Povežite se s nama

Gospodarstvo

Zagrebačka županija ostaje poljoprivredna sila! Najviše poljoprivrednika u Hrvatskoj

Iako se broj poljoprivrednika smanjuje na nacionalnoj razini, Zagrebačka županija i dalje prednjači s najvećim brojem gospodarstava i važnom ulogom u domaćoj proizvodnji hrane.

Objavljeno

na

Foto: Lisa from Pexels/pexels.com

U Hrvatskoj je 2024. godine bilo registrirano 161.227 poljoprivrednika, oko četiri tisuće manje nego godinu ranije, pokazuje Zeleno izvješće Ministarstva poljoprivrede. Kako piše Župan.hr, pad je zabilježen u svim županijama, ali unatoč tome Zagrebačka županija i dalje zauzima prvo mjesto s 13.664 poljoprivrednika, odnosno 8,5 % svih u zemlji.

Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 13.122, Osječko-baranjska s 11.762, Bjelovarsko-bilogorska s 10.283 i Sisačko-moslavačka s 9.092 poljoprivrednika. Kad se promatraju samo oni koji raspolažu zemljištem, Zagrebačka županija ponovno je vodeća s 12.544 gospodarstva.

Hrvatski poljoprivrednici ukupno koriste 1,16 milijuna hektara zemlje, od čega 76 % obrađuje manje od 5 hektara. Prosjek po gospodarstvu iznosi 7,2 hektara, dok tek 0,9 % poljoprivrednika obrađuje više od 100 hektara, no oni raspolažu s trećinom obradivih površina. Demografska slika pokazuje da gotovo 39 % gospodarstava vode nositelji stariji od 65 godina, a mladi do 41 godine čine 14 %.

Foto Rafael Hubak

U Zagrebačkoj županiji ističe se i iznadprosječan udio žena u poljoprivredi, točnije 33,3 %, dok je nacionalni prosjek 28,6 %.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u zemlji procijenjena je na 3,1 milijardu eura, što je rast od 8,6 % u odnosu na 2023. godinu. Najviše je rasla proizvodnja povrća, voća i maslinovog ulja, dok se u stočarstvu bilježe različiti trendovi , povećanja broja svinja i goveda i smanjenje stočnog fonda u kozarstvu. Produktivnost rada u hrvatskoj poljoprivredi i dalje zaostaje za europskim prosjekom, ali posljednjih godina bilježi stabilan rast.

Zagrebačka županija ostaje ključna točka hrvatske poljoprivrede, prednjači i po broju gospodarstava i po udjelu žena u sektoru. Iako je pad broja poljoprivrednika prisutan u cijeloj zemlji, ova županija i dalje pokazuje otpornost i potvrđuje svoju važnost u proizvodnji hrane.

Pred njom je izazov privlačenja mlađih generacija, što bi moglo biti ključno da se zadrži čelna pozicija.

No, obzirom da je tijekom proteklih deset godina u natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika koji tradicionalno organiziraju Jutarnji list,  hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Sunčana Glavak i Ministarstvo poljoprivrede RH, titula „najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik“  pripala brojnim mladim poljoprivrednicima iz Zagrebačke županije – Matiji Cetiniću Frankosu iz Donjeg Laduča, Goranu Vrabecu iz Jakovlja, Ivanu Palčiću iz Vukovine, Iliji Juriću iz Velike Kosnice, Davidu Pejiću iz Habijanca i ove godine Maji Šulog iz Donje Bistre, mlađe generacije vide perspektivu u našoj poljoprivredi.

Dodajmo kako je i najperspektivniji mladi poljoprivrednik u Zagrebačkoj županiji  Rafael Hubak, dobitnik nagrade Mljekarskog lista u ovoj godini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno