Povežite se s nama

Zanimljivosti

Zašto se razbolimo čim krenemo na odmor? Novo istraživanje donosi odgovor

Umjesto opuštanja, glavobolja, groznica i umor. Svaki peti posloprimac u Njemačkoj doživljava “leisure sickness”, pokazuje novo istraživanje IU visoke škole.

Objavljeno

na

Foto: Polina Tankilevitch/pexels.com

Skoro svaki peti zaposlenik (19,3 %) razboli se upravo onda kada bi se trebao odmarati – na vikendu ili tijekom godišnjeg odmora, pokazuje novo istraživanje koje je provela Međunarodna visoka škola IU iz Njemačke, piše Večernji.hr. Fenomen poznat kao “leisure sickness”, bolest odmora, pogađa osobito mlađe zaposlenike i vezan je uz prekomjerni stres, manjak stvarnog odmora te osjećaj stalne dostupnosti izvan radnog vremena.

Studija pod nazivom “Leisure Sickness: iscrpljeni umjesto odmoreni” provedena je od 24. siječnja do 6. veljače 2025. godine na uzorku od 2.400 ispitanika u dobi od 16 do 65 godina koji su zaposleni kod poslodavca. Istraživanje je strukturirano reprezentativno po spolu i dobi.

Fenomen “leisure sickness” opisuje pojavu simptoma bolesti poput umora, glavobolje, šmrcanja ili groznice koji nastupaju neposredno prije ili tijekom slobodnih dana. Iako se ne nalazi na službenoj međunarodnoj listi oboljenja, riječ je o sve prisutnijem problemu. Čak 71,9 % ispitanih navodi da su već čuli za tu pojavu ili ju sami iskusili.

Posebno pogođena skupina su mlađi zaposlenici. Gotovo polovica (50,5 %) zaposlenih do 25 godina starosti izjavila je da njihov privatni život ne pruža dovoljno odmora da bi mogli odgovoriti na poslovne izazove. Autorica istraživanja, profesorica zdravstvenog menadžmenta Stefanie André, ističe da mlađe generacije slobodno vrijeme najčešće provode pasivno na društvenim mrežama ili gledajući streaming sadržaje, što ne pridonosi pravoj regeneraciji.

Dodatni pritisak stvara i stalna dostupnost. Među zaposlenima mlađima od 25 godina, njih 42,6 % izjavilo je da osjećaju potrebu biti dostupni i izvan radnog vremena, dok je taj udio među svim ispitanicima 33,5 %. Također, čak 80,6 % svih ispitanika navodi da redovito rade prekovremeno.

“Rezultati pokazuju da su dostupnost izvan radnog vremena, visoko opterećenje na radnom mjestu te manjak odmora glavni rizični faktori za pojavu simptoma bolesti koja se pojavljuje kada netko ima slobodne dane”, zaključuje André.

Studija tako ukazuje na važnost kvalitetnog odmora i aktivnog provođenja slobodnog vremena, osobito za mlađe zaposlenike kako bi izbjegli da se vikendi i godišnji odmori pretvore u bolovanja.

Zanimljivosti

Sve manje brakova, sve više rastava, Zagrebačka županija među rijetkima s pozitivnim pomakom

Brakova je manje nego lani, a razvodimo se češće. Pogledajte kako stoji Zagrebačka županija u odnosu na ostatak Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Git Stephen Gitau/pexels.com

U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine sklopljeno 17.206 brakova, stotinu manje nego godinu ranije, dok je istovremeno broj razvoda porastao na 4.961, što je čak 554 više nego u 2023. godini, piše Župan.hr. Unatoč blagom porastu sklopljenih brakova u Zagrebačkoj županiji, gdje ih je bilo 1 % više, broj razvoda također je u padu za oko 4 %. No, i dalje gotovo svaki četvrti brak u ovoj županiji završi razvodom.

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da trend opadanja broja brakova i rasta broja razvoda nije zaobišao ni 2024. godinu. Stopa sklopljenih brakova i dalje iznosi 4,5 na 1.000 stanovnika, dok je stopa razvoda narasla s prošlogodišnjih 1,1 na 1,3, što znači da se u Hrvatskoj danas raspadne svaki treći brak.

U kontekstu broja stanovnika, Zagrebačka županija bilježi 4,8 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika, čime se smjestila među županijama s relativno visokom stopom sklapanja brakova. Ipak, udio razvedenih u odnosu na broj sklopljenih brakova iznosi 25,5 %. Dakle, svaki četvrti par ne izdrži do “dok nas smrt ne rastavi”.

Kada se pogleda broj brakova, porast ih je zabilježen u osam županija, najviše u Šibensko-kninskoj (11 % više), Sisačko-moslavačkoj (9,5 %) i Koprivničko-križevačkoj (9 %). Zagrebačka županija stoji umjereno, s porastom od 1 %, dok je broj razvoda u padu za oko 4 %, što ju stavlja među rijetke županije koje bilježe pozitivan balans.  U većini županija razvodom završava svaki treći brak. Posebno loše stoje Primorsko-goranska županija s udjelom od 18,4 %, Krapinsko-zagorska s 22 %, te već spomenuta Vukovarsko-srijemska s visokih 25,5 %, isto kao i Zagrebačka.

Pozitivne vijesti stižu iz Istre, gdje je zabilježen pad broja rastava za čak 43 %, najmanji udio rastavljenih u zemlji. Ondje se, zanimljivo, raspada tek svaki dvanaesti brak (8,5 %). S druge strane, alarmantne brojke dolaze iz Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je broj razvoda porastao za nevjerojatnih 135 %.

Podaci za 2024. godinu pokazuju da se u Hrvatskoj sklapa nešto manje brakova nego lani, dok se broj razvoda povećao. U Zagrebačkoj županiji zabilježen je blagi porast broja brakova i smanjenje broja rastava, ali u mnogim drugim dijelovima zemlje razvod postaje sve češći.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ne nosim duge hlače i ne slavim rođendane! Gdje Hrvati povlače crtu na poslu?

Odgovori korisnika brzo su se pretvorili u presjek radnih vrijednosti, frustracija i granica koje hrvatski zaposlenici više nisu spremni prelaziti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

U popularnoj Reddit zajednici r/askcroatia nedavno se pojavilo pitanje, “Što vam je na poslu nešto iza čega čvrsto stojite i voljni ste se boriti za to pod svaku cijenu?”, te je u kratkom roku pokrenulo raspravu koju prenosi Dnevno.hr. Odgovori korisnika brzo su se pretvorili u presjek radnih vrijednosti, frustracija i granica koje hrvatski zaposlenici više nisu spremni prelaziti.

Sve je krenulo prilično bezazleno, korisnik koji odbija nositi duge hlače na posao u srpnju. “Mrzim se odijevati profesionalno. Ne mogu i neću,” napisao je, opisujući kako radije bira bermude i polo majicu nego patnju u poslovnim hlačama po vrućini. Za njega je to pitanje osobnog dostojanstva i udobnosti, toliko da bi radije dao otkaz nego pristao na kompromis.

Drugi primjer dolazi iz Dalmacije, gdje kolega jednostavno nestaje kad igra Hajduk. Šefovi su s vremenom prihvatili da mu radno vrijeme tada ne postoji. S druge strane spektra su oni koji granice postavljaju zbog ozbiljnijih stvari. Jedan korisnik se prisjetio situacije kada je dvjema osobama koje su ga pokušale mobirati pokazao “da zna biti i bezobrazniji”. Njegov savjet je poznaj svoj posao i ne daj se gaziti. Zanimljivi su i komentari o “timskom duhu”, za mnoge je to postao samo prazan korporativni izraz. Ljudi su umorni od glume, “timskih ručkova” i pritiska da budu “obitelj na poslu”.

Jedan korisnik jasno poručuje, “Posao je posao. Nisam robot. Želim plaću, fer odnos i da me se pusti na miru kad odem kući.” Često se spominje otpor prema “izvannastavnim” aktivnostima, rođendanima, poklonima, team buildingu. “Ne glumim obitelj s kolegama, niti trošim svoj novac za firmu”, piše jedan, dok drugi ističe kako ne odgovara na poruke nakon radnog vremena. “Ako firma želi moju pažnju u 21 sat, neka mi plati i večeru.”

Zanimljivo je i kako se neki bore tišinom. Jedan korisnik mir u timu održava jednostavno, poručio je da ne podnosi deranje i da sve može riješiti razgovorom. “I mir traje već godinama”, napisao je.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Koliko nas stvarno koštaju režije? Pogledajte gdje u Europi komunalije gutaju plaću, a gdje su i dalje bagatela

Od Münchena do Istanbula, razlike u cijenama osnovnih komunalnih usluga u Europi su dramatične. Dok neki za struju i vodu izdvajaju tek djelić prihoda, drugima režije odnose i petinu plaće.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Cijene osnovnih komunalnih usluga, uključujući struju, grijanje, vodu, hlađenje i odvoz smeća, uvelike variraju diljem Europe, pokazuju podaci iz najnovijeg izvješća Mapping the World’s Prices Deutsche Banke koje prenosi Večernji.hr. Iako svi koristimo iste usluge, ne plaćamo ih ni približno jednako. Dok stanovnici Münchena svaki mjesec izdvajaju 370 eura, u Istanbulu račun jedva prelazi 68 eura.

U izvješću su analizirani podaci za 67 gradova svijeta, a europski gradovi redom dominiraju među najskupljima. U deset najskupljih nalaze se čak tri njemačka grada, München (1.), Frankfurt (3.) i Berlin (4.), s prosječnim računima koji prelaze 330 eura mjesečno za stan od 85 kvadrata. Edinburgh (346 €) i Varšava (327 €) također su pri vrhu ljestvice, dok je London tek na sedmom mjestu s 295 eura. S druge strane, unutar EU-a, najpovoljniji je Helsinki s 115 eura, a slijede Budimpešta i Lisabon sa samo 135 eura.

Zašto su cijene toliko različite? Kao i kod mnogih drugih troškova života, geografski faktor igra ključnu ulogu. Sjeverna i zapadna Europa redovito imaju više cijene – ne samo zbog veće potrošnje energije u hladnijim klimama, već i zbog specifičnih modela tržišnog određivanja cijena, strategija subvencioniranja i razlika u izvorima energije. Istodobno, zemlje srednje i istočne Europe, ali i dijelovi juga, i dalje zadržavaju niže cijene, iako i tamo troškovi rastu.

Rast cijena komunalija zadnjih godina bio je eksplozivan. U razdoblju od 2020. do 2025. najveći porast zabilježen je u Stockholmu, čak 176 %, a slijedi ga Oslo sa 133 %. Varšava je također doživjela skok od 112 %, dok su u Bruxellesu, Birminghamu i Edinburghu poskupljenja iznosila između 93 i 97 %. Njemački gradovi, iako su već bili među najskupljima, doživjeli su rast od oko 50 %. Ipak, postoje iznimke. U Kopenhagenu i Budimpešti cijene su u istom razdoblju pale.

Stvarnu težinu cijene režija najbolje otkriva omjer u odnosu na neto plaću. U Ženevi i Zürichu, gdje prosječne plaće prelaze 7.000 eura, troškovi komunalija predstavljaju svega 3,2 odnosno 3,3 % prihoda. No, situacija se dramatično mijenja u Ateni, gdje prosječne režije čine 18,8 % plaće, te u Varšavi s 17,6 %. Za usporedbu, u većini europskih gradova taj omjer se kreće oko 9 do 10 %.

Plaće su, naravno, ključni faktor u ovoj jednadžbi. Dok Ženevci zarađuju najviše, Istanbullu pripada titula najnižih prosječnih primanja u Europi, svega 855 eura mjesečno. U EU-u najnižu plaću ima Atena, s 1.044 eura.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Upozorenje pacijentima! Lijek s hrvatskog tržišta povučen zbog nečistoće

Pacijentima se preporučuje da se, u slučaju bilo kakvih sumnji ili pitanja, obrate svom liječniku ili ljekarniku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Tvrtka BELUPO lijekovi i kozmetika d.d. u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) započela je povlačenje dviju serija lijeka DOLYXAN 60 mg s hrvatskog tržišta, piše N1. Riječ je o serijama označenim kao E250785A i E240729B koje se povlače zbog utvrđenih povišenih razina nitrozaminskih onečišćenja, tvari koje u određenim koncentracijama mogu biti štetne za zdravlje.

DOLYXAN je lijek koji se izdaje na recept, a dolazi u obliku želučanootpornih kapsula. Povlačenje se odnosi isključivo na navedene dvije serije, dok ostale serije ostaju dostupne u prometu. Isto tako, na tržištu su prisutni i drugi lijekovi s istom djelatnom tvari, stoga opskrba nije dovedena u pitanje.

Iz HALMED-a poručuju da prema trenutno dostupnim podacima nema razloga za paniku, ne postoji neposredni rizik za sigurnost bolesnika koji su koristili lijek iz zahvaćenih serija. Pacijentima se preporučuje da se, u slučaju bilo kakvih sumnji ili pitanja, obrate svom liječniku ili ljekarniku.

Nitrozamini su kemijske tvari koje se mogu pronaći i u hrani, ali njihova prisutnost u lijekovima strogo je regulirana. Europska unija postavila je vrlo niske granice prihvatljivog unosa, a BELUPO je, poštujući te smjernice, preventivno povukao sporne serije. Trenutna situacija ne utječe na dostupnost terapije, a korisnici DOLYXAN-a mogu se, za više informacija i mirniji san, obratiti svom liječniku ili ljekarniku.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Počele prijave za jesenski rok državne mature, evo što morate znati ako planirate polagati

Redovni učenici, kao i hrvatski državljani koji školu završavaju u inozemstvu, mogu polagati ispite besplatno, pod uvjetom da ih nisu položili u prvom roku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

Prijave za jesenski rok državne mature za školsku godinu 2024./2025. službeno su otvorene od 19. srpnja, a svi zainteresirani pristupnici imaju rok do 30. srpnja u 12 sati da putem portala “Postani student” prijave željene ispite. Kako prenosi Studentski.hr, pravo polaganja imaju redovni učenici, ali i svi ostali kandidati koji ispunjavaju uvjete, a ispite će polagati u svojim školama ili na odabranim ispitnim mjestima u Zagrebu, Slavonskom Brodu ili Splitu.

Jesenski termin često koriste oni koji žele popraviti ocjene, položiti ispite koje nisu stigli ranije ili se prvi put prijavljuju. Redovni učenici, kao i hrvatski državljani koji školu završavaju u inozemstvu, mogu polagati ispite besplatno, pod uvjetom da ih nisu položili u prvom roku.

Svi ostali kandidati moraju platiti naknadu za svaki ispit, a krajnji rok za uplatu je 5. kolovoza do 23:59 sati. Uplate se izvršavaju putem pošte, Fine ili internet bankarstvom, a važno je koristiti vlastite podatke. Kasne uplate neće biti prihvaćene, a sustav evidentira uplatu prema datumu ispita. Također, svi kandidati s nepodmirenim dugovanjima iz prethodnih rokova moraju prvo zatvoriti ta zaduženja.

Mjesto pisanja ispita za kandidate koji nisu redovni učenici moguće je birati do 5. kolovoza, dok će točna adresa biti objavljena na profilu svakog pristupnika najmanje pet dana prije samog ispita.

Za sve one koji propuste redovni rok prijava, moguće su i naknadne prijave od 30. srpnja do 5. kolovoza, ali isključivo uz dostavu vjerodostojne dokumentacije, primjerice, u slučaju teže bolesti, smrti u obitelji ili drugih izvanrednih okolnosti. U istom razdoblju moguće je i mijenjati ispite, razine ispita ili ih odjaviti putem obrasca koji se šalje e-poštom na adresu [email protected].

Važno je znati i da prijavom određenog studijskog programa sustav može automatski dodati ispite potrebne za upis tog programa. Ako kandidat naknadno izbriše program, ispiti ostaju prijavljeni i treba ih ručno obrisati, ako ih više ne želi polagati.

Kandidati koji prvi put pristupaju državnoj maturi moraju do 8. kolovoza dostaviti ovjerene kopije svih svjedodžbi srednjoškolskog obrazovanja, a završnu svjedodžbu do 3. rujna 2025. godine. Dokumente je potrebno poslati poštom na adresu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, s naznakom “dokumenti za Državnu maturu”.

Za dodatna pitanja, svi pristupnici mogu se obratiti Centru putem telefona na broj 01/4501 899 ili e-mailom na [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno