Otvoren je natječaj za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika, na koji se do 25. ožujka mogu prijaviti nositelji OPG-a mlađi od 40 godina. Natječaj organiziraju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Jutarnji list i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Prijaviti se mogu mladi poljoprivrednici s projektima koji su provedeni ili su bili u provedbi tijekom 2024. i 2025. godine. Cilj natječaja je istaknuti inovativne i održive projekte te potaknuti mlade da ostanu živjeti i raditi u ruralnim sredinama.

20 najboljih sudionika putovat će u Bruxelles na Europski kongres mladih poljoprivrednika, a njihove priče bit će predstavljene i u Jutarnjem listu.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Zagrebačka županija otvorila je natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima početnicima, a prijave su moguće do 3. travnja. Za ovu mjeru osigurano je 400 tisuća eura, dok pojedini poduzetnik može dobiti najviše 2.000 eura potpore.

Potpora je namijenjena onima koji tek pokreću poslovanje, a novac se može iskoristiti za osnovne troškove potrebne za rad, od nabave opreme i alata do informatičke opreme, izrade web stranice ili uređenja poslovnog prostora. Županija sufinancira do 75 % prihvatljivih troškova, što znači da dio ulaganja poduzetnici i dalje financiraju sami, dok ostatak pokriva bespovratna potpora.

Ovo je prvi od ukupno tri planirana natječaja za gospodarstvo u ovoj godini. Zagrebačka županija za poduzetničke potpore u 2026. ukupno planira izdvojiti tri milijuna eura, a novi pozivi očekuju se tijekom travnja. Više informacija dostupno je ovdje.

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2025. realno je porastao za 3,6 % u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Time je nastavljen kontinuirani rast gospodarske aktivnosti koji traje već dvadeset tromjesečja zaredom.

Rast su ponajviše potaknule veća potrošnja države, koja je porasla za 4,7 %, te potrošnja kućanstava s rastom od 2,6 %. Izvoz roba i usluga povećan je za 1,5 %, dok je uvoz blago porastao, za 0,3 %.

Preliminarni podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo godišnji rast od 3,2 %.

Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO₂, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.