Povežite se s nama

Zanimljivosti

Zagrljaj na dan, loše raspoloženje van! Evo nekoliko dobrih razloga zašto danas vrijedi stati i zagrliti

Jedna od najjednostavnijih ljudskih gesta ima iznenađujuće snažan učinak na naše zdravlje, emocije i međusobne odnose…

Objavljeno

na

Ako vam se danas netko učini mrvicu prisnijim nego inače, moguće je da ima dobar izgovor, danas, 21. siječnja, je Svjetski dan zagrljaja. Iako zvuči kao još jedan od onih “mekanih” međunarodnih dana, grljenje ima više znanstvenog pokrića nego što bismo na prvu pomislili. I ne, ne radi se samo o lijepom osjećaju. Stoga, evo nekoliko fun factova o grljenju.

Koliko zapravo traje jedan zagrljaj?

Ako mislite da se ljudi grle dugo, znanost vas demantira. Prosječan zagrljaj traje tek nešto više od tri sekunde, točnije 3,17 sekundi. Do tog podatka došlo se analizom spontanih zagrljaja sportaša, trenera i navijača na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Bez obzira na spol, nacionalnost ili odnos među ljudima, trajanje je bilo gotovo identično. Kratko, ali očito dovoljno da poruka bude jasna.

Ne zna se kad je počelo, ali ljudi su se grlili oduvijek

Grljenje nije moderni trend niti rezultat “mekšeg” načina života. Arheološki dokazi govore da su se ljudi grlili i prije šest tisuća godina. U jednoj neolitičkoj grobnici u Italiji pronađeni su kosturi muškarca i žene pokopani u zagrljaju. Teško je zamisliti snažniji dokaz da je potreba za bliskošću duboko ukorijenjena u ljudskoj prirodi.

Zašto većina ljudi grli udesno?

Istraživanja pokazuju da većina ljudi instinktivno započinje zagrljaj desnom rukom. U neutralnim situacijama to čini gotovo 90 % ljudi. No u emocionalnijim trenucima, primjerice susretima na aerodromima, oproštajima ili ponovnim viđenjima s bliskim osobama, ta se navika lagano mijenja. Emocije preuzimaju kontrolu, a mozak reagira drukčije. Tijelo, jednostavno rečeno, zna prepoznati situaciju.

Ima neka tajna veza između zagrljaja i imuniteta

Nije samo fraza da “zagrljaj liječi”. Istraživanje provedeno 2014. godine u SAD-u pokazalo je da ljudi koji češće dobivaju zagrljaje rjeđe obolijevaju, čak i kada su izloženi stresu ili konfliktima. Društvena podrška, osobito ona koja uključuje fizički kontakt, ima mjerljiv učinak na otpornost organizma. Ne zamjenjuje liječnika, ali očito pomaže više nego što mislimo.

Manje stresa, više dobrog raspoloženja

Grljenje potiče lučenje serotonina, hormona koji ima ključnu ulogu u osjećaju zadovoljstva i emocionalne stabilnosti. Zato se nakon dobrog zagrljaja često osjećamo smirenije, sigurnije i barem malo bolje nego prije. U svijetu u kojem se stres gomila brže nego poruke u inboxu, to nije zanemariva stvar.

I za kraj, nema velike filozofije…

Svjetski dan zagrljaja ne nosi nikakvu veliku poruku niti obećava čuda. Ne traži da budemo bolji ljudi preko noći ni da se grlimo s potpunim strancima na ulici. Traži samo da se sjetimo koliko je malo potrebno da nekome (ili sebi) olakšamo dan. Tri sekunde su dovoljne. Ako danas imate priliku, nemojte je preskočiti. Zagrljaj ne rješava sve, ali je dobar početak.

Vijesti

Hrana koja ne ide u smeće – inicijativa za održivije navike

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana koja završi kao otpad predstavlja gubitak vrijednih resursa. Taj „višak“ mogao bi postati pomoć najugroženijim skupinama društva.

Kao inicijativa za sprečavanje bacanja hrane, Kaufland u Hrvatskoj provodi preventivne i donacijske aktivnosti u sklopu projekta „Reci neću hrani u smeću“.

U posljednjih sedam godina donirano je više od 1700 tona voća i povrća, preko milijun komada pekarskih proizvoda te više od 500 tisuća prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja.

Zamislite to ovako: ova količina vitamina teži kao 85 punih šlepera koji bi, poredani jedan iza drugoga, stvorili kolonu dugu čak 1,5 kilometar, a pekarski proizvodi činili bi traku dugu preko 160 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Rijeke.

Uspoređujući s prethodnom godinom, količina doniranih pekarskih proizvoda, voća i povrća  u 2025. godini porasla je za 25%, dok je za broj doniranih prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja zabilježen rast od čak 130%.

Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca, Kaufland prepoznaje svoju odgovornost i nastavlja razvijati inicijative usmjerene na borbu protiv food waste-a te poticati odgovornije upravljanje hranom, svjestan kako su održive promjene moguće samo kroz kontinuiran i zajednički angažman.

Nastavite čitati

Sport

Zaboravljeni identiteti: Kad su Turopoljem harali Partizan, Borac i Proleter…

Mnogi ljubitelji lokalnog nogometa tad nisu bili ni rođeni, ali oni stariji pamte kako su se zvali turopoljski nogometni klubovi u vrijeme bivše države. Imena su to koja su bila prikladna vremenu u kojem se živjelo…

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad smo već kod partizana i ustaša, evo malo i turopoljskog nogometa u toj priči. Zašto ne, moderno je… A i svega se čovjek sjeti u tim silnim nogometnim pričama, na nogometnim kavama, s nogometašima i trenerima u društvu.

Jedan od protagonista tih priča, u onim trenucima kad je doma, svakako je i Dean Klafurić. Idealan odabir za gosta u prvoj emisiji “Prva liga” na City radiju u 2026. godini. Teme su bile raznolike, spomenuo je u jednom trenutku “Radnik i Udarnik, odnosno Gorica i Kurilovec”, a nakon toga se tema otvorila sama od sebe.

Fora je već prilično izlizana, ali ako ne znate što je bilo u turopoljskom nogometu u vrijeme bivše države, nek’ vam kaže Klaf.

– Mnogi to ne pamte, ali u vrijeme bivše države većina naših seoskih klubova imala je imena koja su tad bila normalna. Imali smo tako NK Naprijed iz Gradića, NK Budućnost iz moje Donje Lomnice, NK Napredak iz Velike Mlake, čak i NK Partizan iz Lukavca. Budući da se klub iz Laduča u to vrijeme zvao NK Crvena zvijezda, pamtim i okršaje Partizan – Crvena zvijezda usred Lukavca – sa smiješkom se djetinjstva prisjeća Klaf.

NK Radnik ponosno je nosio svoje ime sve do gašenja kluba 2009. godine

Uz Radnik i Udarnik, kao i ove koje je Klaf pobrojao, još je cijeli niz turopoljskih klubova nosio imena prikladna vremenu u kojem se živjelo. U Vukovini je tako lokalne kibice zabavljao NK Borac, u Okuju je uvijek neugodan domaćin bio NK Torpedo, a najstariji klub u Turopolju, iz mjesta koje se zove Turopolje, u to je doba bio NK Proleter. U susjednom Rakitovcu natjecala se NK Mladost, a isto ime nosio je i klub iz Obrezine, koji to nikad nije ni mijenjao.

Tu dolazimo do skupine klubova koji su ostali ono što su bili, a tu spada i NK Polet iz Buševca. U Kobiliću je i tad, kao i sad, egzistirao klub pod nazivom NK Vatrogasac, a na rubu ove kategorije je NK Turopoljac iz Kuča, čije ime ne spada u skupinu režimskih…

Kučani su se dosjetili kako izbjeći “režimsko” ime, pa su klubu 1957. nadjenuli ime NK Turopoljac

Četiri su kluba oduvijek nosila imena svojih toponima, tu grupu čine NK Mraclin, NK Buna, NK Kupa i NK Meštrica, što je bila neobična pojava u tim vremenima. I u bližoj i u široj okolici egzistirali su NK Sloboda iz Bukevja, NK Budućnost iz Leknena, NK Sloga iz Odre, ali i iz Lekenika, NK Bratstvo iz Hrašća, Jedinstvo iz Male Mlake

I baš zato je vrlo posebna priča koja dolazi iz Dubranca. Tamo je, naime, postojao klub kojeg više nema, a zvao se – NK Croatia! Jedini klubovi na svijetu koji su se tako zvali bili su onaj iz Sydneya i ovaj iz Dubranca.

– Staviti ime Croatia i šahovnicu na grb kluba bilo je veliki problem. Nama je tada šahovnica puno značila i svi smo bili zagrizli za ideju Republike Hrvatske. Zbog toga smo proveli i noć u zatvoru, ali nismo posustajali, sve smo prebrodili i na kraju riješili. Uz kompromise, naravno – ispričao je u razgovoru za Kronike Velike Gorice Vinko Pavlečić, jedan od osnivača kluba iz Dubranca.

