ktc
Povežite se s nama

Gospodarstvo

Zaposlenost u Hrvatskoj raste! U svibnju čak 1,7 % više radnih mjesta

Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Objavljeno

na

foto: Pixabay/Firmbee

U svibnju 2025. u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja zaposlenih za 1,7 % u odnosu na travanj, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,1 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je bilo 1.731.610 zaposlenih, od čega 804.581 žena, što predstavlja i rast zaposlenosti žena za 1,8 %. Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi. U istom razdoblju, broj nezaposlenih pao je za više od 10 %, što jasno ukazuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Povećanje zaposlenosti i detaljna analiza sektora

Prema detaljnim podacima, u svibnju je ukupno 1.731.610 osoba bilo zaposleno, od čega 804.581 žena. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećan je za 1,7 %, a broj zaposlenih žena za 1,8 %. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, broj zaposlenih porastao je za 1 %, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 %.

Kada se promatraju pravne osobe, u njima je u svibnju radilo 1.489.145 ljudi, među kojima je 704.222 žena. U odnosu na travanj, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,4 %, a jednak rast zabilježen je i među ženama. U odnosu na svibanj 2024., zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 0,8 %, dok je kod žena taj rast iznosio 1,3 %. U prvih pet mjeseci 2025., u usporedbi s istim razdobljem lani, zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 1,4 %, a kod žena za 1,8 %.

U obrtima i slobodnim profesijama, zaposlenost u svibnju je porasla za 3,7 %, dok je među ženama u tim djelatnostima zabilježen još veći rast, točnije 4,1 %. Značajan rast bilježi se i u poljoprivredi, gdje je broj zaposlenih osiguranika povećan za 4,6 %, a broj zaposlenih poljoprivrednica za 4,5 %.

Broj nezaposlenih osoba također je osjetno smanjen. U svibnju ih je bilo 10,1 % manje nego u travnju, a među ženama čak 10,3 % manje. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 %, dok je među ženama iznosila nešto višu 4,6 %. U razdoblju od siječnja do svibnja 2025., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 %, a zaposlenost žena za 1,9 %.

U isto vrijeme, broj nezaposlenih osoba u svibnju 2025. zabilježio je značajan pad – smanjen je za čak 10,1 % u odnosu na travanj. Kod žena je pad nezaposlenosti bio još izraženiji i iznosio je 10,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,1 %, dok je kod žena ostala nešto viša i iznosila je 4,6 %. Ovi podaci ukazuju na kontinuirano poboljšanje uvjeta na tržištu rada, gdje se stvara sve više radnih mjesta, a istovremeno se smanjuje broj onih koji traže posao.

Promatrajući razdoblje od siječnja do svibnja 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupna zaposlenost povećala se za 1,6 %, dok je zaposlenost žena porasla za 1,9 %. Ove brojke potvrđuju da je rast zaposlenosti dugoročan i održiv, a uključivanje žena u tržište rada postaje sve značajnije.

Usporedba s podacima iz svibnja 2023.

Ako ove brojke usporedimo s onima od prije dvije godine, to jest u usporedbi sa svibnjem 2023., stanje na tržištu rada u svibnju 2025. također pokazuje vidljiv napredak. Broj ukupno zaposlenih povećao se za oko 96 tisuća, dok je broj zaposlenih žena porastao za gotovo 38 tisuća. Rast zaposlenosti zabilježen je i u pravnim osobama, gdje je broj zaposlenih porastao za gotovo 80 tisuća, a broj zaposlenih žena za više od 30 tisuća.

Značajan pomak vidi se i u poljoprivredi, gdje je u svibnju 2023. zabilježen pad broja zaposlenih, dok je u svibnju 2025. zabilježen snažan rast. Osim toga, stopa registrirane nezaposlenosti smanjila se sa 5,6 % u svibnju 2023. na 4,1 % u svibnju 2025., što ukazuje na značajno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je i među ženama, sa 6,6 % na 4,6 %, kao što je i spomenuto ranije.

Zaključno, podaci za svibanj 2025. potvrđuju nastavak pozitivnih trendova na hrvatskom tržištu rada. Rast zaposlenosti prisutan je u svim sektorima, posebno među ženama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine, što jasno ukazuje na jačanje gospodarske aktivnosti i stabilizaciju radnog okruženja. Ovi rezultati daju optimističan pogled na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, ali i naglašavaju važnost daljnjeg praćenja i podrške razvoju svih sektora.

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Vlada potvrdila snažan razvoj Velike Gorice i darovala zemljište vrijedno više od 31 milijun eura

Nova zona smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

VG Čistoća daje važan doprinos razvoju kružnog gospodarstva

Dotaknula su se pitanja o funkcioniranju postojećeg sustava, financijskim aspekatima gospodarenja otpadom i podjeli odgovornosti među uključenim akterima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Na stručnoj konferenciji o kružnom gospodarstvu, održanoj 25. i 26. ožujka 2026., okupili su se ključni dionici sustava gospodarenja otpadom – od proizvođača do komunalnih tvrtki – kako bi raspravili smjer daljnjeg razvoja sektora i otvorili prostor za argumentiranu razmjenu stavova. Događaj je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO).

Među sudionicima bila je i VG Čistoća, čiji su predstavnici aktivno doprinijeli programu. Predsjednik Uprave Jurica Jurjević te Marko Ružić iz Odjela upravljanja projektima sudjelovali su u panel-raspravama, gdje su se dotaknuli pitanja funkcioniranja postojećeg sustava, financijskih aspekata gospodarenja otpadom i podjele odgovornosti među uključenim akterima.

Rasprave su obuhvatile širok spektar tema, uključujući koncept kružnog gospodarstva i model produžene odgovornosti proizvođača (EPR), pri čemu je poseban naglasak stavljen na usklađivanje s nacionalnim i europskim okolišnim ciljevima. Kroz predavanja i okrugle stolove sudionici su imali priliku analizirati aktualne izazove, ali i upoznati se s konkretnim primjerima dobre prakse koji se već primjenjuju u sustavu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće nastavljaju rasti! Prosjek u siječnju 1.511 eura, evo gdje se zarađuje najviše, a gdje najmanje

Zračni prijevoz na vrhu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2026. iznosila je 1.511 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine plaće su blago porasle, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji.

Naime, prosječna neto plaća bila je za 1,1 % viša nego mjesec ranije, a u odnosu na siječanj 2025. porasla je za 8,5 %. Kada se uračuna inflacija, realni rast iznosi 0,8 % na mjesečnoj i 4,9 %na godišnjoj razini. Bruto plaće prate sličan trend. Prosjek je u siječnju dosegnuo 2.114 eura, što je 1,3 % više nego u prosincu te gotovo 10 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u zračnom prijevozu, gdje su dosegnule 2.352 eura. S druge strane, najmanje su zarađivali zaposleni u proizvodnji odjeće, s prosjekom od 986 eura.

Medijalna plaća, koja bolje pokazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1.304 eura. To znači da polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od tog iznosa. Ona je veća za 1,9 % u odnosu na prosinac te 8,7 % u odnosu na isti mjesec lani.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno