U ovim zimskim danima, osim sunca, svi smo željni onoga što nam je najpotrebnije, ljubavi. Bilo da si ljubavni fanatik ili se praviš da ti nije stalo, ovaj je tjedan rezerviran za dodatnu dozu romantike.

Stoga nam je Zagreb priredio „tjedan Valentinova u gondoli“!

Posebno dekorirane gondole i romantični paketi za zaljubljene ljubav uzdižu iznad Zagreba. Zet je u suradnji s restoranom i hotelom Tomislavov dom priredio proslavu Dana zaljubljenih koji se neće lako zaboraviti.

U sklopu tjedna ljubavi u ponudi su četiri romantična paketa za zaljubljene. Osnovni paket po cijeni od 32 eura uključuje vožnju žičarom i pjenušac za parove, dok paket od 80 eura, uz prijevoz žičarom i pjenušac, donosi i ručak za dvije osobe u restoranu Tomislavov dom.

Za one koji žele produžiti romantični doživljaj, paket od 170 eura uključuje vožnju žičarom, pjenušac i noćenje za dvije osobe u standardnoj sobi uz jedan polupansion, odnosno večeru i doručak. Najbogatiji paket, po cijeni od 280 eura, obuhvaća prijevoz žičarom, pjenušac te smještaj za dvije osobe u standardnoj sobi uz dva polupansiona, osmišljen kao idealan vikend-aranžman u hotelu Tomislavov dom.

Osnovni paket može se kupiti izravno na blagajnama žičare, a za pakete 2, 3 i 4, zbog provjere smještajnih kapaciteta, potrebno je kontaktirati ZET putem e-maila: [email protected].

Električni automobili znatno se rjeđe zapale nego benzinski i dizelski, pokazuje statistika norveških hitnih službi za prvu polovicu 2025. godine. Iako električna vozila čine više od četvrtine ukupnog voznog parka, sudjeluju u tek malom dijelu požara na cestama, što dovodi u pitanje čestu percepciju da su električni automobili skloniji zapaljenju.

Kako prenosi HAK, u ukupno 403 zabilježena požara vozila, čak 359 odnosilo se na klasične automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Hibridi su sudjelovali u 12 slučajeva, dok je samo 30 požara uključivalo potpuno električne automobile. Iako električna vozila čine oko 28 % ukupnog voznog parka, njihov udio u požarima iznosi tek 7,4 %.

Slična situacija bila je i tijekom 2024. godine, kada je zabilježeno 63 požara električnih vozila, unatoč daljnjem rastu njihove zastupljenosti na cestama. Stručne službe navode i da su benzinski i dizelski automobili u prosjeku stariji od električnih, što može djelomično objasniti veću učestalost požara kod klasičnih vozila.

Strani radnici u Hrvatskoj morat će položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu za boravak i rad, predviđaju nove izmjene Zakona o strancima koje Vlada uvodi radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Kako navodi Mirovina.hr, obveza se odnosi na radnike iz trećih zemalja, a cilj je, uz administrativna rasterećenja, bolje funkcioniranje tržišta rada i veća zaštita stranih radnika.

Osnovna razina znanja hrvatskog jezika postaje novi uvjet za nastavak rada u Hrvatskoj. Nakon godinu dana boravka, strani radnici morat će dokazati znanje na razini A1.1, a to uključuje osnovne riječi i izraze, pozdrave, jednostavno predstavljanje te razumijevanje jasnog, sporog govora. Riječ je o početnoj razini unutar A1 stupnja, koja zahtijeva minimalno, ali funkcionalno znanje jezika za svakodnevnu komunikaciju.

Izmjenama Zakona predviđene su i važne novosti vezane uz mobilnost na tržištu rada. Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja kod istog poslodavca, i to ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provedbu testa tržišta rada. Također, omogućuje se promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Dodatno se precizira i teritorijalna primjena dozvola za deficitarna zanimanja. Radnici s takvom dozvolom više neće moći raditi u policijskim upravama u kojima to zanimanje nije proglašeno deficitarnim, niti na područjima gdje test tržišta rada nije proveden.

Novim izmjenama uvodi se i mogućnost tzv. dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije, uz uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje poštivanja temeljnih prava u tim postupcima, kao i u postupcima odobravanja azila i povratka.

U 2025. godini u Hrvatskoj je sklopljeno 117.359 kupoprodajnih ugovora za nekretnine, što je 13 % manje nego godinu prije, pokazuju podaci Porezne uprave. Ono što je veoma zanimljvo je činjenica da unatoč slabijoj potražnji, cijene nekretnina zasad ne padaju. Podaci koje prenosi Župan.hr, pokazuje da je pad prometa zabilježen u većini županija, no Zagrebačka županija i dalje je među najaktivnijima na tržištu.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj prošle je godine osjetno usporilo, a pad prometa osjetio se gotovo u svim dijelovima zemlje. Ipak, Zagrebačka županija zadržala je snažnu poziciju te je, nakon Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Istarske županije, među područjima s najvećim brojem kupoprodaja, s ukupno 8.586 sklopljenih ugovora.

Na razini Hrvatske, rast prometa zabilježilo je samo pet županija, predvođenih Varaždinskom, dok je u većini ostalih pad bio veći od 10 %, a u pojedinima i znatno izraženiji. Obala, koja je godinama nosila tržište, također je zabilježila slabiji promet, no i dalje dominira po ukupnom broju transakcija.

Iako se manje kupuje, sudionici na tržištu ne očekuju pad cijena. Potražnja je, prema njihovim procjenama, usporena, ali i dalje prisutna. Uz to, interes stranih kupaca i dalje postoji, a među domaćima se očekuje da bi nove mjere vezane uz priuštivo stanovanje mogle potaknuti dio kupaca na tržište.

Područna knjižnica Galženica u Velikoj Gorici objavila je podatke o najposuđivanijim knjigama u 2025. godini, temeljene na evidenciji knjižničnog kataloga. Među odraslima dominiraju suvremeni romani i psihološki trileri, dok su djeca najčešće posezala za školskom lektirom i poznatim dječjim klasicima.

Među najčitanijim knjigama za odrasle našli su se sljedeći naslovi:

• Elif Shafak – I nebom teku rijeke
• Freida McFadden – Kućna pomoćnica
• Freida McFadden – Tajna Kućne pomoćnice
• Valérie Perrin – Oni koje nitko ne posjećuje
• Katarina Ekstedt i Anna Winberg Sääf – Sjever
• Slavenka Drakulić – O čemu ne govorimo
• Valérie Perrin – Svježa voda za cvijeće
• Ante Tomić – Nada

S druge strane, djeca su najviše posuđivala kombinaciju lektire, ali bilo je tu i nekih svjetskih bestsellera koji mogu indicirati na to da je netko od njih posegnuo za knjigom i van školskih obaveza. Tako su se na popisu našli:

• Dinko Šimunović – Alkar i Duga
• Antoine de Saint-Exupéry – Mali princ
• August Šenoa – Prijan Lovro/Prosjak Luka
• Dav Pilkey – Čovpas: Kom se lopta valja
• Grigor Vitez – Kad bi drveće hodalo
• Pavao Pavličić – Trojica u Trnju
• Dav Pilkey – Čovpas: Gospodar Buha
• Ferenc Molnár – Junaci Pavlove ulice