Kakva vremena…

Nastavite čitati

Vijesti

Iznad svakodnevice, bliže emocijama – Zagreb iz drugačije perspektive

Objavljeno

na

Objavio/la

U ovim zimskim danima, osim sunca, svi smo željni onoga što nam je najpotrebnije, ljubavi. Bilo da si ljubavni fanatik ili se praviš da ti nije stalo, ovaj je tjedan rezerviran za dodatnu dozu romantike.

Stoga nam je Zagreb priredio „tjedan Valentinova u gondoli“!

Posebno dekorirane gondole i romantični paketi za zaljubljene ljubav uzdižu iznad Zagreba. Zet je u suradnji s restoranom i hotelom Tomislavov dom priredio proslavu Dana zaljubljenih koji se neće lako zaboraviti.

U sklopu tjedna ljubavi u ponudi su četiri romantična paketa za zaljubljene. Osnovni paket po cijeni od 32 eura uključuje vožnju žičarom i pjenušac za parove, dok paket od 80 eura, uz prijevoz žičarom i pjenušac, donosi i ručak za dvije osobe u restoranu Tomislavov dom.

Za one koji žele produžiti romantični doživljaj, paket od 170 eura uključuje vožnju žičarom, pjenušac i noćenje za dvije osobe u standardnoj sobi uz jedan polupansion, odnosno večeru i doručak. Najbogatiji paket, po cijeni od 280 eura, obuhvaća prijevoz žičarom, pjenušac te smještaj za dvije osobe u standardnoj sobi uz dva polupansiona, osmišljen kao idealan vikend-aranžman u hotelu Tomislavov dom.

Osnovni paket može se kupiti izravno na blagajnama žičare, a za pakete 2, 3 i 4, zbog provjere smještajnih kapaciteta, potrebno je kontaktirati ZET putem e-maila: [email protected].

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Mit o zapaljivim električnim autima pada u vodu? Evo što kažu brojke

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mike Bird /pexels.com

Električni automobili znatno se rjeđe zapale nego benzinski i dizelski, pokazuje statistika norveških hitnih službi za prvu polovicu 2025. godine. Iako električna vozila čine više od četvrtine ukupnog voznog parka, sudjeluju u tek malom dijelu požara na cestama, što dovodi u pitanje čestu percepciju da su električni automobili skloniji zapaljenju.

Kako prenosi HAK, u ukupno 403 zabilježena požara vozila, čak 359 odnosilo se na klasične automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Hibridi su sudjelovali u 12 slučajeva, dok je samo 30 požara uključivalo potpuno električne automobile. Iako električna vozila čine oko 28 % ukupnog voznog parka, njihov udio u požarima iznosi tek 7,4 %.

Slična situacija bila je i tijekom 2024. godine, kada je zabilježeno 63 požara električnih vozila, unatoč daljnjem rastu njihove zastupljenosti na cestama. Stručne službe navode i da su benzinski i dizelski automobili u prosjeku stariji od električnih, što može djelomično objasniti veću učestalost požara kod klasičnih vozila.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Velika promjena za strane radnike! Bez ovog neće moći produljiti radnu dozvolu

Nakon godinu dana boravka strani radnici morat će dokazati osnovno znanje jezika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Strani radnici u Hrvatskoj morat će položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu za boravak i rad, predviđaju nove izmjene Zakona o strancima koje Vlada uvodi radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Kako navodi Mirovina.hr, obveza se odnosi na radnike iz trećih zemalja, a cilj je, uz administrativna rasterećenja, bolje funkcioniranje tržišta rada i veća zaštita stranih radnika.

Osnovna razina znanja hrvatskog jezika postaje novi uvjet za nastavak rada u Hrvatskoj. Nakon godinu dana boravka, strani radnici morat će dokazati znanje na razini A1.1, a to uključuje osnovne riječi i izraze, pozdrave, jednostavno predstavljanje te razumijevanje jasnog, sporog govora. Riječ je o početnoj razini unutar A1 stupnja, koja zahtijeva minimalno, ali funkcionalno znanje jezika za svakodnevnu komunikaciju.

Izmjenama Zakona predviđene su i važne novosti vezane uz mobilnost na tržištu rada. Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja kod istog poslodavca, i to ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provedbu testa tržišta rada. Također, omogućuje se promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Dodatno se precizira i teritorijalna primjena dozvola za deficitarna zanimanja. Radnici s takvom dozvolom više neće moći raditi u policijskim upravama u kojima to zanimanje nije proglašeno deficitarnim, niti na područjima gdje test tržišta rada nije proveden.

Novim izmjenama uvodi se i mogućnost tzv. dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije, uz uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje poštivanja temeljnih prava u tim postupcima, kao i u postupcima odobravanja azila i povratka.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno