Hrvatske vozače u idućim godinama očekuju velike promjene. Nova direktiva Europske unije donosi digitalnu vozačku dozvolu, stroža pravila za mlade vozače te mogućnost češćih liječničkih pregleda za starije, dok će države članice, uključujući Hrvatsku, imati četiri godine za prilagodbu zakonodavstva novim pravilima.

Najvidljivija novost za vozače bit će uvođenje digitalne vozačke dozvole, dostupne putem mobilne aplikacije, prenosi Mirovina.hr. Fizička kartica zasad ne odlazi u povijest, ali digitalna verzija postupno će postati standard. Ideja je jednostavna – brže i lakše kontrole te manje prostora za zlouporabe. Oni koji žele, i dalje će moći koristiti klasičnu, plastičnu vozačku.

Direktiva donosi i promjene u valjanosti vozačkih dozvola. Dozvole za automobile i motocikle vrijedit će do 15 godina. S druge strane, profesionalni vozači kamiona i autobusa morat će obnavljati dozvole svakih pet godina, uz obavezan liječnički pregled. Posebna se pozornost pritom posvećuje sigurnosti. Istraživanja pokazuju da prometne nesreće u kojima sudjeluju stariji vozači češće nisu posljedica nepažnje, nego iznenadnih zdravstvenih problema, poput srčanog ili moždanog udara.

Također, otvara mogućnost da države članice propišu kraće rokove valjanosti dozvola za vozače starije od 65 godina, što u praksi može značiti i češće liječničke preglede. Naglasak je na provjeri vida i kardiovaskularnog zdravlja.

Važno je naglasiti da se ne uvodi se automatska dobna granica niti zabrana vožnje. Odluka je prepuštena nacionalnim vlastima, pa će tek biti vidljivo hoće li Hrvatska mijenjati postojeći sustav. Organizacije koje okupljaju udruge starijih osoba već upozoravaju da bi automatske mjere bez individualne procjene mogle predstavljati diskriminaciju na temelju dobi.

Mladi vozači ostaju statistički najrizičnija skupina u prometu, pa direktiva za njih uvodi probno razdoblje od dvije godine. U tom će razdoblju vrijediti stroža pravila i kazne, posebno za vožnju pod utjecajem alkohola, nekorištenje pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje. Jedna od većih novosti je i mogućnost da se vozačka dozvola stekne već sa 17 godina, ali uz obaveznu pratnju iskusne osobe sve do punoljetnosti.

Istodobno, direktiva otvara vrata ranijem ulasku u profesionalni sektor. Dobna granica za vozače kamiona spušta se na 18 godina, a za autobuse na 21. Vozačima B kategorije omogućit će se i upravljanje vozilima do 4,25 tone, uz dodatnu obuku ili polaganje ispita.

Pred Hrvatskom je sada zadatak da u sljedeće četiri godine odluči kako će nova europska pravila primijeniti u praksi, hoće li se ići na minimalne promjene ili na stroži model. Jedno je sigurno, sustav vozačkih dozvola kakav poznajemo ulazi u novu, digitalnu fazu.

Građani Hrvatske od početka 2026. godine mogu zatražiti račun za redovna primanja bez ikakvih bankarskih naknada, no put do tog prava zasad vodi u poslovnicu. Novi zakon stupio je na snagu s Novom godinom, a najveće banke potvrđuju da se besplatni račun aktivira isključivo na osobni zahtjev klijenta.

Besplatni paket uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, podizanje i polaganje gotovine, priljeve uplata u eurima, debitnu karticu i plaćanje njome na prodajnim mjestima, kao i jednu digitalnu uslugu, internetsko ili mobilno bankarstvo, piše Večernji.hr. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, sve velike banke odlučile su se za internetsko bankarstvo kao besplatnu opciju. No, važno je naglasiti da besplatan račun ne znači i “sve besplatno”. U paket ne ulaze kreditne kartice, plaćanja na rate, trajni nalozi ni dodatne usluge, koje banke mogu nuditi uz naknadu. Građani sami odlučuju hoće li im takav račun odgovarati ili će ostati na postojećim, komercijalnim paketima.

Iako zakon ostavlja mogućnost digitalnog ugovaranja, šest najvećih banaka u Hrvatskoj, Zaba, PBZ, OTP, HPB, RBA i Erste, potvrđuju da je za sada potrebno osobno doći u poslovnicu i podnijeti zahtjev. IBAN se pritom ne mijenja, a u većini slučajeva račun se aktivira odmah.

Razlike postoje i kod podizanja gotovine. Neke banke omogućuju besplatno podizanje samo na bankomatu, dok druge nude i šalter. Kada je riječ o umirovljenicima i osjetljivim skupinama, oni imaju pravo na besplatno podizanje novca i na bankomatu i na šalteru, bez ograničenja.

Drugim riječima, besplatan račun postoji, ali samo za one koji ga zatraže.

Ministarstvo zdravstva od 1. siječnja 2026. uvodi nova pravila za dopunski rad zdravstvenih radnika, prema kojima dodatni rad kod privatnih poslodavaca neće biti dopušten u djelatnostima u kojima pacijenti na pregled ili zahvat čekaju dulje od 120 dana. Uputa je upućena ravnateljima bolnica i prvi put jasno veže privatni angažman uz stanje u javnom sustavu.

Kako piše N1, nova pravila primjenjivat će se na sve zdravstvene radnike koji nakon tog datuma zatraže suglasnost za dopunski rad, dok će se onima koji već imaju važeće odobrenje ona primijeniti prilikom sklapanja novog ugovora. Odobrenja će se i dalje izdavati najdulje na godinu dana.

Duljina listi čekanja postaje ključni kriterij. Ako se na uslugu čeka do 30 dana, dopunski rad može se odobriti svim zdravstvenim radnicima u toj djelatnosti. Kod čekanja od 31 do 60 dana dopuštenje može dobiti najviše 75 % zaposlenih, pri čekanju od 61 do 90 dana polovica, a kod listi od 91 do 120 dana tek 25 % radnika. U djelatnostima s čekanjem duljim od četiri mjeseca dopunski rad se u potpunosti ukida. Ako se za dopunski rad javi više radnika nego što je dopušteno, prednost će imati oni s većim radnim učinkom u javnom sustavu. Radni učinak procjenjivat će se prema izvršenju dijagnostičko-terapijskih postupaka u posljednjih godinu dana, a izvršenje ispod prosjeka automatski znači da se suglasnost ne može dobiti.

U obzir će se uzimati i poštivanje radnog vremena, organizacija rada, sudjelovanje u stručnom usavršavanju te činjenica da protiv zdravstvenog radnika ne postoje pravomoćne disciplinske ili kaznene odluke povezane s poslom. Predstojnici i pročelnici moći će dobiti odobrenje samo ako to ne ugrožava redovno funkcioniranje ustanove.

Ugovori o dopunskom radu moraju jasno navoditi opis poslova, točno radno vrijeme i satnicu, koja ne smije biti niža od prosječne bruto satnice koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci. Za provedbu novih pravila odgovorni su ravnatelji zdravstvenih ustanova, koji su obvezni preispitati već izdana odobrenja u bolnicama s organizacijskim problemima ili neprihvatljivo dugim listama čekanja te o tome izvijestiti ministricu zdravstva Irenu Hrstić. Ministarstvo poručuje da je cilj novih mjera zaštita interesa pacijenata i veća dostupnost zdravstvene skrbi u javnom sustavu.

Od 1. siječnja 2026. godine učenici i studenti koji rade preko učeničkih i studentskih servisa moći će zaraditi više nego dosad, bez straha da će prijeći porezne limite. Rastu minimalne satnice, ali i pragovi koji su ključni za porezne obveze, pa će rad uz školu i fakultet postati isplativiji i jednostavniji za planiranje kućnog budžeta.

Minimalna studentska satnica povećava se za 50 centi i iznosit će 6,56 eura po satu, umjesto dosadašnjih 6,06 eura, navodi Srednja.hr. Satnica se računa na temelju minimalne bruto plaće u državi, koja se dijeli s 160 radnih sati. Za rad noću, nedjeljom i blagdanima propisano je uvećanje od 50 %, pa će sat rada u tim uvjetima vrijediti 9,84 eura.

Uz satnice, povećavaju se i porezni limiti. Od iduće godine učenici i studenti moći će zaraditi do 4.800 eura godišnje, a da i dalje ostanu porezna olakšica svojim roditeljima. Taj se prag podiže za 1.200 eura u odnosu na dosadašnji iznos. Povećava se i drugi porezni limit, nakon kojeg se obračunava porez na dohodak. Od 2026. on će iznositi 12.000 eura godišnje. Prelaskom tog iznosa studentima i učenicima automatski se obračunava porez, što u praksi znači manju isplatu na račun. Gledano mjesečno, to znači da student koji radi tijekom cijele godine može zarađivati oko 1.000 eura mjesečno i ostati unutar propisanog limita.

Često pitanje odnosi se i na isplate za prosinac. Zarada se uvijek evidentira u godini u kojoj je isplaćena, a ne u kojoj je posao obavljen. To znači da će rad odrađen u prosincu 2025., ako je isplaćen u siječnju 2026., ulaziti u porezne limite za 2026. godinu.

Vrijedi podsjetiti da učenici mogu raditi isključivo tijekom školskih praznika, dok studentima rad tijekom akademske godine nije ograničen.

Priča je išla u nešto drukčijem smjeru, zamjenika gradonačelnika Nevena Karasa i njegova prijatelja i kolegu Vladu Horinu okupili smo zbog evociranja uspomena na rađanje našega grada, ali skrenuli smo nekako i prema jednom mnogima zanimljivom detalju.

Puno je toga, naime, Velika Gorica napravila u prvih 30 godina svoje samostalnosti, ali i dalje nas na trenutke “kopka” to što šesti grad po veličini u Hrvatskoj nema svoju prepoznatljivost kroz registracije na automobilima. Bili smo i ostali “ZG”, iako bi lijepo bilo da tamo piše “VG”. Zar ne?

– Bilo je o tome govora od početka, otkad je Velika Gorica postala grad, ali u nekom trenutku se odustalo, zapravo ni sam ne znam zašto. Ali evo, reći će nešto Neven… – rekao je sa smiješkom Vlado Horina, nudeći naznak da smo “uboli” s pitanjem.

Riječ je, dakle, preuzeo zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Ne znam bi li u ovom trenutku trebalo s time izlaziti, ali ajde, kad već pitate… Gradonačelnik Ačkar i ja na tome radimo već dvije godine – otkrio je Karas, pa nastavio:

– Pomaže u cijelom procesu i to što sam ja u MUP-u, a već smo pripremili i analize. Stvar je u tome da se mora donijeti novi Pravilnik, koji će to uređivati, jer takvu odluku nije moguće donijeti samo za jedan grad, cijeli proces ima svoj princip. Opet bi se moglo dogoditi, kao u slučaju dobivanja statusa Grada, da na krilima Velike Gorice i neki drugi dobiju isto. U svakom slučaju, radimo na tome. To je jako važan detalj za jačanje identiteta grada i vjerujem da ćemo u ovom mandatu imati svoju tablicu!

A dok tako i doista ne bude, uvijek imamo umjetnu inteligenciju, koja će to fino ilustrirati, čisto da vidimo kako bi izgledalo. Pri čemu ćemo, naravno, zanemariti to što je hrvatski grb u umjetno inteligentnoj verziji…