ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Zagrebačka županija na sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni

Predstavljeno je bučino ulje obiteljskoga gospodarstva i obrta „Tikvarići“ iz Žabnice, mliječni proizvodi s farme Vrhovec iz Pluske i delikates čvarci obrta „Frelimo“ iz Samobora

Objavljeno

na

Zagrebačka županija, drugu godinu za redom, organizirano se predstavlja na Poljoprivredno-prehrambenom sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, jednom od najvećih poljoprivrednih sajmova srednje Europe. Na ovogodišnjem sudjeluje preko 1800 izlagača iz 36 država.

Sajam traje do 31. kolovoza, a Zagrebačka županija je jučer na njemu imala svoj dan. Obilježen je održavanjem okruglog stola „Iskustvo RH i Republike Slovenije u provedbi Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine“. Uvodno izlaganje „Program ruralnog razvoja u funkciji razvoja hrvatskog i slovenskog sela i poljoprivrede“, kao podlogu za panel-raspravu, održao je Josip Juračak, predstojnik Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na panel raspravi „Što i kako činiti da sredstva EU bolje iskoristimo za razvoj sela i poljoprivrede“ sudjelovali su, uz ostale, pomoćnik ministra poljoprivrede RH Krešimir Ivančić i Tadeja Kvas Majer iz slovenskog Ministarstva za poljoprivredu i prehranu, Mario Majhen, stručni suradnik za EU projekte Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Jože Simončić direktor i Zdenka Kramar, savjetnica za ruralni razvoj Poljoprivredno šumarske komore – Zavoda Novo Mesto te Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o. i Marina Dobošić, vlasnica obrta za proizvodnju bučinog ulja „Tikvarići“ te slovenski poljoprivredni proizvođači Anton Štrucelj iz Črnomlja i Andraž Rumpret iz Šentjerneja. Moderator okrugloga stola bio je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnoga odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju.

„Zagrebačka županija kao prva u puno toga, a posebno u skrbi za ruralni razvoj i poljoprivredu potaknula je organiziranje ovoga okrugloga stola kako bi pripomogla da se europska sredstva bolje koriste, ali i da se svi zainteresirani uključe u pripremu za novo programsko razdoblje Programa ruralnog razvoja (PRR), jer kakav će biti ovaj Program ovisi, prije svega, o nama samima“, rekao je Kraljičković, dodavši da se Hrvatska može ugledati u slovenska iskustva, ne samo zato što je duže vrijeme u EU od Hrvatske, nego i zato što je puno bolje organizirana u području razvoja ruralnoga prostora i poljoprivrede. Jože Simončić je naglasio da je poljoprivredna politika važan faktor razvoja ruralnih područja, za što se iz europskih fondova isplaćuju značajna sredstva. Govoreći o plasmanu proizvoda na EU tržište rekao je da ono veliko, ali da najbolje prihvaća ‘unikatne’ proizvode, posebne, tradicionalne, one koji drugi nemaju.

Foto: Zagrebačka županija

Panelisti okrugloga stola iznijeli su svoja mišljenja o pet ključnih pitanja: u kojoj mjeri su zadovoljni dosadašnjim procesom i stanjem u provedbi Programa ruralnog razvoja, koje su dobre, a koje loše strane procesa pripreme i dosadašnje provedbe PRR-a u Zagrebačkoj županiji i na području rada Poljoprivredno šumarske komore – Zavoda Novo Mesto, što predlažu za poboljšanje postojećeg, a što za novi Program ruralnog razvoja, što države i druga državna tijela poduzimaju za uspješniju provedbu postojećeg PRR-a te što slovenske kolege preporučuju hrvatskim za uspješnije povlačenje EU sredstava.

Okruglome stolu su prisustvovali i poljoprivredni proizvođači iz Zagrebačke županije, kojima je pročelnik Kraljičković poručio da je to bio samo početak rasprave o njihovom sudjelovanju u pripremi Programa ruralnog razvoja za novo programsko razdoblje.

Uvodno je sudionike okrugloga stola, u ime Zagrebačke županije, pozdravila zamjenica župana Nadica Žužak. Istaknula je kako je tema Programa ruralnog razvoja zanimljiva i državnim i lokalnim strukturama vlasti, kao i samim poljoprivrednim proizvođačima, jer uvelike daje smjernice budućeg razvoja poljoprivrede i sela.

„Gotovo 15.000 poljoprivrednih gospodarstava pokazuje snagu našega ruralnog prostora, ali i konstantnu brigu Županije za poljoprivrednu proizvodnju na njezinu području. Kao najperspektivnija i najbrže rastuća hrvatska regija, uz porast investicija i prihoda te smanjenje nezaposlenosti, svjesni smo da ove trendove ne možemo održavati bez suradnje sa susjednim regijama i zemljama“, rekla je zamjenica župana, dodavši da se rast i razvoj danas ne mogu planirati bez sredstava iz fondova i programa EU.

„Županija je osigurala većinu preduvjeta za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata. Izrađeni su svi strateški dokumenti i usklađeni su s dokumentima EU, osigurani su ljudski i financijski kapaciteti te smo spremni za kvalitetnu suradnju na razvojnim projektima. Samo kroz program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska na raspolaganju je više od 55 milijuna eura“, dodala je zamjenica Žužak, podsjetivši da je Županija svojim gradovima i općinama osigurala preduvjete za prijavu njihovih projektnih prijedloga na različite izvore financiranja.

U sklopu sajma AGRA, koji se održava jubilarni 55. put, na štandu Zagrebačke županije predstavljeno je bučino ulje obiteljskoga gospodarstva i obrta „Tikvarići“ iz Žabnice, mliječni proizvodi s farme Vrhovec iz Pluske i delikates čvarci obrta „Frelimo“ iz Samobora.

HOTNEWS

Zagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi

Pozivaju se svi svi zainteresirani da svoje prijave dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija i ove godine omogućuje bolničko liječenje određenim skupinama građana u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, uz pokrivanje troškova iz županijskog proračuna.

Program je namijenjen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dobrovoljnim vatrogascima te osobama oboljelima od psorijaze, a provodi se u zdravstvenoj ustanovi u Omladinskoj ulici 23a.

Tko može ostvariti pravo

Pravo na liječenje imaju osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, uz obvezno priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista kojim se potvrđuje potreba za bolničkim liječenjem.

Medicinska rehabilitacija za hrvatske branitelje i dobrovoljne vatrogasce traje 10 dana, dok je za osobe koje boluju od psorijaze predviđen program liječenja u trajanju od 14 dana.

Na godišnjoj razini osigurano je ukupno 171 mjesto: za 120 hrvatskih branitelja, 21 dobrovoljnog vatrogasca te 30 osoba oboljelih od psorijaze.

Postupak prijave i potrebni podaci

Zahtjev za liječenje podnosi se izravno Specijalnoj bolnici Naftalan, pri čemu je potrebno jasno naznačiti status podnositelja. Prijavitelji trebaju označiti pripadaju li jednoj od sljedećih skupina: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dobrovoljni vatrogasac ili osoba oboljela od psorijaze.

Uz osnovne podatke, potrebno je i ukratko obrazložiti zahtjev za liječenje.

Koju dokumentaciju treba priložiti

Uz zahtjev je potrebno dostaviti preslike sljedećih dokumenata:

  • osobnu iskaznicu ili drugi dokaz o prebivalištu
  • dokument kojim se dokazuje status podnositelja zahtjeva (rješenje, uvjerenje ili potvrda), osim za osobe oboljele od psorijaze
  • medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja

Na zahtjev bolnice, podnositelji su dužni dostaviti i originale dokumentacije na uvid.

O terminu liječenja odlučuje Liječničko povjerenstvo Specijalne bolnice Naftalan, uzimajući u obzir težinu zdravstvenog stanja, dok prednost imaju osobe koje prethodnih godina nisu koristile ovu uslugu.

Zahtjevi se zaprimaju do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije.

Kako bi se osigurala pravovremena raspodjela termina, zainteresirani se pozivaju da svoje zahtjeve dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Gotovo 900 milijuna eura za prugu uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije

Projekt je uvršten među strateške projekte Republike Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo – Novska, koja prolazi i uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije, jedan je od najvećih infrastrukturnih zahvata u državi s ukupnom vrijednošću od gotovo 900 milijuna eura.

(više…)

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija u fokusu održivog i autentičnog turizma

Nastup na inozemnim tržištima ističe se kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Suradnja više hrvatskih regija i institucija u fokusu je nastupa na međunarodnom sajmu Tempo Libero u Bolzanu, gdje se posjetiteljima predstavlja raznolika turistička ponuda zemlje.

U takvom konceptu sudjeluje i Zagrebačka županija, koja se profilira kroz održivi turizam, autentične sadržaje i eno-gastronomiju. Predstavlja se zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, predstavništvom Republike Hrvatske u Italiji sa sjedištem u Milanu te još devet regija.

Naglasak na povezivanju vinskih regija

Projekt InterWine jedan je od ključnih elemenata predstavljanja, a provodi se u okviru programa Interreg Slovenija – Hrvatska. Usmjeren je na osmišljavanje novih eno-gastronomskih sadržaja, povezivanje vinskih destinacija te snažniju afirmaciju lokalnih proizvođača, uz naglasak na održivi razvoj turizma.

Uz Zagrebačku županiju, kontinentalni dio ponude predstavlja i Međimurje, dok su u sklopu istog nastupa uključene i obalne destinacije. Na taj se način posjetiteljima približava cjelovit turistički identitet Hrvatske, koji objedinjuje različite regije i ponudu.

Zajednički nastup na inozemnim tržištima pritom se ističe kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.

„Zajednički nastup na međunarodnom tržištu pokazuje snagu suradnje i važnost povezivanja različitih regija. Upravo kroz ovakve inicijative dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, ali i jasno pozicioniramo Zagrebačku županiju kao kvalitetnu, održivu i autentičnu destinaciju“, naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Uskočite na bicikl i pridružite se jedinstvenoj vožnji „Put bijele rode“

Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Jubilarna, deseta biciklijada „Put bijele rode“ održat će se 1. svibnja u Ivanić-Gradu, a sudionike očekuje lagana vožnja kroz prirodne ljepote i bogat popratni program.

Riječ je o rekreativnom događaju koji iz godine u godinu okuplja ljubitelje biciklizma, prirode i boravka na otvorenom, a ovogodišnje izdanje donosi i novitet – rutu koja prvi put prolazi područjem Ivanić-Grada, jednog od najvećih staništa bijelih roda u Zagrebačkoj županiji.

Ruta kroz prirodu i tradiciju

Naziv manifestacije simbolično upućuje na krajolike u kojima čovjek i priroda još uvijek koegzistiraju. Sudionici će voziti kroz sela, livade i polja, uz rijeku Savu i šumu Žuticu, prolazeći i pokraj tradicionalnih posavskih drvenih kuća.

Ruta je kružnog tipa, duga približno 27 kilometara te je prilagođena širokom krugu sudionika. Vozi se umjerenim tempom, uz predviđene stanke za odmor, fotografiranje i okrjepu.

Detalji događaja

Biciklijada starta u petak, 1. svibnja 2026. godine u 10 sati, a polazište i cilj su u Sportskom parku Zelenjak u Ivanić-Gradu.

Sudjelovanje je besplatno, no prijave su obavezne i otvorene do 24. travnja u podne. Organizatori su osigurali dodatnu pogodnost za najbrže – prvih 100 prijavljenih dobit će majicu s logotipom manifestacije.

Bogat program za sudionike

Uz samu vožnju, pripremljen je i niz sadržaja za sudionike. Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.

Sudionici će imati priliku izmjeriti šećer i krvni tlak, sudjelovati u nagradnom kvizu o rodama te razgledati izložbe „Poleti sa mnom“ i „Dabar i vlažna staništa“. Za sve je osiguran i ručak.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.

Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.

Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.

„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.

U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.

„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno