Povežite se s nama

Vijesti

Zimska sadnja stabala u Velikoj Gorici

Doznajte kako saditi za vrijeme temperaturnih minusa i u Vašim voćnjacima.

Objavljeno

na

Iako pravu zimu s dugotrajno niskim temperaturama ispod nule, nismo doživjeli godinama, pomisao na vanjsku sadnju stabala tijekom zime, može izazvati skepsu, budući da su vanjski radovi na zemlji obično rezervirani za topliji dio godine.

No, faza mirovanja tijekom zime idealna je za sadnju stabala koja su uzgajana u teglama, posebice od kada zime više nisu toliko hladne kao prije nekoliko desetljeća. Inače, struka preporuča sadnju na otvorenom od kraja listopada do kraja ožujka.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Početak ljeta također može biti dobar trenutak za sadnju, no tada treba voditi računa da mlada sadnica ima osiguranu dovoljnu količinu vode ispričala nam je Arijana Mrkonjić, voditeljica poslovne jedinice održavanja javnih zelenih površina u VG Komunalcu, koju smo zajedno s djelatnicima zatekli u sadnji u ulici Slavka Kolara.

Jutarnji minusi u zraku samo površinski zamrznu tlo dok dovoljna količina sunca tijekom dana, kakvu i imamo, osigurava dovoljno toplo tlo za sadnju. Također, govori nam, jedino je važno da dublji slojevi tla nisu zaleđeni i da tlo nije mokro, jer tada zemlja nije rahla i rastresita te mlada sadnica neće moći dovoljno dobro razviti korijenski sustav.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Bitno je da je iskopana rupa dostatna za položiti balu korijena, također naši djelatnici uz korijen postavljaju kompost i gnojivo i nakon zatrpavanja korijena, formiraju zemljom takozvanu zdjelicu, kako bi se nakon zalijevanja voda zadržavala iznad sadnog mjesta. I na kraju je važno stablo učvrstiti. Mi to radimo zabijenim kolcima koje za biljku povezujemo trakama. Zadnji korak je oko debla sadnice postaviti plastičnu zaštitu od glodavaca i drugih štetnika. – objašnjava Mrkonjić.

Uz spomenute, i savjet za sadnju je i prethodno orezivanje vrhova, kako bi biljka brže i lakše potjerala „novo korjenje“, što možemo iskoristiti kao upute za sadnju u našim voćnjacima i dvorištima, kako bi nove biljke bile spremne za buđenje u proljeće.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, VG Komunalac je na području grada sa sadnjom stabala krenuo krajem siječnja i do sad ih je posađeno 100-tinjak dok je u planu još čak 550. Tako da nova stabla već čekaju fazu listanja u Kokotovom naselju, Cibljanici, ulici Jurja Dobrile i u Bratstvu, a nova faza sadnje obuhvatila je 30 stabala koja krase ulicu Slavka Kolara.

Odlučili smo saditi većinom javor, kesten, lipu, topolu, ukrasnu trešnju, liriodendron, bukvu i ginko, a zasadili smo i nešto voćaka i crnogorice. Biramo autohtone vrste ovog kraja i one koje su se „udomaćile“. Još je, također, važno voditi računa o poziciji sadnje, jer zbog vjetra ili nevremena koji bi ih u budućnosti mogle srušiti, stablo ne smije biti posađenu u neposrednoj blizini građevinskih objekata govori nam sugovornica.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Unatoč klimatskim promjenama sadnice i dalje, uz redovito navodnjavanje, odolijevaju i velikim ljetnim vrućinama, no starijim se stablima, poput breza, češće suše grane, što pokazuje da su ipak ljeti žedne i da su se količine podzemnih voda smanjile.

–Još nešto su sa sobom donijele klimatske promjene, a to je uspijevanje mediteranskih vrsta u našem kontinentalnom podneblju – dodala je Mrkonjić, podsjetivši na činjenicu da je prije ovdje u unutrašnjosti Hrvatske, bilo nemoguće održati na životu stabla s Mediterana, a ona danas itekako mogu bez problema kod nas prezimiti.

Inače, kupnju sadnica, koje će u budućnosti osigurati dovoljno hladovine ljeti i kisikom bogatiji zrak koji udišemo, financirao je Grad Velika Gorica putem EU fondova, čime pokazuje da urbana područja moraju voditi brigu o drvenastom zelenilu kao ključnom rješenju u očuvanju okoliša.

Foto: VG Komunalac

–Takozvano „ozelenjavanje“ javnih površina smatramo jako bitnim, osobito kada svjedočimo sve višim temperaturama kroz godine, stoga u suradnji s Gradom Velikom Goricom, imamo rekordne sadnje diljem grada i okolice. Pohvalio bi ovim putem naše vrijedne djelatnike koji rade na poslovima sadnje, orezivanja, zalijevanja, svemu što uljepšava naš okoliš. Posebice u ovim težim, hladnijim vremenskim uvjetima, ali i onim velikim ljetnim vrućinama. Važno je napomenuti kako vodimo računa i o alergenima, tako da izbjegavamo sadnice, čiji kasniji cvat izaziva alergije kod naših građana, saditi u blizini stambenih zgrada. Veselimo se novim projektima sadnje koji će biti odličan zalog za budućnost i za „pluća“ našeg grada.“ – Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna filmska večer za Dan grada: građane čeka finale popularne franšize

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.

Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.

Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno