Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u srpnju 2025. iznosila je 1.437 eura. To je 0,5 % manje nego mjesec ranije, dok realni pad, uzimajući u obzir inflaciju, iznosi 0,9 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto iznos u istom razdoblju bio je 2.000 eura, također nešto niži nego u lipnju, nominalno 0,4, a realno 0,8 %.

Sektorske razlike i dalje su velike. Najviše su zaradili zaposleni u zračnom prijevozu, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.353 eura, dok je u proizvodnji odjeće bila najniža, 937 eura. Kod bruto plaće razlika je još izraženija, od 3.436 eura u zračnom prijevozu do 1.232 eura u tekstilnoj industriji.

Unatoč mjesečnom padu, na godišnjoj razini plaće su osjetno više. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 9,3 %, a realno za 5 %. Bruto plaća zabilježila je sličan trend, s godišnjim rastom od 9,8 % nominalno i 5,5 % realno.

U prvih sedam mjeseci ove godine prosječna neto plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,2 % više nego u istom razdoblju 2024., dok je bruto plaća bila 1.990 eura, s rastom od 11 %.

Radnici su u srpnju prosječno odradili 182 plaćena sata, 10,3 % više nego u lipnju. Najviše sati odrađeno je u vodenom prijevozu (191), a najmanje u socijalnoj skrbi bez smještaja (172). Kada se gleda po satu, neto iznos pao je za 8,6 % u odnosu na lipanj, na 7,72 eura, dok je bruto po satu bio 10,74 eura. U odnosu na prošlu godinu, oba pokazatelja bilježe oko 9 % rasta.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje tipična primanja radnika, iznosila je u srpnju 1.249 eura neto i 1.702 eura bruto. U odnosu na lipanj, riječ je o blagom rastu, dok je na godišnjoj razini povećanje iznosilo više od 10 %.

Podaci potvrđuju da plaće u Hrvatskoj i dalje rastu na godišnjoj razini, no istodobno pokazuju i mjesečne oscilacije. Srpanj je donio blagi pad u odnosu na lipanj, ali s obzirom na dvoznamenkasti rast u usporedbi s prošlom godinom, ukupni trend ostaje pozitivan.

Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojima se predviđa ukidanje vođenja više računovodstvenih evidencija i obrazaca. Prema procjenama, time bi poduzetnici godišnje bili rasterećeni za oko 72,6 milijuna eura, piše Večernji.hr.

Izmjene su povezane s uvođenjem obvezne fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji i obveznog eRačuna u poslovanju, a planirano je da novi sustav krene od 1. siječnja 2026. godine.

Predložene izmjene predviđaju ukidanje:

• Izvješća o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DON-H)
• Knjige izlaznih računa (Obrazac I-RA)
• Posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u putničkom prometu (Obrazac PDV-F)
• Prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO)
• Posebne evidencije o primljenim računima (Obrazac U-RA)

Ministarstvo financija naglašava kako će obvezna razmjena eRačuna zahtijevati određene prilagodbe, prvenstveno kroz softverska rješenja, no dugoročno bi trebala donijeti uštede i jednostavnije poslovanje.

Osim ukidanja obrazaca, predviđa se i produljenje rokova za podnošenje prijava vezanih uz PDV, zbirnih prijava, stjecanja dobara i primljene usluge iz EU te isporuka dobara u druge države članice EU. Poduzetnici bi tako dobili više vremena za ispunjavanje poreznih obveza.

Ako budu prihvaćene, izmjene Zakona o PDV-u stupile bi na snagu 1. siječnja 2026. godine. Do tada je nacrt prijedloga otvoren za javno savjetovanje, koje traje do 18. listopada ove godine.

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.