Nakon što smo proslavili Božić, stiže nam blagdan svetog Stjepana. Za mnoge je to tek produžetak božićnog odmora, dan za obiteljske posjete ili opuštanje kod kuće. No u kršćanskoj tradiciji riječ je o jednom od najsnažnijih i najkonkretnijih blagdana, spomenu čovjeka koji je prvi platio životom svoju vjeru.

Sveti Stjepan Prvomučenik bio je jedan od sedmorice đakona koje su apostoli izabrali u prvim danima Crkve, kako bilježe Djela apostolska. Njegova je zadaća, barem formalno, bila skrb za siromašne i potrebite. No Stjepan se nije zadržao samo na dobrotvornom radu. Bio je izravan, rječit i hrabar propovjednik, čovjek koji nije razdvajao djela milosrđa od javnog svjedočenja vjere. Upravo će ga ta kombinacija, djelovanje i govor, dovesti u sukob s tadašnjim vjerskim autoritetima.

O Stjepanovu ranom životu zna se vrlo malo. Prema predaji, bio je Židov iz Jeruzalema, pripadnik grčko-govoreće židovske zajednice, što mu je omogućilo da Evanđelje prenosi širokom krugu ljudi. Isticao se snagom govora, ali i osobnom dosljednošću. Djela apostolska opisuju ga kao čovjeka “punog vjere i Duha Svetoga”, a upravo je ta unutarnja sigurnost izazvala nepovjerenje i bijes onih koji su u njegovu nauku vidjeli prijetnju.

Optužen je za bogohuljenje i doveden pred Veliko vijeće u Jeruzalemu. Ondje je održao govor koji je ostao zapamćen kao jedan od ključnih trenutaka ranog kršćanstva. Prošao je kroz povijest izraelskog naroda, od patrijarha i Mojsija do proroka, završivši s Isusom Kristom, kojega su, kako je otvoreno rekao, odbacili i pogubili upravo oni koji su ga sada sudili. Umjesto da se brani, Stjepan je optužnicu pretvorio u optužbu savjesti.

Presuda je bila brza i okrutna. Izveden je izvan gradskih zidina i kamenovan do smrti. Prema biblijskom zapisu, dok su ga ubijali, Stjepan je izgovorio riječi koje su ga zauvijek upisale u povijest kršćanske etike: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh”. U trenutku nasilja i nepravde, izabrao je oprost. Upravo zato postao je simbol vjere koja se ne mjeri riječima, nego djelima, pa i onima posljednjima.

U priči o Stjepanovu mučeništvu pojavljuje se i lik Savla, mladića koji je čuvao haljine onih koji su kamenovali Stjepana i odobravao njegovo pogubljenje. Taj isti Savao kasnije će postati sveti Pavao, jedan od najvažnijih kršćanskih apostola. Veza između prvog mučenika i budućeg velikog propovjednika dodatno naglašava koliko je Stjepanova smrt odjeknula u ranim kršćanskim zajednicama.

Sveti Stjepan – blagdan

Blagdan svetog Stjepana u liturgijski kalendar uveden je već krajem 4. stoljeća, a Katolička Crkva slavi ga 26. prosinca. U pravoslavnoj tradiciji obilježava se dan kasnije, dok se prema julijanskom kalendaru podudara s 9. siječnjem. U Hrvatskoj je riječ i o državnom prazniku, a u narodu je poznat kao Štefanje. Običaji su jednostavni, obilazak rodbine, prijatelja i susjeda, čestitanje Božića i naglašavanje “novog početka”.

Ime Stjepan dolazi od grčke riječi stefanos, što znači kruna ili vijenac, simbol nagrade i pobjede. U ikonografiji se zato često prikazuje kao mladić u đakonskoj dalmatici, s palmom mučeništva i kamenom u ruci. Kamen podsjeća na način njegove smrti, palma na smisao koji joj je dao. Smatra se zaštitnikom đakona, zidara, klesara i onih koji rade s kamenom, ali i ljudi koji pate od glavobolje.

Posebno mjesto u tradiciji zauzima i prijenos njegovih relikvija. Prema predaji iz 5. stoljeća, svećenik Lucijan u viđenju je doznao gdje je Stjepanovo tijelo bilo pokopano. Relikvije su 415. godine prenesene u Jeruzalem, zatim u Carigrad, a naposljetku u Rim, gdje su položene uz tijelo svetog Lovre. Legenda kaže da se Lovro “okrenuo na bok” kako bi napravio mjesta Stjepanu.

Njegova priča ne traži divljenje na distanci, nego postavlja neugodno pitanje, što znači ostati dosljedan vlastitim uvjerenjima kada to nešto košta? Možda je upravo zato njegov blagdan smješten odmah nakon Božića, kao podsjetnik da slavlje rođenja ima smisla samo ako vodi prema odgovornom i hrabrom življenju onoga u što se vjeruje.

Danas smo dočekali Božić, ali to ne znači da je kraj blagdanskom ugođaju. Posljednji vikend u prosincu donosi niz događanja koji nude dobar razlog da se iziđe iz kuće, bilo da tražite mirniji koncertni program, obiteljski izlet ili tek priliku za kratko druženje uz glazbu i javna događanja. Velika Gorica i okolni gradovi i općine i ove godine nude raznolik program, od tradicionalnih božićnih koncerata i folklora, preko živih jaslica, pa sve do opuštenog sportskog druženja i velikih javnih koncerata na otvorenom.

U nastavku donosimo pregled događanja koja vas čekaju od petka do nedjelje.

Žive jaslice u Zaprešiću

Blagdanski vikend započinje u Zaprešiću, gdje se na Trgu Ivana Pavla II. u petak i subotu, 26. i 27. prosinca, s početkom u 18 sati održavaju tradicionalne Žive jaslice pod nazivom “Zvjezdano nebo”. Riječ je o događanju koje već godinama okuplja brojne posjetitelje i donosi prikaz betlehemske priče u otvorenom prostoru. U programu sudjeluju dječji zbor “Božje krijesnice” i zbor mladih “Stijene”, a organizatori su udruga Stepinčeva oaza mira i Župa sv. Petra apostola. Program je primjeren svim generacijama i često je dio obiteljskog izlaska u blagdanskom razdoblju.

Božić u Gorici – tradicionalni koncert

Subotnja večer u Velikoj Gorici rezervirana je za dobro poznati božićni koncert “Božić u Gorici”, koji se održava u Dvorani Gorica s početkom u 19.30 sati. Koncert organizira Grad Velika Gorica u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem i Zajednicom kulturno-umjetničkih udruga, uz pokroviteljstvo Velikogoričko-odranskog dekanata. Na pozornici će se izmjenjivati zborovi velikogoričkih župa, članovi kulturno-umjetničkih udruga, solisti te učenici i profesori Glazbene škole, uz gostujuće izvođače. Ulaz je slobodan, a koncert je već godinama jedno od središnjih glazbenih događanja božićnog razdoblja u gradu.

FA Šiljakovina – božićni koncert u Kravarskom

U crkvi Uzvišenja svetog Križa u Kravarskom, u subotu 28. prosinca u 19 sati, Folklorni ansambl Šiljakovina održava svoj 19. tradicionalni koncert hrvatskih tradicijskih božićnih napjeva. Na koncertu nastupaju sve skupine ansambla, čime publika dobiva cjelovit uvid u njihov rad tijekom godine. Program dodatno obogaćuju župni zbor Kravarsko te gosti iz KUD-a “Ogranak seljačke sloge” iz Posavskih Brega.

KUD Dučec – “Narodil se Jezuš Bog” u Mraclinu

Nedjelja donosi još jedan božićni koncert, ovaj put u Društvenom domu Mraclin. KUD Dučec u 18 sati započinje koncert pod nazivom “Narodil se Jezuš Bog”, na kojem će se predstaviti vokalne i instrumentalne skupine društva te dvoje solista, sopranistica Amalija Štuban i bariton Marko Štuban. Program je sastavljen od djela klasičnih autora poput Françoisa Couperina, tradicijskih božićnih pjesama te skladbi Krpetića i Johna Francisa Wadea. Koncert je namijenjen svima koji žele završetak blagdana obilježiti u mirnijem, koncertnom okruženju.

Samoborska božićna olimpijada

Za one koji nakon blagdanskog stola traže malo kretanja, Samobor u nedjelju od 11 sati nudi drugačiji sadržaj. U atriju Dječjeg adventa održava se Samoborska božićna olimpijada, zamišljena kao zabavno timsko natjecanje otvoreno za sve uzraste. Program vodi Mario Petreković, a sudionike očekuju jednostavne igre, smijeh i simbolične nagrade. Prijave su moguće unaprijed ili na licu mjesta, a naglasak je na druženju i opuštenoj atmosferi, bez natjecateljskog pritiska.

Damir Kedžo u Ivanić-Gradu

Isti dan, u 18 sati, Ivanić-Grad zatvara blagdanski vikend koncertom Damira Kedže na Božićnom trgu ispred Pučkog otvorenog učilišta. Riječ je o akustičnom koncertu koji se uklapa u blagdanski program grada, a publiku očekuju poznate balade i smireniji repertoar.

Bilo da preferirate tradicionalne božićne koncerte, folklor i crkvene prostore, obiteljska događanja na otvorenom ili opuštene gradske koncerte, Velika Gorica i okolica nude raznovrstan program koji pokriva različite interese i generacije. Stoga, iskoristite ovaj vikend kao pripremu za Novu godinu.

Djeca, učenici osnovnih i srednjih škola te studenti i u 2026. godini imat će pravo na besplatan javni željeznički prijevoz, odlučila je Vlada Republike Hrvatske, a potvrdili su iz Hrvatskih željeznica. Odluka se odnosi na cijelu državu, a besplatan prijevoz vrijedit će od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine.

Time je razriješena dilema koja se posljednjih tjedana provlačila u javnosti, s obzirom na to da do sada nije bilo službene potvrde hoće li se povlastica, koja istječe krajem 2025., produžiti i za iduću godinu. No, kako piše Srednja.hr, prema podacima HŽ Putničkog prijevoza, projekt je u proteklim godinama doživio snažan rast. Prije njegova uvođenja vlak je redovito koristilo oko 7.000 učenika, dok ih danas, redovito ili povremeno, putuje oko 60.000. Besplatan prijevoz za redovne studente uveden je početkom 2025., a tu je mogućnost tijekom godine iskoristilo oko 26.600 studenata, bilo za svakodnevna putovanja do fakulteta ili vikend-odlaske kući.

Osim učenika i studenata, pravo na besplatan prijevoz i dalje će imati umirovljenici, osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom koje posjeduju Nacionalnu ili Europsku iskaznicu s oznakom mogućnosti putovanja vlakom. U 2025. godini besplatno je vlakom putovalo više od 154 tisuće umirovljenika i starijih osoba, najčešće zbog odlazaka liječniku, posjeta obitelji ili izleta.

Putovanje će se ostvarivati putem pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza s upisanom godišnjom kartom za 2. razred redovnih vlakova na svim relacijama u Hrvatskoj. Putnici koji već imaju pametnu karticu ne moraju izrađivati novu, a cijena profila odnosno godišnje karte iznosi 2,65 eura. Prijelazno razdoblje za izradu kartice traje do 31. siječnja 2026.

Također, stanovnici potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije pravo na besplatan prijevoz imaju do 30. lipnja 2026. godine.

Svake godine u prosincu, negdje između kupnje poklona i pečenja kolača, u tisućama kućanstava ponavlja se ista rasprava: hoće li se u dnevnom boravku ove godine naći pravi ili umjetni božićni bor. Pravi bor za mnoge ima težinu tradicije. Miris smole, iglice pod nogama i osjećaj da je u kuću ušlo nešto živo i stvarno dio su božićnog ugođaja koji se ne može zapakirati u kutiju i spremiti na tavan.

U Hrvatskoj se većina božićnih borova uzgaja na plantažama upravo za tu namjenu, a riječ je o stablu koje je tijekom rasta vezivalo ugljikov dioksid i proizvodilo kisik. Ako se nakon blagdana pravilno zbrine, kompostira ili usitni, njegov ekološki trag relativno je mali. No pravi bor ima i svoje mane. Kupuje se svake godine, traži zalijevanje i pažnju, a u toplim stanovima brzo gubi iglice. Uz to, treba naći baš onaj savršeni, a potom ga unijeti u kuću ili stan.

Umjetni bor, s druge strane, ne miriše, ali ni ne traži posebnu pažnju. Ne suši se, ne otpada i svake godine izgleda isto. U doba užurbanog života mnogima je upravo to presudno. Iz kutije u dnevni boravak, iz dnevnog boravka natrag u kutiju i problem je riješen. Jednom kupljen, može trajati godinama i izgleda isto od prvog do posljednjeg dana. Za obitelji s malom djecom, kućnim ljubimcima ili alergijama često je praktičniji izbor. No većina umjetnih borova proizvodi se od PVC-a i metala, materijala čija proizvodnja ima velik okolišni utjecaj, a sam bor nakon što se baci najčešće završava na odlagalištu otpada.

Prema procjenama stručnjaka, umjetni bor ima smisla s ekološke strane samo ako se koristi dugo, najmanje pet do deset godina. Drugim riječima, bor koji svake dvije ili tri godine mijenja mjesto u otpadu nije “zeleniji” izbor, koliko god bio praktičan. Ako već imate umjetni bor i koristite ga godinama, njegova daljnja uporaba bolja je opcija nego kupnja novog.

Ni financijski aspekt nije zanemariv. Umjetni bor je skuplji na početku, ali dugoročno može biti isplativiji. Pravi bor je jeftiniji po komadu, ali je trošak koji se ponavlja svake godine. Pritom vrijedi spomenuti da kupnja domaćeg, lokalno uzgojenog bora podržava male proizvođače i lokalno gospodarstvo.

Na kraju, možda je najtočnije reći da dilema pravi ili umjetni bor nema univerzalno rješenje, ali najvažnije je zapamtiti da Božić ne ovisi o vrsti drvca, nego o onome što se oko njega događa.

U Hrvatskoj je u samo tjedan dana zabilježeno više od 10 tisuća oboljelih od gripe, gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iako sezona još nije dosegnula vrhunac, epidemiolozi i liječnici upozoravaju da se virus širi intenzivno i da se u narednim tjednima može očekivati daljnji porast broja zaraženih.

Prema podacima HZJZ-a, broj oboljelih i dalje je u uzlaznoj putanji, a stvarne brojke vjerojatno su i veće jer svi zaraženi ne traže liječničku pomoć. Samo iz bolnica dosad su prijavljene 163 hospitalizacije, piše Jutarnji.hr.

Voditelj Službe za epidemiologiju Bernard Kaić istaknuo je da se radi o jednoj od jačih sezona gripe, iako slični valovi nisu neuobičajeni. Podsjeća da je u sezoni 2018./2019. u pojedinim tjednima bilo i više od 11 tisuća oboljelih, ali je tada vrhunac bio znatno kasnije, početkom veljače. Također, imunolog Zlatko Trobonjača upozorava da je gripa ove godine krenula neuobičajeno rano te da bi blagdanska druženja mogla dodatno potaknuti širenje virusa. Dominira virus gripe tipa A, ponajprije sojevi H3N2 i H1N1, pri čemu je H3N2 mutirao u odnosu na prošlu sezonu.

Liječnici naglašavaju da cjepivo i dalje ima važnu ulogu jer kod cijepljenih osoba najčešće sprječava teže oblike bolesti i hospitalizacije. To potvrđuju i podaci iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, gdje navode da većinu hospitaliziranih čine necijepljene osobe. Unatoč tome, dio cjepiva još uvijek stoji neiskorišten, a stručnjaci apeliraju na građane da se cijepe jer se vrhunac sezone tek očekuje.