Kandidatkinja SDP-a i Možemo! za gradonačelnicu Velike Gorice Ivana Mlinar ovog se kišovitog petka obratila javnosti i predstavila kandidatkinju za njezinu zamjenicu Ivanu Novković.

– Kao zajednička kandidatkinja SDP-a i Možemo! najavila sam na svom predstavljanju prije par tjedana kako želimo donijeti stvarne promjene na političku scenu našeg grada i mijenja lice goričke politike. Od prvog dana govorim, a danas i potvrđujem, moj tim bit će ljudi koji nemaju svoj privatni interes isprepleten s gradskim proračunom, jer u Gorici teško da postoji neki segment života o kojem ne odlučuje politika. Smatramo to nedopustivim jer ljudi trebaju slobodno disati i živjeti, a Velika Gorica treba biti grad koji će pružiti šanse budućim generacijama – rekla je Mlinar i dodala:

– Upravo slijedom onoga što smo i najavili našom koalicijom, danas smo tu zbog predstavljanja moje kandidatkinje za zamjenicu gradonačelnice. Ona je igrom slučaja Ivana kao i ja, tako da ispada da je u našem stožeru važno zvati se Ivana. No, šalu na stranu, iako je Ivana politički debitant na ovim izborima, i ona i ja bit ćemo tim koji ne sliježe ramenima. Ona se kao prvostupnica psihologije upravo zato politički aktivirala, kako bi svojim angažmanom mogla utjecati na društvene nepravde oko nas.

Nabrajajući segmente koje smatra nepravednima, izdvojila je cijene kvadrata stanova, koja se popela i do 3000 eura.

– Drugi primjer nepravde u našem gradu je činjenica da je gotovo svaki natječaj fiktivan i namijenjen nekome. Ljudi se jadni ponadaju, pišu životopise i predaju zamolbe, a ne znaju da na tim radnim mjestima već rade neki ljudi, u pravilu članovi jedne stranke. Mi postavljamo posve opravdano pitanje zašto svako radno mjesto, posebice vodeće u ovome gradu mora uvijek dobiti nečija sestra, brat, snaha, supruga, a ne netko tko je ono najvažnije: stručan i ima silno radno iskustvo iza sebe?! Mi ne želimo da mladi ljudi, kako intelektualci, tako i strukovnjaci, napuštaju ovaj grad jer tu ne vide perspektivu i unaprijed znaju da neće moći nikada sebi osigurati stan ili zaposlenje bez stranačke iskaznice. Želimo da u ovom gradu ljudi ne žive u strahu za egzistenciju, da se boje družiti s nekim tko drugačije izgleda ili misli, jer moja zamjenica Ivana i ja istinski smatramo da naš grad treba biti grad za sve nas – rekla je Mlinar.

Grad Velika Gorica sa svojom okolicom sve je poželjnija turistička destinacija, što pokazuju i brojke dolazaka turista i posjetitelja te broj noćenja. Naime, naš grad bilježi 23% više posjetitelja i 19% više noćenja u odnosu na prošlu godinu, što je pokazatelj da naše područje ima što ponuditi turistima, te da je briga o turističkim sadržajima prepoznata od strane posjetitelja. Također, porast broja dolazaka dugoročno se odražava na cijelu lokalnu zajednicu – istaknuto je na drugoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Velike Gorice.

Foto: TZ grada Velike Gorice

Također, posebni naglasak gradska Turistička zajednica stavila je na izradu Plana upravljanja destinacijom koji stavlja održivost u središte razvoja turizma, uz očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava Turopolja te odgovorno upravljanje resursima i poticanje ekološki osviještenih inicijativa.

– Velik je interes za manifestacije poput AirVG-a, Gastro Turopolja, Adventa u Gorici, a sa izgradnjom nove biciklističke infrastrukture razvijamo se i kao cikloturistička destinacija – rekao je gradonačelnik grada Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Slijedom toga će Turistička zajednica podržati projekte vezane uz eko-turizam, biciklističke rute, razvoj ruralnog turizma i digitalizaciju usluga čime će Velika Gorica i Turopolje ojačati svoju turističku poziciju.

– Nastavak je to naše vizije Velike Gorice kao održive destinacije budućnosti, gdje turizam i priroda idu ruku pod ruku – poručila je direktorica Turističke zajednice grada Velike Gorice Maja Toth..

Foto: Josip Škof

Obilne kiše koje posljednjih dana neprestano padaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovale su značajan porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka, dok se slična situacija bilježi i na slivu Neretve. Hidrolozi upozoravaju da bi u idućim danima moglo doći do poplava, posebno na područjima koja su već pogođena visokom zasićenošću tla. Meteorološke prognoze najavljuju nastavak kišnog razdoblja do kraja ožujka, dok se stabilizacija vremena očekuje tek od 1. travnja.

Ciklonalni sustav koji se kreće iz južne Italije preko Jadranskog mora donio je obilne oborine koje su znatno povećale protok vode u rijekama. Zasićenost tla već je dosegnula kritične razine, što znači da nova kiša ne može biti upijena, već direktno ide u vodotokove, dodatno povećavajući njihov vodostaj. DHMZ naglašava da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

U Bosni i Hercegovini, posebno su ugroženi slivovi rijeka Bosne i Vrbasa, koje se ulijevaju u Savu, dok Agencija za vodno područje Jadranskog mora upozorava na moguće poplave u donjem dijelu sliva Neretve. Vrhunac vodnog vala očekuje se između 29. i 30. ožujka.

