Europska unija postigla je dogovor o ključnom elementu uvođenja digitalnog eura, maksimalnom iznosu koji će građani moći držati u elektroničkom novčaniku, ali sam iznos još nije određen. Cilj je spriječiti pretjerani odliv novca iz banaka i osigurati stabilnost financijskog sustava.

Digitalni euro imat će istu vrijednost kao fizički novac, a služit će kao dopuna gotovini i karticama. Pohranjivat će se u aplikaciji na pametnom telefonu, a izdavat će ga Europska središnja banka (ECB), koja će voditi evidenciju o vlasništvu, piše Poslovni.hr.

Projekt digitalnog eura podržavaju Europska komisija i ECB, dok konačnu odluku moraju donijeti Europski parlament i Vijeće EU. Uvođenje se očekuje najranije 2028. godine. No, u Europskom parlamentu postoji i protivljenje digitalnom euru, a kritike se odnose na privatnost građana i trošak projekta.

Daljnji koraci uključuju definiranje tehničkih detalja i dobivanje odobrenja Europskog parlamenta i Vijeća, prije nego što digitalni euro postane dostupan građanima.

Mladi muškarci, prema analizi najtežih prometnih nesreća na norveškim cestama, odgovorni su za više od 80 posto svih smrtonosnih sudara, pokazuje izvještaj Norveške uprave za javne ceste koji obuhvaća razdoblje od 2013. do 2023. godine. Istraživanje otkriva tko najčešće stradava, gdje i kako dolazi do nesreća te zašto rizično ponašanje mladih vozača ima kobne posljedice.

Velike brzine, opasna pretjecanja i svjesno kršenje prometnih pravila zajednički su nazivnik većine prometnih tragedija u kojima sudjeluju mladi muškarci. Istraživanje pokazuje da se nesreće često događaju u starijim automobilima, bez suvremenih sigurnosnih sustava. U takvim vozilima nerijetko se nalazi više putnika, najčešće prijatelja iste dobi, što dodatno povećava broj žrtava kada dođe do sudara.

Posebno zabrinjava podatak da dio vozača u trenutku nesreće nema važeću vozačku dozvolu ili vozi pod utjecajem alkohola. Nenošenje sigurnosnog pojasa još je jedan čest faktor koji doprinosi teškim i smrtonosnim ozljedama. Sve to, u kombinaciji s nedostatkom vozačkog iskustva, stvara opasnu mješavinu na cesti.

Zaključak je da mladi vozači često precjenjuju vlastite sposobnosti, dok istovremeno podcjenjuju rizike koje nose zahtjevni uvjeti na cestama, poput zaleđenih i zavojitih dionica. Iako se analiza temelji na norveškim podacima, stručnjaci ističu da slični trendovi postoje i u drugim dijelovima Europe, pa i šire.

Gotovina se u Europi koristi sve manje, no unatoč padu i dalje je najčešći način plaćanja u većini zemalja europodručja, pokazuje novo istraživanje Europske središnje banke.

Kako prenosi N1, građani europodručja u 2024. godini u novčaniku nosili su u prosjeku 59 eura gotovine, no razlike među državama su velike, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru. Njemačka prednjači među velikim gospodarstvima s medijanom od 69 eura, dok je Francuska na dnu s 50 eura.

Udio gotovinskih plaćanja u posljednjih osam godina znatno je pao, sa 79 % u 2016. na 52 % u 2024. godini. Po vrijednosti, gotovina čini 39 % svih plaćanja, dok kartice sudjeluju s 45 % i nastavljaju rasti.

Ipak, u 14 od 20 zemalja europodručja gotovina je i dalje najčešći način plaćanja. Najmanje se koristi u Nizozemskoj, gdje čini 22 % transakcija, dok je najzastupljenija na Malti, u Sloveniji, Austriji i Italiji. Stručnjaci ističu da su razlike posljedica kulturnih navika, razine digitalne prilagodbe i brige za privatnost, zbog čega gotovina, unatoč padu, i dalje ima važnu ulogu u svakodnevnim plaćanjima.

Nakon što smo proslavili Božić, stiže nam blagdan svetog Stjepana. Za mnoge je to tek produžetak božićnog odmora, dan za obiteljske posjete ili opuštanje kod kuće. No u kršćanskoj tradiciji riječ je o jednom od najsnažnijih i najkonkretnijih blagdana, spomenu čovjeka koji je prvi platio životom svoju vjeru.

Sveti Stjepan Prvomučenik bio je jedan od sedmorice đakona koje su apostoli izabrali u prvim danima Crkve, kako bilježe Djela apostolska. Njegova je zadaća, barem formalno, bila skrb za siromašne i potrebite. No Stjepan se nije zadržao samo na dobrotvornom radu. Bio je izravan, rječit i hrabar propovjednik, čovjek koji nije razdvajao djela milosrđa od javnog svjedočenja vjere. Upravo će ga ta kombinacija, djelovanje i govor, dovesti u sukob s tadašnjim vjerskim autoritetima.

O Stjepanovu ranom životu zna se vrlo malo. Prema predaji, bio je Židov iz Jeruzalema, pripadnik grčko-govoreće židovske zajednice, što mu je omogućilo da Evanđelje prenosi širokom krugu ljudi. Isticao se snagom govora, ali i osobnom dosljednošću. Djela apostolska opisuju ga kao čovjeka “punog vjere i Duha Svetoga”, a upravo je ta unutarnja sigurnost izazvala nepovjerenje i bijes onih koji su u njegovu nauku vidjeli prijetnju.

Optužen je za bogohuljenje i doveden pred Veliko vijeće u Jeruzalemu. Ondje je održao govor koji je ostao zapamćen kao jedan od ključnih trenutaka ranog kršćanstva. Prošao je kroz povijest izraelskog naroda, od patrijarha i Mojsija do proroka, završivši s Isusom Kristom, kojega su, kako je otvoreno rekao, odbacili i pogubili upravo oni koji su ga sada sudili. Umjesto da se brani, Stjepan je optužnicu pretvorio u optužbu savjesti.

Presuda je bila brza i okrutna. Izveden je izvan gradskih zidina i kamenovan do smrti. Prema biblijskom zapisu, dok su ga ubijali, Stjepan je izgovorio riječi koje su ga zauvijek upisale u povijest kršćanske etike: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh”. U trenutku nasilja i nepravde, izabrao je oprost. Upravo zato postao je simbol vjere koja se ne mjeri riječima, nego djelima, pa i onima posljednjima.

U priči o Stjepanovu mučeništvu pojavljuje se i lik Savla, mladića koji je čuvao haljine onih koji su kamenovali Stjepana i odobravao njegovo pogubljenje. Taj isti Savao kasnije će postati sveti Pavao, jedan od najvažnijih kršćanskih apostola. Veza između prvog mučenika i budućeg velikog propovjednika dodatno naglašava koliko je Stjepanova smrt odjeknula u ranim kršćanskim zajednicama.

Sveti Stjepan – blagdan

Blagdan svetog Stjepana u liturgijski kalendar uveden je već krajem 4. stoljeća, a Katolička Crkva slavi ga 26. prosinca. U pravoslavnoj tradiciji obilježava se dan kasnije, dok se prema julijanskom kalendaru podudara s 9. siječnjem. U Hrvatskoj je riječ i o državnom prazniku, a u narodu je poznat kao Štefanje. Običaji su jednostavni, obilazak rodbine, prijatelja i susjeda, čestitanje Božića i naglašavanje “novog početka”.

Ime Stjepan dolazi od grčke riječi stefanos, što znači kruna ili vijenac, simbol nagrade i pobjede. U ikonografiji se zato često prikazuje kao mladić u đakonskoj dalmatici, s palmom mučeništva i kamenom u ruci. Kamen podsjeća na način njegove smrti, palma na smisao koji joj je dao. Smatra se zaštitnikom đakona, zidara, klesara i onih koji rade s kamenom, ali i ljudi koji pate od glavobolje.

Posebno mjesto u tradiciji zauzima i prijenos njegovih relikvija. Prema predaji iz 5. stoljeća, svećenik Lucijan u viđenju je doznao gdje je Stjepanovo tijelo bilo pokopano. Relikvije su 415. godine prenesene u Jeruzalem, zatim u Carigrad, a naposljetku u Rim, gdje su položene uz tijelo svetog Lovre. Legenda kaže da se Lovro “okrenuo na bok” kako bi napravio mjesta Stjepanu.

Njegova priča ne traži divljenje na distanci, nego postavlja neugodno pitanje, što znači ostati dosljedan vlastitim uvjerenjima kada to nešto košta? Možda je upravo zato njegov blagdan smješten odmah nakon Božića, kao podsjetnik da slavlje rođenja ima smisla samo ako vodi prema odgovornom i hrabrom življenju onoga u što se vjeruje.

Danas smo dočekali Božić, ali to ne znači da je kraj blagdanskom ugođaju. Posljednji vikend u prosincu donosi niz događanja koji nude dobar razlog da se iziđe iz kuće, bilo da tražite mirniji koncertni program, obiteljski izlet ili tek priliku za kratko druženje uz glazbu i javna događanja. Velika Gorica i okolni gradovi i općine i ove godine nude raznolik program, od tradicionalnih božićnih koncerata i folklora, preko živih jaslica, pa sve do opuštenog sportskog druženja i velikih javnih koncerata na otvorenom.

U nastavku donosimo pregled događanja koja vas čekaju od petka do nedjelje.

Žive jaslice u Zaprešiću

Blagdanski vikend započinje u Zaprešiću, gdje se na Trgu Ivana Pavla II. u petak i subotu, 26. i 27. prosinca, s početkom u 18 sati održavaju tradicionalne Žive jaslice pod nazivom “Zvjezdano nebo”. Riječ je o događanju koje već godinama okuplja brojne posjetitelje i donosi prikaz betlehemske priče u otvorenom prostoru. U programu sudjeluju dječji zbor “Božje krijesnice” i zbor mladih “Stijene”, a organizatori su udruga Stepinčeva oaza mira i Župa sv. Petra apostola. Program je primjeren svim generacijama i često je dio obiteljskog izlaska u blagdanskom razdoblju.

Božić u Gorici – tradicionalni koncert

Subotnja večer u Velikoj Gorici rezervirana je za dobro poznati božićni koncert “Božić u Gorici”, koji se održava u Dvorani Gorica s početkom u 19.30 sati. Koncert organizira Grad Velika Gorica u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem i Zajednicom kulturno-umjetničkih udruga, uz pokroviteljstvo Velikogoričko-odranskog dekanata. Na pozornici će se izmjenjivati zborovi velikogoričkih župa, članovi kulturno-umjetničkih udruga, solisti te učenici i profesori Glazbene škole, uz gostujuće izvođače. Ulaz je slobodan, a koncert je već godinama jedno od središnjih glazbenih događanja božićnog razdoblja u gradu.

FA Šiljakovina – božićni koncert u Kravarskom

U crkvi Uzvišenja svetog Križa u Kravarskom, u subotu 28. prosinca u 19 sati, Folklorni ansambl Šiljakovina održava svoj 19. tradicionalni koncert hrvatskih tradicijskih božićnih napjeva. Na koncertu nastupaju sve skupine ansambla, čime publika dobiva cjelovit uvid u njihov rad tijekom godine. Program dodatno obogaćuju župni zbor Kravarsko te gosti iz KUD-a “Ogranak seljačke sloge” iz Posavskih Brega.

KUD Dučec – “Narodil se Jezuš Bog” u Mraclinu

Nedjelja donosi još jedan božićni koncert, ovaj put u Društvenom domu Mraclin. KUD Dučec u 18 sati započinje koncert pod nazivom “Narodil se Jezuš Bog”, na kojem će se predstaviti vokalne i instrumentalne skupine društva te dvoje solista, sopranistica Amalija Štuban i bariton Marko Štuban. Program je sastavljen od djela klasičnih autora poput Françoisa Couperina, tradicijskih božićnih pjesama te skladbi Krpetića i Johna Francisa Wadea. Koncert je namijenjen svima koji žele završetak blagdana obilježiti u mirnijem, koncertnom okruženju.

Samoborska božićna olimpijada

Za one koji nakon blagdanskog stola traže malo kretanja, Samobor u nedjelju od 11 sati nudi drugačiji sadržaj. U atriju Dječjeg adventa održava se Samoborska božićna olimpijada, zamišljena kao zabavno timsko natjecanje otvoreno za sve uzraste. Program vodi Mario Petreković, a sudionike očekuju jednostavne igre, smijeh i simbolične nagrade. Prijave su moguće unaprijed ili na licu mjesta, a naglasak je na druženju i opuštenoj atmosferi, bez natjecateljskog pritiska.

Damir Kedžo u Ivanić-Gradu

Isti dan, u 18 sati, Ivanić-Grad zatvara blagdanski vikend koncertom Damira Kedže na Božićnom trgu ispred Pučkog otvorenog učilišta. Riječ je o akustičnom koncertu koji se uklapa u blagdanski program grada, a publiku očekuju poznate balade i smireniji repertoar.

Bilo da preferirate tradicionalne božićne koncerte, folklor i crkvene prostore, obiteljska događanja na otvorenom ili opuštene gradske koncerte, Velika Gorica i okolica nude raznovrstan program koji pokriva različite interese i generacije. Stoga, iskoristite ovaj vikend kao pripremu za Novu godinu.