Ujedinjeno Kraljevstvo uskoro uvodi digitalne osobne iskaznice koje će se čuvati na mobilnim telefonima, najavio je britanski premijer Keir Starmer. Novi identifikacijski dokument trebao bi postati obvezan dokaz prava na rad, a vlada ga predstavlja kao korak prema većoj sigurnosti i učinkovitijem nadzoru nad ilegalnim zapošljavanjem.

Kako prenosi Poslovni.hr, Starmer je istaknuo da je riječ o “ogromnoj prilici” za zemlju, tvrdeći da će digitalne iskaznice otežati ilegalni rad i pomoći u osiguravanju granica. “Znam da su radnici zabrinuti zbog razine ilegalnih migracija u ovu zemlju. Sigurna granica i kontrolirane migracije razumni su zahtjevi, a ova vlada ih sluša i ispunjava”, poručio je premijer.

Prema planu, digitalne iskaznice sadržavat će ime, datum rođenja, fotografiju, nacionalnost i status boravka. Pohranjivat će se na mobilnim uređajima na sličan način kao beskontaktne kartice ili aplikacija Nacionalne zdravstvene službe (NHS). Građani i legalni stanovnici trebali bi ih dobiti do kraja ovog parlamentarnog mandata.

Premda će iskaznica biti obvezna za dokazivanje prava na rad, građani ju neće morati fizički nositi niti predočavati u svakodnevnim situacijama. Kako će sustav funkcionirati za osobe bez pametnih telefona, još nije odlučeno, u tijeku su konzultacije, a razmatra se i mogućnost izdavanja fizičkih iskaznica.

Uvođenje digitalne identifikacije izazvalo je podijeljene reakcije. Stranka Reform UK nazvala je prijedlog “ciničnom smicalicom” s ciljem da se birači uvjere kako vlast poduzima mjere protiv ilegalne imigracije. Konzervativna čelnica Kemi Badenoch plan je odbacila kao “trik koji neće ništa učiniti da zaustavi brodove”, dok su Liberalni demokrati poručili da neće podržati obveznu digitalnu identifikaciju jer smatraju da ona nepotrebno zadire u privatnost građana.

Uvođenje digitalnih osobnih iskaznica u Britaniji moglo bi biti zanimljiv signal i za druge europske zemlje, pa tako i za Hrvatsku, gdje se elektronička osobna iskaznica već koristi, ali zasad nema obveznu digitalnu verziju na mobilnim uređajima. Dok britanska vlada digitalni identitet vidi kao alat protiv ilegalnog rada, u Hrvatskoj se digitalni dokumenti zasad ponajviše povezuju s administrativnim olakšicama i pristupom e-Građanima.

Britanski primjer mogao bi otvoriti raspravu o tome ide li Europa prema potpunom prelasku na digitalne identitete i koliko su građani spremni prepustiti svoje osobne podatke digitalnim sustavima države.

Učenici osnovnih i srednjih škola koji pokazuju interes za STEM područja (znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku) moći će tijekom cijele nastavne godine besplatno sudjelovati na radionicama iz matematike, informatike i fizike u Zagrebu. Program provodi Hrvatsko matematičko društvo u sklopu projekta ZNADDAR – Znanost, znanje, rad i dar za društvo, a radionice će se održavati u XV. gimnaziji od listopada 2025. do svibnja 2026. godine.

Kako piše Srednja.hr, radionice će se odvijati svaki tjedan, u skladu s trajanjem školske godine, a sudjelovanje je potpuno besplatno. Broj mjesta je ograničen, pa će učenici biti primljeni prema redoslijedu prijava, navode organizatori.

Prva radionica iz matematike za učenike od petog do osmog razreda zakazana je za srijedu, 1. listopada, od 18 do 19:30 sati, a sljedeća će se održati 15. listopada te potom svaka dva tjedna. Za svaki razred predviđeno je 15 radionica. Radionice iz programiranja u Pythonu, također za učenike petog do osmog razreda, počet će u utorak, 7. listopada, od 18 do 19:30 sati, a nastavit će se svaka dva tjedna. Ukupno će biti održano 16 radionica po razredu.

Za ljubitelje fizike, prva radionica za učenike petog i šestog razreda održat će se 8. listopada, od 17:30 do 19 sati, dok će istog dana od 15 do 16:30 sati početi radionice za srednjoškolce. Radionice će se, kao i ostale, održavati svaka dva tjedna, a ukupno ih je planirano 16 po razredu.

Svi zainteresirani učenici mogu se prijaviti putem obrasca koji je dostupan ovdje.

Nepropisno parkirana vozila često izazivaju ogorčenje građana, osobito kad onemogućuju prolaz pješacima, roditeljima s kolicima ili osobama s invaliditetom. No, reagiranje na takve situacije oštećivanjem tuđeg automobila može imati ozbiljne pravne posljedice, čak i kaznu zatvora.

Upravo jedan takav primjer dolazi iz Osijeka. Kako piše HAK, Općinski sud donio je kazneni nalog protiv muškarca koji je, vidjevši automobil parkiran na travi ispred svoje kuće, rukom savinuo brisač vozila i ispod njega ostavio poruku, “Kravo, ovdje se ne parkira”. Tom radnjom oštetio je motor brisača te počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari.

Sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora od četiri mjeseca, uvjetno na godinu dana. Ako u tom razdoblju ne počini novo kazneno djelo, kazna se neće izvršiti, no okrivljenik je obvezan platiti i troškove postupka.

Premda svi u ovakvim situacijama žele preuzeti stvar u svoje ruke, iz ovog slučaja jasno je kako zakon to ne tolerira. Nepropisno parkiranje jest prekršaj koji rješavaju nadležne službe, prometno redarstvo ili policija, no oštećenje tuđe imovine ulazi u sferu kaznenog prava i može rezultirati zatvorskom kaznom.

Stoga, umjesto fizičkog obračuna s nepropisno parkiranim vozilima, građanima ostaje jedina legalna opcija, prijaviti prekršaj nadležnim institucijama. Sve drugo može završiti kaznenom prijavom, sudskim troškovima i kao u osječkom slučaju uvjetnom zatvorskom kaznom, a je li to stvarno vrijedno zbog nepropisnog parkiranja?

→S Emanuelom Starčevićem razgovarala: Gianna Kotroman

Najpoznatija izreka o gljivama “Sve su gljive jestive, ali neke samo jednom”, uz svoju duhovitu poruku, upozorava u biti na opasnost od trovanja nejestivim, odnosno otrovnim gljivama. 

Jesensko razdoblje, zbog češćih oborina koje pogoduju njihovom rastu, obiluje rastom gljiva, a pretpostavlja se da u svijetu postoji oko milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno opisano tek oko 70 tisuća. Inače, gljive ne pripadaju ni skupini biljaka ni životinja, već su to posebne vrste heterotrofnih organizama, koji su najrasprostranjeniji živi organizmi na Zemlji. 

Foto: Matea Brenčić

Gljiva na tanjuru – kod Kineza već 1000 godina, u Egiptu i Rimu servirana samo kraljevima 

Dok su u starom Rimu i Egiptu rezervirane bile samo za kraljeve i bogataše, gljive su danas postale namirnica koja se može nabaviti u svakoj trgovini. Kako uzgajati gljive Kinezi poznaju već tisuću godina, a u Europi je uzgoj šampinjona potaknuo francuski kralj Louis XIV.   

Gljive su i u turopoljskoj prošlosti, kada su ljudi živjeli oskudno, bile cijenjena namirnica. I besplatna. Njome su nadopunjavali svoju jednoličnu prehranu. 

Foto: Emanuel Starčević

-Ponajviše o gljivarenju sam naučio od pokojnog Ive Cekovića koji je bio cijeli svoj život lugar i stvarno je bio jedno vrelo informacije i znanja koje mi je prenio. Gljivarenje je bila jedna usputna djelatnost kojom se se bavili djeca, mladi i odrasli. I nekako vrganji i mliječnice su bile uobičajene u prehrani, pa onda i bukovače, posebice zimi kada su druge gljive rijetke – započeo je svoju priču Emanuel Starčević iz Dubranca, inače vlasnik OPG-a i strastveni gljivar-hobist koji nam je otkrio detalje o svijetu gljiva našeg podneblja. 

-Koristi od gljivarenja ima puno. Na primjer, vole vas svi susjedi koji vole jesti gljive! Njima obogaćujete svoju prehranu, jer ti neki sastojci, minerali koje imaju  gljive nemaju nigdje drugdje, a nama su potrebni. I ono što je najvažnije, potraga za gljivama izvlači vas u prirodu da budete zdravi, čili, orni, i onda zavolite i prirodu i gljive – priča Emauel i podsjeća kako su gljive uvijek bile misterij, zato što nisu bile jednostavne za uzgoj.  

Foto: Matea Brenčić

-Iako su još Rimljani znali uzgajati neke vrste, recimo od svježeg stabla napravili su dasku i stavili zrele jablanovače, pokrili slojem zemlje od par centimetara i te gljive su onda rasle. Sličan je način za bukovače, a za brestovače je bio jedan način da se one operu u vodi i onda se tom vodom zalije panj i brestovače bi rasle. Može se uzgojiti čak i vrganj na hrastu, recimo, a moguća je i simbioza lješnjaka i tartufa – otkriva nam gljivar. 

Za gljivarenje je potrebna dozvola? 

Od Starčevića smo doznali da biste trebali izvaditi dozvolu za odlazak u šumu u berbu gljiva, koja je besplatna i može se dobiti putem aplikacije.  

-Na taj način se dobiva povratna informacija koliko ima sakupljača gljiva u Hrvatskoj i koliko se gljiva prikupi tijekom godine, jer znamo da je u svemu, pa tako i u gljivarenju, potrebno imati savjest i držati se zakona, pravila i etike – upozorio je Emanuel. 

Foto: Emanuel Starčević

Riječ je o poštivanju ekosustava u koji kročite i iz kojeg iznosite gljive, odnosno da se s pažnjom odnosite prema staništu gljiva kako ga ne bismo uništili. Emanuel savjetuje da svaku treću zrelu gljivu ostavite na staništu, tako da se ona ima prilike razviti i razmnožavati se. Osjećat ćete se ponosno, jer vam je šuma dala urod, a osigurali ste plodove i u budućnosti. 

-To je poštivanje gljivarske etike, ističe Starčević i objašnjava kako je do 3 kilograma za domaće potrebe ili do 10 kilograma ako ste komercijalni sakupljači, optimalno za obje strane – čovjekove potrebe i prirodnu ravnotežu. 

Gljiva je lijek, no… 

Svaka gljiva je posebna, a pripremljena za jelo ona je i obrok i začin i lijek, no treba biti vrlo oprezan tijekom berbe, jer znamo da obzirom na sličnosti među vrstama, lako može doći do zabune a tada i do neželjenih posljedica, od lakših probavnih poteškoća do trovanja. 

Foto: Emanuel Starčević

-Kod pojedinih vrsta gljiva simptomi se pojavljuju vrlo brzo, no moramo uzeti u obzir da neke vrste poput Kokice ljudima samo teže padnu na želudac, i nisu otrovne. No, recimo ako ne znate raspoznati gljive i pojedete zelenu pupavku, nećete odmah osjetiti trovanje. Njen otrov djeluje tek nakon nekoliko sati od konzumacije, a još je zanimljivije da postoji vrsta otrovne gljive koja razvija simptome tek nakon više od 20 dana! – kaže Emanuel i daje nam popis onih koje su sigurne za komercijalno prikupljanje u Hrvatskoj. 

-Riječ je o nekoliko vrsta koje ispunjavaju 3 osnovna uvjeta: da nije ugrožena vrsta, da postoji tradicija provjerene i sigurne konzumacije i da ne postoji druga zamjenjiva gljiva. Tako da je u našoj zemlji jestiv vrganj, lisičice, tartufi, puze, prosenjaci... nabrojio je Emanuel.  

Foto: Matea Brenčić

Važno je, ukoliko se odlučite na potragu za ovim šumskim blagom, ići u društvu iskusnog poznavatelja gljiva ili se pridružite gljivarskom društvu gdje ćete naučiti “cake” prepoznavanja.  

Dodajmo kako u Zagrebu djeluje najstarije gljivarsko društvo u Hrvatskoj “Kamilo Blagaić” koje redovito organizira determinacije, odnosno određivanja vrste ili roda gljive, stručne izlete i predavanja. 

Na području Zagrebačke županije djeluje još i Gljivarska udruga “Amanita” Sveti Ivan Zelina u čijoj je obližnjoj šumi Raclinjak prije dvije godine otvoren jedinstveni gljivarsko-edukativni park, te ivanićgradsko Gljivarsko društvo “Crveni peharček” koji će u sklopu manifestacije Bučijada imati 11. Izložbu gljiva. 

Krajem listopada ponovno nas čeka prelazak na zimsko računanje vremena. U noći s 25. na 26. listopada 2025., u 3:00 sata ujutro, kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag. Dok Europa i dalje održava ovu praksu, mnoge zemlje svijeta već su je ukinule i odlučile se za trajno zimsko ili ljetno vrijeme.

Prema podacima koje prenosi N1, Rusija je 2014. godine trajno uvela zimsko vrijeme, dok se Turska od 2016. drži isključivo ljetnog računanja vremena. Brazil je ljetno računanje ukinuo 2019., a Meksiko je 2022. većini regija ukinuo pomicanje sata, osim u pograničnim područjima sa SAD-om. Od prakse su odustali i Urugvaj, Namibija, te zemlje Bliskog istoka poput Azerbajdžana, Irana, Jordana i Sirije. U Aziji su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja odavno napustile sezonske promjene, dok u Australiji pomicanja sata ne provode Queensland, Zapadna Australija i Sjeverni teritorij.

U Europskoj uniji rasprava o ukidanju traje godinama, ali politički dogovor još uvijek nije postignut. Sustav je uveden 1973. tijekom naftne krize radi uštede energije, a prvi ga je prihvatila Francuska. Austrija ga je uvela 1979., dok su Njemačka i Švicarska slijedile godinu dana kasnije.

Zanimljivo je da je Austro-Ugarska još 1916. godine pokušala s ljetnim računanjem vremena, no sustav nije zaživio. Drugi pokušaj između 1940. i 1948. također je bio kratkog vijeka.

Iako se u svijetu sve više država odlučuje na ukidanje pomicanja sata, Europa zasad ostaje pri starom modelu. Sljedeće pomicanje čeka nas u noći s 25. na 26. listopada, kada ćemo kazaljke vratiti jedan sat unatrag i službeno ući u zimsko računanje vremena.