Sudari automobila i divljači na cestama nisu rijetkost. Naprotiv, procjenjuje se da ih je oko 4.000 godišnje, a za vozače koji se nađu u toj situaciji prvi i ključni korak je isti, pozvati policiju i ostati na mjestu događaja do očevida. Europsko izvješće o nezgodi u tom slučaju ne vrijedi.

Kako objašnjavaju iz HAK-a, odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom lovačkom savezu, uz zapisnik o alkotestiranju, policijsku potvrdu o nesreći, prometnu dozvolu i vozačku dozvolu. No, isplata štete nije automatska. Zahtjev mora biti osnovan, a tu često počinju problemi.

Zakon o lovstvu predviđa samo dvije jasne situacije odgovornosti. Vozač odgovara ako je vozio protivno prometnim propisima ili postavljenoj signalizaciji. Lovoovlaštenik odgovara ako je šteta nastala zbog provođenja lova. Problem nastaje u svim drugim, puno češćim slučajevima, primjerice, kada noću divljač izleti na cestu, a lov se u tom trenutku ne provodi i vozač nije ništa prekršio.

Upravo zbog te “sive zone” tražena je ocjena ustavnosti Zakona o lovstvu. Ustavni sud zaključio je da zakon ne mora predvidjeti svaku životnu situaciju te je prepustio sudovima da kroz praksu tumače odgovornost, oslanjajući se na opća načela odštetnog prava. Sudska praksa je u međuvremenu zauzela jasan stav: divljač na cesti smatra se opasnom stvari, pa lovoovlaštenik snosi objektivnu odgovornost za štetu, čak i kada se lov ne provodi. Drugim riječima, ako je vozač vozio propisno, teret odgovornosti u pravilu pada na lovoovlaštenika, osim ako on dokaže da je šteta nastala zbog nepredvidivog i neizbježnog uzroka ili radnje treće osobe.

Takav stav potvrđen je i presudom Visokog trgovačkog suda u svibnju 2023. godine. U konkretnom slučaju vozač je vozio 60km/h na dionici gdje je ograničenje bilo 50 km/h, no vještak je utvrdio da sudar sa srnom ne bi mogao izbjeći ni tom brzinom, trebalo bi voziti najviše 24 km/h. Sud je zaključio da vozač nije odgovoran, pa je odgovornost prebačena na lovoovlaštenika.

U igru se, međutim, može uključiti i treći akter, ato je pravna osoba koja upravlja javnom cestom. Prema Zakonu o cestama, ona može odgovarati ako na zahtjev lovoovlaštenika nije postavila odgovarajuću prometnu signalizaciju. No, ni tu odgovornost nije automatska. U presudi iz ožujka 2023. godine sud je utvrdio da upravitelj ceste nije odgovoran iako traženi znak nije bio postavljen. Vozač je vozio ispod dopuštene brzine, a divlja svinja je istrčala iz raslinja u mraku, pa znak upozorenja ne bi promijenio ishod nesreće. Budući da nepostavljanje znaka nije bilo u uzročnoj vezi sa sudarom, odgovornost upravitelja ceste otpala je.

Dakle, sve ovisi o okolnostima, a konačnu riječ najčešće imaju sudovi.

I u 2026. godini najveći povrat poreza za dohodak ostvaren u 2025. dobiti mlade osobe do 30 godina, oni do 25 godina imat će pravo na povrat cijelog uplaćenog poreza, dok će oni između 26 i 30 godina dobiti polovicu, pri čemu će Porezna uprava većini građana obračun napraviti automatski, a prve isplate očekuju se u svibnju. Kako piše Srednja.hr, prema podacima Porezne uprave za 2024., pravo na puni ili djelomični povrat imalo je oko 230 tisuća mladih, pa se slična brojka očekuje i ove godine.

Prema važećem Pravilniku o porezu na dohodak, osobe do navršenih 25 godina imaju pravo na 100 % povrata uplaćenog poreza na dohodak, dok oni do 30 godina ostvaruju pravo na 50 % povrata. To se odnosi isključivo na dohodak od nesamostalnog rada, odnosno na plaće. Studenti koji rade preko studentskog ugovora preko student servisa u ovu mjeru ne ulaze jer ne primaju plaću već naknadu.

Gledano po godištima, u 2026. pravo na 50 % povrata imaju rođeni 1995., 1996., 1997., 1998. i 1999. godine. Dakle, puni povrat mogu očekivati oni rođeni 2000. godine i kasnije. Većina mladih neće morati podnositi nikakvu posebnu prijavu za ostvarivanje ovog prava. Ako nisu obveznici godišnje porezne prijave, Porezna uprava će im povrat utvrditi po službenoj dužnosti kroz poseban postupak, bez potrebe za podnošenjem Obrasca ZPP-DOH.

Prijavu će, međutim, morati podnijeti oni koji žele iskoristiti dodatne porezne olakšice za koje Porezna nema podatke. Primjerice, ako imaju uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na PK obrascu ili ako žele prijaviti darovanja kojima se povećava osobni odbitak. U tom slučaju Obrazac ZPP-DOH treba predati do 28. veljače.

Kao i prethodnih godina, prije isplate građanima će na kućnu adresu stići rješenje Porezne uprave s točnim iznosom povrata. Oni koji žele ranije dobiti okvirnu procjenu mogu se poslužiti službenim kalkulatorom povrata poreza.

Stari mobilni telefoni i brojni tehnički sustavi koji rade isključivo na 2G mreži u idućim godinama prestat će funkcionirati, jer telekom operateri postupno gase tehnologiju staru više od 30 godina. Iako u Hrvatskoj do toga neće doći odmah, Hrvatski Telekom poručuje da se 2G mreža sigurno neće gasiti prije 2028. godine, a korisnici će, kao i kod gašenja 3G-a, o svemu biti pravodobno informirani.

Kako je prenio Poslovni.hr, gašenje 2G mreže u Europi već je započelo, no situacija u Hrvatskoj zasad je mirna te se prema navodima iz HT-a, ovaj potez na planira još do 2028. Razlog nije hir operatera kako bi neki mogli pomisliti, već tehnološki razvoj. 2G koristi frekvencijski pojas koji je danas daleko korisniji za modernije 4G i 5G mreže. Te novije tehnologije omogućuju brži internet, stabilniju vezu i bolju pokrivenost, osobito u ruralnim područjima.

Istodobno, održavanje zastarjele mreže postaje sve skuplje i tehnički zahtjevnije, dok su novije mreže energetski učinkovitije i dugoročno isplativije. Tu je i sigurnosni aspekt. 2G mreže nemaju razinu zaštite kakvu danas podrazumijevamo jer se pozivi i poruke mogu lakše presresti, što u vremenu sve većih digitalnih prijetnji i curenja podataka, postaje ozbiljan problem.

Što je zapravo 2G mreža?

2G, odnosno “druga generacija” mobilnih mreža, tehnologija je koja se počela koristiti početkom 1990-ih. Upravo je ona omogućila masovnu upotrebu mobitela, pozive, SMS poruke i osnovni prijenos podataka. Za razliku od današnjih pametnih telefona, 2G ne služi za surfanje internetom, gledanje videa ili korištenje aplikacija. Njegova je prednost jednostavnost i pouzdanost, zbog čega se godinama zadržao u uporabi.

Kad se govori o gašenju 2G-a, većina pomisli na stare “mobitele na tipke”, bili oni obični, klizni i na preklop. One koje najčešće dajemo bakama i djedovima da nas nazovu u slučaju nužde. I doista, svi telefoni koji podržavaju isključivo 2G izgubit će mogućnost poziva i slanja poruka. No, na 2G mrežu oslanja se i  velik broj IoT i M2M uređaja, a to su pametna brojila za struju i plin, sustavi za praćenje vozila, industrijski senzori, sigurnosni alarmi, sustavi za hitne pozive u dizalima i tako dalje. Svi ti uređaji morat će se nadograditi ili zamijeniti kako bi se izbjegle veće štete od kojih neke mogu biti drastične.

Upravo zato njegovo gašenje nije samo pitanje “starog mobitela”, već i infrastrukture na koju se svakodnevno oslanjamo, često a to ni ne znamo.

Za korisnike to znači da će u idućim godinama morati provjeriti koje uređaje koriste ili bolje rečeno, vrijeme je da napokon sjednete s onim starijim ukućanima i objasnite im kako da koriste onu malo moderniju tehnologiju.

Uvođenje paketa besplatnih bankarskih usluga početkom 2026. godine izazvalo je niz pritužbi građana diljem Hrvatske. Mnogi su tek u banci shvatili da “besplatno” ne znači isto za sve, a nejasna pravila dodatno su pojačala nezadovoljstvo.

Zbog velikog broja upita, udruga “Halo, inspektore” zatražila je pojašnjenja od Hrvatske narodne banke (HNB), koja je sada odgovorila na pitanja koja muče većinu klijenata, piše N1. Kako navde, banke nisu imale obvezu unaprijed obavijestiti građane da uvode besplatni paket uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu. Ipak, ako klijent zatraži informacije prije potpisivanja, banka mu ih mora dati jasno i potpuno, kako bi znao na što pristaje.

Jedna od čestih zamjerki odnosi se na digitalno bankarstvo. Zakon kaže da besplatni paket mora uključivati internetsko ili mobilno bankarstvo, ali ne oba. Koju će opciju ponuditi, odlučuje banka. Ako želite i drugu uslugu, ona se dodatno plaća. Ni dopušteni minus nije automatski isključen. Besplatni račun može imati prekoračenje ako klijent ispunjava uvjete, a kamata ne smije biti viša nego na drugim računima. Koliki će minus biti, odlučuje banka. Ako vam banka smanji ili ukine minus, mora vam omogućiti otplatu u 12 mjesečnih rata. Važno je i da zbog prelaska na besplatni paket ne morate zatvarati postojeći račun. IBAN ostaje isti, a račun se i dalje koristi za primanje plaće ili mirovine.

Dio građana sumnjao je da banke dogovoreno nude samo jednu vrstu digitalnog bankarstva. HNB poručuje da se ne radi o kartelu, već o poslovnoj odluci, jer zakon propisuje minimum, a ne širinu ponude.

Podizanje gotovine također je ograničeno pravilima. Besplatno je moguće podizati novac na bankomatu ili šalteru vlastite banke, ovisno o tome što banka odabere. Umirovljenici i ostale osjetljive skupine imaju povoljnija prava, njima podizanje mora biti besplatno i na bankomatu i na šalteru njihove banke. Od 1. siječnja 2027. godine svi korisnici besplatnih računa moći će dva puta mjesečno bez naknade podizati gotovinu i na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.

HNB objašnjava da zakon ne vrijedi za pojedine aplikacije ili posebne bankarske pakete, već samo jamči građanima pravo na besplatne osnovne usluge uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu.

Građani koji smatraju da su zakinuti imaju nekoliko koraka na raspolaganju. Prvo se podnosi prigovor banci, koja mora odgovoriti u zakonskom roku. Ako odgovor ne zadovolji, mogu se obratiti HNB-u ili pokrenuti postupak mirenja, u kojem banka mora sudjelovati. Iz središnje banke poručuju kako će i dalje nadzirati banke i njihovu usklađenost sa zakonom, dok se nezadovoljstvo građana oko “besplatnog” bankarstva zasad ne stišava.

Više voća, manje šećera i jasnije oznake na policama trgovina, to su glavne promjene koje donosi nova direktiva Europske unije, a koje bi potrošači trebali osjetiti već od 2026. godine. Bruxelles uvodi strože standarde za džemove i pekmeze kako bi kupci točno znali što jedu, ali i kako bi se spriječilo da se proizvodi s minimalnim udjelom voća prodaju pod istim nazivima kao i kvalitetniji, prenosi Poslovni.hr.

Prema novim pravilima, klasični džem više neće moći sadržavati samo trećinu voća, kako je to bilo dosad. Umjesto najmanje 350 grama, u kilogramu džema morat će biti barem 450 grama voća, odnosno 45 %. Još stroži kriteriji vrijedit će za ekstra džem, koji će morati imati najmanje 500 grama voća po kilogramu. Time se, kako pojašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, automatski smanjuje prostor za dodavanje šećera i drugih sastojaka. Osim sastava, mijenjaju se i pravila oko naziva. Europska unija preciznije definira razliku između džema i marmelade, pa će se marmelada ubuduće odnositi isključivo na proizvode od citrusa. Na etiketama će tako jasno pisati “marmelada od citrusa”

Iako proizvođače čekaju prilagodbe, poruka nove direktive je manje marketinga, a više stvarnog voća u staklenkama koje svakodnevno završavaju na hrvatskim stolovima.