Povežite se s nama

Gospodarstvo

Zagrebačka županija donijela rebalans proračuna

U odnosu na onaj koji je donesen krajem prošle godine manji je za 1,5 posto i iznosi 802.792.804 kune. Za 6,61 posto manji je i Izvorni proračun koji sada iznosi 383.853.311 kuna.

Objavljeno

na

Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Rebalans proračuna za 2019. godinu. U odnosu na onaj koji je donesen krajem prošle godine manji je za 1,5 posto i iznosi 802.792.804 kune. Za 6,61 posto manji je i Izvorni proračun koji sada iznosi 383.853.311 kuna. Rebalans proračuna izvršen je radi preraspodjele sredstava unutar postojećih projekata te otvaranja novih, kao i usklađivanja namjenskih prihoda s rashodima i usklađivanja EU projekata s rezultatima natječaja i očekivanim tijekom radova.

„Do smanjenja iznosa dolazi prvenstveno jer projekti energetske obnove škola ukupne vrijednosti 62 milijuna kuna koji se sufinanciraju europskim sredstvima neće biti u cijelosti realizirani u ovoj, već u idućoj godini jer radovi kreću tek sada. Kao što smo ove pozicije smanjili tako smo na primjer poziciju za energente škola morali povisiti za dodatnih 3,3 milijuna kuna zbog porasta cijene električne energije.“  – objasnio je župan Stjepan Kožić.

Donošenju Rebalansa prethodilo je izglasavanje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za prvih šest mjeseci ove godine koji pokazuje da su ostvareni ukupni prihodi na razini 45,28 posto plana u iznosu od 367.715.616,40 kuna. Ukupni rashodi u prvoj polovici 2019. godine iznose 283.831.891,90 kn. U istom razdoblju u izvornom Proračunu ostvareni su prihodi od 190.127.261,50 kuna, odnosno 46,26 posto od plana te rashodi od 130.018.399,76 kuna.

Osim toga, Skupština je donijela odluku temeljem koje će Zagrebačka županija osigurati dodatnih 12 milijuna kuna za nastavak radova na Specijalnoj bolnici Naftalan u Ivanić Gradu koji obuhvaća uređenje unutarnjih i vanjskih bazena. Investicija je vrijedna 63 milijuna kuna, a uključuje gradnju vanjskog i triju unutarnjih bazena, teretane, dvorane za fitness, polivalentne dvorane, kuhinje i bolničkog restorana. Naftalan je jedina zdravstvena ustanova u Europi koja pacijente liječi ljekovitom naftom, te je uz bolnicu u Azerbajdžanu jedinstvena u svijetu.

Aktualni sat najviše vijećničkih pitanja postavljeno je na temu školstva. Mirela Katalenac, pročelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu potvrdila je kako su svi učenici koji školu pohađaju na području Zagrebačke županije dobili besplatne radne materijale za što je županija osigurala 7,5 milijuna kuna, odnosno 300 kuna po učeniku. Pomoćnici u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju za škole kojima je osnivač Županija još uvijek su „na čekanju“ jer se prema novom propisu čeka odobrenje Ministarstva obrazovanja. Prema riječima Katalenac, ono bi trebalo stići najkasnije drugi tjedan. Vijećnike je interesiralo što Županija poduzima po pitanju pčelarske i peradarske proizvodnje te potencijalne epidemije afričke svinjske kuge. Pročelnik Josip Kraljičković izvijestio je sve prisutne kako su pčelari za prihranu pčela dobili financijsku potporu, za uzgajivače peradi pokrenuta su dva projekta, a učinjene su sve predradnje u ovlasti županije oko potencijalnog izbijanja svinjske kuge na našem prostoru.

Predsjednik županijske Skupštine Damir Mikuljan osvrnuo se na Rebalans proračuna, no u smislu poboljšanja uvjeta rada mladih glazbenika u Samoboru. Naime, rebalansom se ukazala mogućnost kupnje zgrade samostana u centru grada za proširenje samoborske glazbene škole čiji je županija osnivač. „Sretan sam što će ova najelitnija glazbena škola na području Zagrebačke županije u novom prostoru na kvalitetniji način moći podučavati buduće generacije mladih talentiranih glazbenika.“ – zaključio je Mikuljan.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno