Zagrebačka županija, s još nekoliko hrvatskih regija, ostvarila je izniman rast u povlačenju sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Prema analizi portala Župan.hr, temeljene na skupnom indeksu koji uzima u obzir iznos povučenih sredstava po stanovniku i udio u ukupnim sredstvima svih županija, Zagrebačka županija bilježi rast povučenih sredstava od čak 332 % u odnosu na prethodni četverogodišnji mandat (2017.–2020.).

U promatranom razdoblju aktualnog mandata, Zagrebačka županija se pozicionirala kao jedna od pet vodećih po trendu postotnog rasta povučenih sredstava iz europskih fondova. Rast od 332 % stavlja ju odmah iza Krapinsko-zagorske (582 %) i ispred Splitsko-dalmatinske (250 %), Osječko-baranjske (234 %) i Dubrovačko-neretvanske županije (160 %).

U apsolutnim brojkama, Zagrebačka županija je u posljednje četiri godine povukla 7,1 milijun eura više nego u prethodnom mandatu. Kada se gleda udio u ukupno povučenim sredstvima svih županija, taj udio porastao je za dva postotna boda.

Ukupno gledano, hrvatske županije su u aktualnom mandatu (2021.–2024.) povukle približno 1,1 milijardu eura iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni mandat, kada je taj iznos bio 453 milijuna eura. Bez uključivanja Grada Zagreba, županije su u prethodnom mandatu povukle 367,7 milijuna eura, dok je u aktualnom taj iznos narastao na 711,7 milijuna eura.

Velik dio sredstava u ovom razdoblju odnosi se na obnovu od potresa, ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izgradnju škola, vrtića, sportskih dvorana, centara za starije, kao i na projekte u sklopu ITU mehanizma i industrijske tranzicije.

U novom financijskom razdoblju (2021.–2027.) Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura, s posebnim naglaskom na teritorijalnu ravnotežu i ulaganja u slabije razvijena područja. Planira se više od 200 novih natječaja vrijednih više od 4 milijarde eura samo u ovoj godini, što otvara nove prilike i za Zagrebačku županiju da dodatno kapitalizira svoj rastući potencijal.

Zagrebačka županija jasno pokazuje da zna prepoznati i iskoristiti prilike koje nude europski fondovi. Ako se zadrži ovaj smjer, u sljedećim  bi godinama mogla postati jedan od najuspješnijih primjera regionalnog razvoja financiranog sredstvima Europske unije.

Uoči uskrsnih blagdana, građani Hrvatske ove godine mogli bi potrošiti više nego prošle, pokazuju pozitivni gospodarski pokazatelji i rast prometa u maloprodaji. U razdoblju od četiri tjedna pred Uskrs, procjenjuje se kako će ukupna potrošnja premašiti 1,95 milijardi eura, što je 9 % više nego 2024. godine.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) prenosi kako je prošle godine, u istom razdoblju, u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) zabilježeno 1,80 milijardi eura prometa. Najveći dnevni promet bio je na Veliki petak, 29. ožujka, kada je ostvareno 97 milijuna eura.

Ovogodišnji pokazatelji također idu u prilog povećanoj potrošnji. U usporednom periodu zabilježen je rast broja fiskaliziranih računa od 2,10 %, porast iznosa fiskaliziranih računa za 9,54 % te povećanje prosječnog računa za 5,75 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji u prva dva mjeseca ove godine realno je porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U veljači je godišnji rast iznosio 2,6 %, čime se pozitivan trend nastavlja već 23 mjeseca zaredom. Ipak, na mjesečnoj razini u veljači je zabilježeno blago usporavanje, s padom od 0,9 % u odnosu na siječanj 2025.

„S obzirom na to da je osobna potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak rasta maloprodajnog prometa u prvim mjesecima ove godine upućuje na stabilan gospodarski rast i u prvom tromjesečju 2025., unatoč izazovima koje sa sobom nose geopolitičke neizvjesnosti. Uskrs, koji ove godine kalendarski pada kasnije, tradicionalno se povezuje s početkom turističke sezone, što može dodatno utjecati na potrošnju“, poručila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U segmentu proizvoda koji se najčešće kupuju za Uskrs, došlo je do promjena u cijenama. Od osnovnih namirnica za kolače pojeftinili su šećer (–9,1 %), jaja (–0,9 %) i brašno (–0,4 %), dok su poskupjeli suho voće i orašasti plodovi (+12,5 %) te čokolada (+26 %).

Kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima koji se često nalaze na blagdanskom stolu, cijene su se također kretale u različitim smjerovima. Pojeftinili su krumpir (–9 %), svinjetina (–2 %), smrznuta riba (–2,5 %), svježe povrće (–1 %) i maslinovo ulje (–5 %). S druge strane, skuplji su janjetina (+5 %), meso peradi (+0,5 %), suho ili usoljeno meso (+3,3 %) te svježa ili rashlađena riba (+9,3 %).

Hrvatska gospodarska komora ponovno apelira na građane da pri kupnji biraju domaće proizvode označene znakovima „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, čime izravno potiču domaću proizvodnju i jačaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o poruci koja je u središtu kampanje „Kupujmo hrvatsko“ već gotovo trideset godina.

Cijene sirovina od kojih se proizvode kava i čokolada – kave robuste i kakaovca – u posljednje vrijeme snažno padaju i često se mijenjaju. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da su razlozi za to carine, vremenske nepogode i promjene u svjetskoj trgovini.

Prema njihovim podacima koje prenosi Lider, cijena kave vrste robusta pala je u ožujku za 1,7 %, a pad se nastavio i u travnju. Sada se cijena kreće oko 342 centa (3,42 dolara) po funti. Robusta je vrsta kave koja se često koristi u instant napitcima i jeftinijim mješavinama.

Glavni razlog za pad cijene su nove carine koje su Sjedinjene Američke Države uvele na kavu iz Vijetnama i Indonezije zemalja koje proizvode velike količine robuste. Takve mjere obično znače da će kava poskupjeti na američkom tržištu, pa trgovci naručuju manje, što dovodi do pada cijene na burzama. Osim toga, Brazil je zbog pada vrijednosti svoje valute pojačao izvoz kave, pa se na tržištu pojavilo još više robe. Tome su pridonijeli i dobri vremenski uvjeti za berbu. No unatoč višku kave, Vijetnam je smanjio procjenu ovogodišnje proizvodnje, što bi moglo donekle usporiti pad cijena.

Slična situacija događa se i s kakaovcem, biljkom od koje nastaje čokolada. U ožujku je cijena pala za gotovo 19 %, a loši trendovi nastavljaju se i u travnju. Glavni razlog su nove carine koje je SAD uveo na uvoz iz afričkih zemalja poput Obale Bjelokosti i Gane, koje su među najvećim proizvođačima kakaovca. Uz to, dugotrajna suša u Obali Bjelokosti ugrozila je ovogodišnju berbu, koja bi mogla biti najslabija u posljednjih deset godina. Zbog toga se očekuju problemi s opskrbom, iako je trenutačno cijena pala.

Velike kompanije koje proizvode slatkiše, Hershey i Mondelez, upozorile su da bi cijene njihovih proizvoda mogle porasti i do 50 %. Moguće je i da će neke tvrtke početi koristiti druge sastojke umjesto kakaovca kako bi smanjile troškove.

Prema procjeni HUP-a, cijena kakaovca bi se u sljedećim mjesecima mogla stabilizirati na oko 8.500 dolara po toni, no i dalje se očekuju veliki skokovi i padovi, zbog nestabilnih vremenskih uvjeta i političkih odluka.

Premda trenutačno padaju cijene sirovina na svjetskom tržištu, to ne znači nužno da će proizvodi poput kave i čokolade pojeftiniti. Naprotiv, potrošače bi mogle dočekati više cijene u trgovinama, jer globalna tržišta sve teže predviđaju budući razvoj događaja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. u Velikoj Gorici krajem ožujka 2025. godine evidentirano je 958 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 3,3 % u odnosu na prethodni mjesec te 7,4 % manje u odnosu na ožujak prošle godine.

Tijekom istog mjeseca zaposleno je ukupno 100 osoba iz evidencije nezaposlenih. Najveći broj zaposlenih zabilježen je u zanimanju administrativnog službenika, gdje je posao pronašlo 11 osoba. Slijede prodavači s osam novozaposlenih, zatim ekonomisti (4), konobari, radnici na proizvodnoj liniji, fizioterapeuti i kuhari, s po tri zaposlena u svakom zanimanju.

S druge strane, poslodavci su tijekom ožujka prijavili 228 slobodnih radnih mjesta. Najtraženije zanimanje bilo je čistač ili čistačica, s čak 20 otvorenih pozicija. Slijede odgojitelji predškolske djece (17), poštari (16), drvoprerađivački radnici (15) te prodavači (13). Također, u značajnoj potražnji su radnici na proizvodnoj liniji (10), CNC operateri (8) i njegovatelji u ustanovama (8).

Važno je istaknuti da se od 1. siječnja 2024. godine koristi nova Nacionalna klasifikacija zanimanja NKZ 10, prema odluci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Pad nezaposlenosti i rast broja prijavljenih radnih mjesta pokazuju pozitivne pomake na lokalnom tržištu rada. No, struktura najtraženijih zanimanja ukazuje i na trendove potražnje koji sve više naglašavaju potrebe u sektoru osnovnih i uslužnih djelatnosti.

Drvene stepenice vodile su do prostora pripremljenog za svečano otvaranje, na kojem se pojavilo vodstvo države, Županije, Grada i nogometnog saveza, ali i brojni prijatelji nogometa iz svih sfera društvenog života. Svi oni okupili su se na mjestu na kojem će od ovog petka niknuti pravo gradilište, a tamo negdje početkom 2027. godine i nacionalni kamp, dom hrvatskog nogometa.

Bilo je lijepo, bilo je svečano, bio je to trenutak u kojem su nestale i posljednje skepse na temu hoće li kampa biti ili neće. Hoće, bit će ga.

– Od početka sam govorio da ne želim postavljati nikakve kamene temeljce i slične stvari, jer to smo već viđali u prošlosti, želio sam da to napravimo kad radovi počnu. Ovo je poseban dan za mene kao predsjednika, ali i za nogometnu obitelj. Vjerujem da ćemo se za dvije godine naći ovdje na otvaranju kampa – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić, koji se prvi obratio okupljenima.

– Vlada RH financijski nam je pomogla i dala zemljište, to nam puno znači, a pomogao je i predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin. Emocije su me dosta jako pogodile kad sam došao ovdje. Lijepo je, prekrasno je, to zaslužujemo i vjerujemo da će ovdje nicati novi Modrić, Perišić, Rakitić… Veliki rezultati koji su iza nas zaslužuju ovako nešto. Danas-sutra, kad odem s mjesta predsjednika, mora nešto ostati iza mene, da se vidi da se nešto napravilo. U prvoj fazi kamp će imati tri terena, glavnu zgradu za savez, akademiju, sudačku komisiju, dvoranu, skladište… I stadiončić. Moći će ga koristiti i neki klubovi, zašto ne?! I oni su dio nogometne obitelji – govorio je Kustić i zaključio:

– Ovo nije samo gradilište, ovo je temelj vizije i najvažnije ulaganje u budućnost hrvatskog nogometa i simbol zajedničke ambicije svih nas koji radimo u nogometu da Hrvatska ostane svjetska nogometna velesila!

Nakon njega, za govornicu se popeo velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji se prisjetio i samih začetaka ove priče, kad je u društvu predsjednika Gorice i HNS-ova člana IO-a Nenad Črnka te člana komisije za infrastrukturu Marka Stepanić otišao na prvi sastanak u Savez.

– Velika Gorica danas svjedoči o jednoj prekrasnoj priči koja je važna i dugo čekana, a to je da će nakon gradnje nacionalnog kampa postati dom hrvatskog nogometa i upisati se u sportsku kartu, ne samo Hrvatske, nego i Europe i svijeta. Vjerujem da će mnogi mladi ljudi iz cijele Hrvatske ovdje ostvariti snove koje sanjaju i, zahvaljujući i ovome kampu, predstavljati u kockastom dresu našu Hrvatsku i donijeti nam onu radost koju nam donosi najvažnija sporedna stvar na svijetu – rekao je gradonačelnik i dodao:

– Na tom prvom sastanku s predsjednikom Kustićem predložili smo ideju, rekli da je lokacija savršena, na nekoliko minuta od aerodroma, u blizini glavnoga grada i da nema niti jedne prepreke da bi se ovako prekrasan projekt mogao realizirati upravo u našem gradu. Istoga dana navečer primio nas je i premijer Plenković, bez čije podrške sve ovo ne bi bilo moguće, a s ministrom Bačićem dogovorili smo darivanje zemljišta. Odmah smo krenuli u podjelu zaduženja i u realizaciju ovoga čemu danas svjedočimo. Veliko hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu, a ja za kraj imam samo dvije želje; da kroz dvije godine otvorimo ovaj kamp, što je jasno da će se dogoditi, ali i da ovdje ispred mene započnemo gradnju dnevne bolnice, što je također u planu naše Vlade. Uživajmo u ovom povijesnom danu za naš grad!

Svečano otvaranje gradilišta budućeg kampa Hrvatskog nogometnog saveza… Foto: Robert Anić/PIXSELL

Resorni ministar Tonči Glavina bio je vrlo precizan što se tiče brojki, kazavši da je ukupan projekt vrijedan 45 milijuna eura, od čega je Vlada RH odobrila 15 milijuna i darovala zemljište vrijedno 4,5 milijuna eura. Prije nego što je radove i sam budući kamp blagoslovio velečasni Norbert Koprivec, okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.

– Hrvatski nogomet je donio puno sreće, veselja, ponosa i međunarodnog brendiranja Hrvatske u svijetu u proteklih 35 godina, kao malo tko drugi, i nema snažnijeg načina za brendiranje Hrvatske od dresa reprezentacije. Želim zato zahvaliti našim nogometašima i trenerima, koji su pomogli da tijekom tri i pol desetljeća samostalnosti Hrvatsku kroz ove uspjehe, dvije svjetske bronce i jedno srebro, uz srebro u Ligi nacija, pozicioniramo kao malu zemlju, ali nogometnu velesilu. Ovaj kamp je zahvala našim nogometašima i poruku mladima da će oni najbolji ovdje trenirati – kazao je Plenković i nastavio:

– Lokacija budućeg kampa je odlična jer se nalazi tik uz zračnu luku, na nekoliko kilometara od Zagreba, a iskoristit ću priliku i da pohvalim vodstvo Velike Gorice na čelu s gradonačelnikom Ačkarom jer kreće i gradnja Centra za starije osobe. Uz pomoć Vlade u neposrednoj blizini će se izgraditi i dnevna bolnicu, a to znači da Velika Gorica vodi cjelovitu politiku grada koji je naslonjen na Metropolu, ali je i najveći grad Zagrebačke županije. Baš zato zaslužio je da bude jedan od onih koji su ušli u integrirani teritorijalni razvoj s 33 milijuna eura posebne financijske omotnice za razvoj grada.

Negdje oko 10.30 sati uglednici i gosti svoje su odradili, a to znači da je sad vrijeme za ključan dio projekta – početak aktivnih radova na izgradnji kampa!