Povijesni trendovi oborina na Mediteranu

Zanimljivo je da dugoročna analiza klimatskih podataka pokazuje kako se količine oborina na Mediteranu nisu značajnije mijenjale od kraja 19. stoljeća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, količine padalina ostale su stabilne unatoč varijacijama između desetljeća. Istraživači su koristili podatke s više od 23 000 kišomjernih postaja diljem 27 zemalja i zaključili da promjene u količinama oborina nisu rezultat dugoročnog trenda, već atmosferske cirkulacije i unutarnje klimatske varijabilnosti.

Međutim, povećano isparavanje uzrokovano rastom temperature zraka dovela je do sve češćih i intenzivnijih suša, što ima značajan utjecaj na dostupnost vode u regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za preciznijim planiranjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili negativni učinci ekstrema u hidrološkom ciklusu.

Utjecaj na stanovništvo i mjere opreza

S obzirom na trenutačne vremenske prilike, stanovništvu se preporučuje poduzimanje mjera predostrožnosti, posebno u područjima sklonima poplavama. Nadležne službe prate situaciju te redovito objavljuju upozorenja i preporuke. Građani se pozivaju da prate službene prognoze i informacije te da poduzmu sve moguće mjere za zaštitu imovine i sigurnosti.

Prognoze ukazuju na stabilizaciju vremena od 1. travnja, kada se očekuje smirivanje padalina i postupno opadanje vodostaja. Ipak, posljedice dugotrajnog kišnog razdoblja mogle bi se osjetiti još neko vrijeme, pogotovo u nižim predjelima gdje voda sporije otječe.

Iako dugoročni podaci pokazuju da količine oborina na Mediteranu nisu u opadanju, sve češći ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju izazov za upravljanje vodnim resursima. Trenutačno stanje u slivu Save i Neretve zahtijeva pojačani oprez i brzu reakciju nadležnih službi kako bi se izbjegle potencijalne štete te minimizirale posljedice klimatskih ekstrema i osigurala veća sigurnost stanovništva.

Ovog vikenda počinje ljetno računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, u 2 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, što znači da će se dva sata računati kao tri. Zbog toga ćemo spavati jedan sat kraće.

S ljetnim računanjem vremena dolazi i do promjene u obračunu skuplje i jeftinije struje. Onima koji imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, skupljoj tarifi. Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi, odnosno dnevnoj i noćnoj. Ono što je važno znati jest da je cijena kilovatsata električne energije tijekom noći upola jeftinija.

Viša tarifa računa se od 8 do 22 sata, a niža tarifa od 22 do 8 sati.

No, važno je naglasiti da je korištenje dnevnih svjetala na automobilima obavezno do 31.ožujka, bez obzira na ljetno računanje vremena.

Naime, u Hrvatskoj je obaveza paljenja dnevnih svjetala na automobilima na snazi od 1.studenog do kraja ožujka, a to znači kako od utorka, 1.travnja više ne morate imati upaljena dnevna svjetla na svom vozilu.

Također, vozači mopeda i motocikala imaju obvezu tijekom cijele godine voziti s upaljenim dnevnim svjetlima. U slučaju da se vozači ne drže ove odredbe, morat će platiti kaznu od 30 eura.

Zagrebačka županija raspisala je 1,1 milijun eura vrijedne javne pozive za dodjelu bespovratnih potpora poljoprivrednicima.

573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.

Važno je istaknuti i činjenicu da jedan poljoprivrednik može istovremeno biti korisnik svih poljoprivrednih potpora Zagrebačke županije.

Foto: Cityportal

– Pitanje poljoprivrede i samoodrživosti je pitanje nacionalnog interesa, a činjenica da smo u posljednje 4 godine udvostručili iznos za poljoprivredu pokazatelj je u kojoj  mjeri Zagrebačka županija brine o poljoprivrednicima i ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Zbog toga smo odlučili pomoći mjerama koje idu u tri smjera. Prvi je gradnja i modernizacija gospodarstava i proizvodnje čime osiguravamo opstanak naših ruralnih područja. Drugi smjer postepena preorijentacija poljoprivrede na ekološku proizvodnju kako bismo očuvali ekosustav te usmjerili se prema održivim izvorima energije. Time naši poljoprivrednici postaju energetski neovisniji, smanjuju troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pridonose očuvanju okoliša. Treći smjer pomoći je potpora sjetve i sadnje, gdje zbog previsokih cijena repromaterijala želimo smanjiti pritisak na poljoprivrednike – istaknuo je župan Stjepan Kožić.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja odvija se na 2.125 hektara zemlje koju za ekološki uzgoj koristi 244 aktivnih gospodarstava na području županije, za koje je Županija pripremila široku paletu potpora. Konvencionalni proizvođači mogu ostvariti potporu do 15 tisuća eura godišnje, dok ekološki proizvođači mogu ostvariti godišnje do 20 tisuća eura potpore.

Foto: Cityportal

Osim tih mjera, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Također, sa 150 tisuća eura Zagrebačka županija sufinancira troškove nabave i subvencionira kamatu na kredite za nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica.

Dodajmo kako je u posljednje četiri godine pravo na poljoprivredne potpore iskoristilo 3 tisuće poljoprivrednika kojima je Zagrebačka županija dodijelila gotovo 4 milijuna eura, a aktualni javni pozivi otvoreni su do 15. studenoga.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom