Zagrebačka županija na sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni
Predstavljeno je bučino ulje obiteljskoga gospodarstva i obrta „Tikvarići“ iz Žabnice, mliječni proizvodi s farme Vrhovec iz Pluske i delikates čvarci obrta „Frelimo“ iz Samobora
Zagrebačka županija, drugu godinu za redom, organizirano se predstavlja na Poljoprivredno-prehrambenom sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, jednom od najvećih poljoprivrednih sajmova srednje Europe. Na ovogodišnjem sudjeluje preko 1800 izlagača iz 36 država.
Sajam traje do 31. kolovoza, a Zagrebačka županija je jučer na njemu imala svoj dan. Obilježen je održavanjem okruglog stola „Iskustvo RH i Republike Slovenije u provedbi Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine“. Uvodno izlaganje „Program ruralnog razvoja u funkciji razvoja hrvatskog i slovenskog sela i poljoprivrede“, kao podlogu za panel-raspravu, održao je Josip Juračak, predstojnik Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na panel raspravi „Što i kako činiti da sredstva EU bolje iskoristimo za razvoj sela i poljoprivrede“ sudjelovali su, uz ostale, pomoćnik ministra poljoprivrede RH Krešimir Ivančić i Tadeja Kvas Majer iz slovenskog Ministarstva za poljoprivredu i prehranu, Mario Majhen, stručni suradnik za EU projekte Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Jože Simončić direktor i Zdenka Kramar, savjetnica za ruralni razvoj Poljoprivredno šumarske komore – Zavoda Novo Mesto te Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o. i Marina Dobošić, vlasnica obrta za proizvodnju bučinog ulja „Tikvarići“ te slovenski poljoprivredni proizvođači Anton Štrucelj iz Črnomlja i Andraž Rumpret iz Šentjerneja. Moderator okrugloga stola bio je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnoga odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju.
„Zagrebačka županija kao prva u puno toga, a posebno u skrbi za ruralni razvoj i poljoprivredu potaknula je organiziranje ovoga okrugloga stola kako bi pripomogla da se europska sredstva bolje koriste, ali i da se svi zainteresirani uključe u pripremu za novo programsko razdoblje Programa ruralnog razvoja (PRR), jer kakav će biti ovaj Program ovisi, prije svega, o nama samima“, rekao je Kraljičković, dodavši da se Hrvatska može ugledati u slovenska iskustva, ne samo zato što je duže vrijeme u EU od Hrvatske, nego i zato što je puno bolje organizirana u području razvoja ruralnoga prostora i poljoprivrede. Jože Simončić je naglasio da je poljoprivredna politika važan faktor razvoja ruralnih područja, za što se iz europskih fondova isplaćuju značajna sredstva. Govoreći o plasmanu proizvoda na EU tržište rekao je da ono veliko, ali da najbolje prihvaća ‘unikatne’ proizvode, posebne, tradicionalne, one koji drugi nemaju.
Foto: Zagrebačka županija
Panelisti okrugloga stola iznijeli su svoja mišljenja o pet ključnih pitanja: u kojoj mjeri su zadovoljni dosadašnjim procesom i stanjem u provedbi Programa ruralnog razvoja, koje su dobre, a koje loše strane procesa pripreme i dosadašnje provedbe PRR-a u Zagrebačkoj županiji i na području rada Poljoprivredno šumarske komore – Zavoda Novo Mesto, što predlažu za poboljšanje postojećeg, a što za novi Program ruralnog razvoja, što države i druga državna tijela poduzimaju za uspješniju provedbu postojećeg PRR-a te što slovenske kolege preporučuju hrvatskim za uspješnije povlačenje EU sredstava.
Okruglome stolu su prisustvovali i poljoprivredni proizvođači iz Zagrebačke županije, kojima je pročelnik Kraljičković poručio da je to bio samo početak rasprave o njihovom sudjelovanju u pripremi Programa ruralnog razvoja za novo programsko razdoblje.
Uvodno je sudionike okrugloga stola, u ime Zagrebačke županije, pozdravila zamjenica župana Nadica Žužak. Istaknula je kako je tema Programa ruralnog razvoja zanimljiva i državnim i lokalnim strukturama vlasti, kao i samim poljoprivrednim proizvođačima, jer uvelike daje smjernice budućeg razvoja poljoprivrede i sela.
„Gotovo 15.000 poljoprivrednih gospodarstava pokazuje snagu našega ruralnog prostora, ali i konstantnu brigu Županije za poljoprivrednu proizvodnju na njezinu području. Kao najperspektivnija i najbrže rastuća hrvatska regija, uz porast investicija i prihoda te smanjenje nezaposlenosti, svjesni smo da ove trendove ne možemo održavati bez suradnje sa susjednim regijama i zemljama“, rekla je zamjenica župana, dodavši da se rast i razvoj danas ne mogu planirati bez sredstava iz fondova i programa EU.
„Županija je osigurala većinu preduvjeta za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata. Izrađeni su svi strateški dokumenti i usklađeni su s dokumentima EU, osigurani su ljudski i financijski kapaciteti te smo spremni za kvalitetnu suradnju na razvojnim projektima. Samo kroz program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska na raspolaganju je više od 55 milijuna eura“, dodala je zamjenica Žužak, podsjetivši da je Županija svojim gradovima i općinama osigurala preduvjete za prijavu njihovih projektnih prijedloga na različite izvore financiranja.
U sklopu sajma AGRA, koji se održava jubilarni 55. put, na štandu Zagrebačke županije predstavljeno je bučino ulje obiteljskoga gospodarstva i obrta „Tikvarići“ iz Žabnice, mliječni proizvodi s farme Vrhovec iz Pluske i delikates čvarci obrta „Frelimo“ iz Samobora.
Stipendiranje uspješnih učenika i studenata nastavlja se i ove godine, a za tu je namjenu Zagrebačka županija osigurala čak 430 tisuća eura.
Uz 129 stipendista iz prethodnih godina, pravo na stipendiju ostvarilo je još 75 novih stipendista. Među njima je 45 učenika koji mjesečno primaju 120 eura te 30 studenata kojima se isplaćuje 240 eura.
Kada je riječ o kriterijima dodjele, najviše je stipendija dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, a slijedi socijalni kriterij te stipendije za deficitarna zanimanja i glazbeni smjer.
Čestitke novim i postojećim stipendistima uputio je župan Stjepan Kožić, poručivši im da nastave ulagati u svoje obrazovanje i budućnost u Zagrebačkoj županiji.
Istaknuo je i velika ulaganja u školstvo koja proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– U tijeku je energetska obnova pet škola vrijedna 12 milijuna eura, gradi se novi objekt Glazbena škola Ferdo Livadić u Samoboru te školske radionice u Zelini. Također je u planu gradnja te dogradnja 18 školskih objekata, za što je osigurano ukupno 109 milijuna eura – istaknuo je Kožić ocijenivši to povijesnim ulaganjem u obrazovanje.
Studentica prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Martina Cerovac, izrazila je zahvalnost županiji na dobivenoj stipendiji, naglasivši da će joj financijska potpora pomoći u usavršavanju stranih jezika i omogućiti nova putovanja.
Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.
“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.
Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.
Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.
Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.
Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.
Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za mladiće u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je jučer (četvrtak, 19. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Natjecalo se osam Društava: ŠSD Martin (Srednja škola Dugo Selo), ŠSD Mladen Dananić (SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina), ŠSD Jastreb (SŠ Jastrebarsko), ŠSD Mladost (SŠ Ivan Švear, Ivanić Grad), ŠSD Sokol (SŠ Vrbovec), ŠSD Samoborec (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Samobor), ŠSD Ban (SŠ Zaprešić) i ŠSD Gorek (Ekonomska škola Velika Gorica).
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine: A – ŠSD Samoborec, SŠD Gorek, ŠSD Mladen Dananić, ŠSD Ban; B – ŠSD Jastreb, ŠSD Mladost, ŠSD Martin, ŠSD Sokol. U svakoj skupini odigrano je 6 međusobnih utakmica, a trajanje utakmice 2×15 minuta. Odigrano je ukupno 14 utakmica. Drugoplasirani u skupinama odigrali su susret za 3. mjesto, a u finalu su igrali pobjednici skupina.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Finalni susret bolje su otvorili mladići iz Jastrebarskog i u 3. minuti pogotkom Dominika Matića došli u vodstvo. Ipak, bolju igru su igrači Ekonomske škole realizirali s dva gola u završnici prvog poluvremena. Junak preokreta s dva pogotka bio je Filip Ferenček.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Tri prvoplasirana Društva nagrađena su peharima i medaljama, a pobjednik se plasirao na Državno natjecanje u futsalu za mladiće.
Galerija fotografija
Županijsko natjecanje srednjih škola u futsalu za mladiće 2025./2026.
ŠSD Gorek: Luka Klafurić, Luka Barišić, Noa Petrović, Niko Herak, Ivan Maljković, Jakov Mihael Bagarić, Sebastijan Munđer, Dario Župetić, Jurica Trčak, Filip Lučić, Filip Ferenček. Voditelj: Kristijan Ban, prof.
Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.
Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.
Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.
Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.
Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.
Zagrebačka županija ove godine uvodi paket stimulativnih mjera vrijedan 558.400 eura kako bi privukla i zadržala zdravstvene radnike u svojim ustanovama. Novac je namijenjen liječnicima specijalistima, magistrima farmacije i medicinske biokemije, ali i medicinskim sestrama, tehničarima i drugim zdravstvenim djelatnicima koji se odluče raditi u sustavu kojem je osnivač Županija.
Prema informacijama portala Župan.hr, najveći dio sredstava, 310.240 eura, predviđen je za subvencije pri kupnji prve nekretnine. Pojedinačni iznos potpore iznosi 10.000 eura neto, a procjena je da će mjeru koristiti 20 zdravstvenih radnika. Subvencija se odnosi na kupnju stana ili kuće, gradnju, kao i kupnju zemljišta za prvu nekretninu. Dodatnih 155.120 eura osigurano je za opremanje prve nekretnine. Iznos od 5.000 eura neto po korisniku namijenjen je za namještaj i kućanske uređaje, također za 20 korisnika.
Uvodi se i jednokratni bonus dobrodošlice u iznosu od 2.000 eura za one koji se zaposle u ustanovama kojima je osnivač Županija. Za tu je mjeru osigurano 62.040 eura, a ostvarivat će se temeljem javnog poziva za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Dio sredstava, 31.000 eura, predviđen je i za sufinanciranje doškolovanja medicinskih sestara i tehničara, fizioterapeuta te laboratorijskih tehničara. Županija će pokrivati polovicu godišnje školarine, do najviše 1.000 eura po korisniku.