Povežite se s nama

Vijesti

Zimska sadnja stabala u Velikoj Gorici

Doznajte kako saditi za vrijeme temperaturnih minusa i u Vašim voćnjacima.

Objavljeno

na

Iako pravu zimu s dugotrajno niskim temperaturama ispod nule, nismo doživjeli godinama, pomisao na vanjsku sadnju stabala tijekom zime, može izazvati skepsu, budući da su vanjski radovi na zemlji obično rezervirani za topliji dio godine.

No, faza mirovanja tijekom zime idealna je za sadnju stabala koja su uzgajana u teglama, posebice od kada zime više nisu toliko hladne kao prije nekoliko desetljeća. Inače, struka preporuča sadnju na otvorenom od kraja listopada do kraja ožujka.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Početak ljeta također može biti dobar trenutak za sadnju, no tada treba voditi računa da mlada sadnica ima osiguranu dovoljnu količinu vode ispričala nam je Arijana Mrkonjić, voditeljica poslovne jedinice održavanja javnih zelenih površina u VG Komunalcu, koju smo zajedno s djelatnicima zatekli u sadnji u ulici Slavka Kolara.

Jutarnji minusi u zraku samo površinski zamrznu tlo dok dovoljna količina sunca tijekom dana, kakvu i imamo, osigurava dovoljno toplo tlo za sadnju. Također, govori nam, jedino je važno da dublji slojevi tla nisu zaleđeni i da tlo nije mokro, jer tada zemlja nije rahla i rastresita te mlada sadnica neće moći dovoljno dobro razviti korijenski sustav.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Bitno je da je iskopana rupa dostatna za položiti balu korijena, također naši djelatnici uz korijen postavljaju kompost i gnojivo i nakon zatrpavanja korijena, formiraju zemljom takozvanu zdjelicu, kako bi se nakon zalijevanja voda zadržavala iznad sadnog mjesta. I na kraju je važno stablo učvrstiti. Mi to radimo zabijenim kolcima koje za biljku povezujemo trakama. Zadnji korak je oko debla sadnice postaviti plastičnu zaštitu od glodavaca i drugih štetnika. – objašnjava Mrkonjić.

Uz spomenute, i savjet za sadnju je i prethodno orezivanje vrhova, kako bi biljka brže i lakše potjerala „novo korjenje“, što možemo iskoristiti kao upute za sadnju u našim voćnjacima i dvorištima, kako bi nove biljke bile spremne za buđenje u proljeće.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, VG Komunalac je na području grada sa sadnjom stabala krenuo krajem siječnja i do sad ih je posađeno 100-tinjak dok je u planu još čak 550. Tako da nova stabla već čekaju fazu listanja u Kokotovom naselju, Cibljanici, ulici Jurja Dobrile i u Bratstvu, a nova faza sadnje obuhvatila je 30 stabala koja krase ulicu Slavka Kolara.

Odlučili smo saditi većinom javor, kesten, lipu, topolu, ukrasnu trešnju, liriodendron, bukvu i ginko, a zasadili smo i nešto voćaka i crnogorice. Biramo autohtone vrste ovog kraja i one koje su se „udomaćile“. Još je, također, važno voditi računa o poziciji sadnje, jer zbog vjetra ili nevremena koji bi ih u budućnosti mogle srušiti, stablo ne smije biti posađenu u neposrednoj blizini građevinskih objekata govori nam sugovornica.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Unatoč klimatskim promjenama sadnice i dalje, uz redovito navodnjavanje, odolijevaju i velikim ljetnim vrućinama, no starijim se stablima, poput breza, češće suše grane, što pokazuje da su ipak ljeti žedne i da su se količine podzemnih voda smanjile.

–Još nešto su sa sobom donijele klimatske promjene, a to je uspijevanje mediteranskih vrsta u našem kontinentalnom podneblju – dodala je Mrkonjić, podsjetivši na činjenicu da je prije ovdje u unutrašnjosti Hrvatske, bilo nemoguće održati na životu stabla s Mediterana, a ona danas itekako mogu bez problema kod nas prezimiti.

Inače, kupnju sadnica, koje će u budućnosti osigurati dovoljno hladovine ljeti i kisikom bogatiji zrak koji udišemo, financirao je Grad Velika Gorica putem EU fondova, čime pokazuje da urbana područja moraju voditi brigu o drvenastom zelenilu kao ključnom rješenju u očuvanju okoliša.

Foto: VG Komunalac

–Takozvano „ozelenjavanje“ javnih površina smatramo jako bitnim, osobito kada svjedočimo sve višim temperaturama kroz godine, stoga u suradnji s Gradom Velikom Goricom, imamo rekordne sadnje diljem grada i okolice. Pohvalio bi ovim putem naše vrijedne djelatnike koji rade na poslovima sadnje, orezivanja, zalijevanja, svemu što uljepšava naš okoliš. Posebice u ovim težim, hladnijim vremenskim uvjetima, ali i onim velikim ljetnim vrućinama. Važno je napomenuti kako vodimo računa i o alergenima, tako da izbjegavamo sadnice, čiji kasniji cvat izaziva alergije kod naših građana, saditi u blizini stambenih zgrada. Veselimo se novim projektima sadnje koji će biti odličan zalog za budućnost i za „pluća“ našeg grada.“ – Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

HOTNEWS

Ačkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro

Nakon intenzivnih pregovora, dogovor je postignut.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar  postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.

Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.

“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija dodijelila 380 tisuća eura za kulturne udruge i umjetnike

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.

“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.

Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.

Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.

Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.

Nastavite čitati

Najave

Darujte krv i spasite život – provjerite termine!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni Križ Velika Gorica/FB

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica poziva sve sugrađane da se sljedeći tjedan odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Termini u kojima je moguće darovati krv su:

Ponedjeljak, 23. veljače: 09:00-14:00

Utorak, 24. veljače: 12:00-18:00

Srijeda, 25. veljače: 13:00-19:00

Sve akcije dobrovoljnog darivanja krvi provode se u prostorijama Crvenog križa Velika Gorica, na adresi Cvjetno naselje 16.

– Osobe koje prvi put daruju krv moraju imati navršenih 18 godina. Prije darivanja preporučuje se nešto laganije pojesti, biti odmoran i zdrav – istaknula je ravnateljica, zahvalivši se unaprijed u ime Crvenog križa svim dobrim ljudima na odazivu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti

Osigurano je oko pola milijuna eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.

Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.

Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.

“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno