.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Unatoč klimatskim promjenama sadnice i dalje, uz redovito navodnjavanje, odolijevaju i velikim ljetnim vrućinama, no starijim se stablima, poput breza, češće suše grane, što pokazuje da su ipak ljeti žedne i da su se količine podzemnih voda smanjile.

–Još nešto su sa sobom donijele klimatske promjene, a to je uspijevanje mediteranskih vrsta u našem kontinentalnom podneblju – dodala je Mrkonjić, podsjetivši na činjenicu da je prije ovdje u unutrašnjosti Hrvatske, bilo nemoguće održati na životu stabla s Mediterana, a ona danas itekako mogu bez problema kod nas prezimiti.

Inače, kupnju sadnica, koje će u budućnosti osigurati dovoljno hladovine ljeti i kisikom bogatiji zrak koji udišemo, financirao je Grad Velika Gorica putem EU fondova, čime pokazuje da urbana područja moraju voditi brigu o drvenastom zelenilu kao ključnom rješenju u očuvanju okoliša.

Foto: VG Komunalac

–Takozvano „ozelenjavanje“ javnih površina smatramo jako bitnim, osobito kada svjedočimo sve višim temperaturama kroz godine, stoga u suradnji s Gradom Velikom Goricom, imamo rekordne sadnje diljem grada i okolice. Pohvalio bi ovim putem naše vrijedne djelatnike koji rade na poslovima sadnje, orezivanja, zalijevanja, svemu što uljepšava naš okoliš. Posebice u ovim težim, hladnijim vremenskim uvjetima, ali i onim velikim ljetnim vrućinama. Važno je napomenuti kako vodimo računa i o alergenima, tako da izbjegavamo sadnice, čiji kasniji cvat izaziva alergije kod naših građana, saditi u blizini stambenih zgrada. Veselimo se novim projektima sadnje koji će biti odličan zalog za budućnost i za „pluća“ našeg grada.“ – Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

Povezane teme:Arijana Mrkonjić grad velika gorica Jurica Mihalj VG KOMUNALAC ZIMSKA SADNJA STABALA

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 1 sat

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 21 sat

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.