Fešta povodom 40.obljetnice foto obrta VG Foto, vlasnik Vlado Kolarec, održana je sinoć na Trgu Stjepana Radića na prostoru ispred studija. Obilježavanju obljetnice odazvali su se mnoge osobe iz foto branše iz Zagreba, Vrbovca i Velike Gorice. Svečanost je otvorio Igor Kolarec, koji je u ležernom tonu prvo kazao nešto o povijesti fotografije te o počecima VG Foto.

Spomenut je podatak da je u Obrtu kroz stručnu praksu prošlo 60 učenika, a neki od njih su svoje prvo zaposlenje dobili u VG Foto. Profesionalni fotograf Vlado Kolarec je paralelno izgrađivao svoj obrt i stručno se usavršavao. Osim organiziranja više samostalnih izložbi odlazio je i na europske izložbe najsuvremenije foto tehnike u Njemačkoj (Köln). Imao je deset godina ugovor s Europskim uredom prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Bio im je na dispoziciji 24 sata. Fotomaterijale i videozapise slao je u Bruxelles.

VG Foto surađivao je s crkvama u tri dekanata (krstitke, vjenčanja, krizme). Vladina djeca, sin i kćer, stekli su visoku naobrazbu vezanu za fotografsku odnosno video djelatnost. Kćer je dio školovanja završila u Italiji (Padova). Igor ima vlastiti foto studio.

Ako se na ovih 40 godina VG Foto obrta doda i 13 godina koje je odradio prije nego li je utemeljio vlastiti obrt, znači, Vlado Kolarec je profesionalni fotograf 53 godine! Iako je svoj dječački san i hobi pretvorio u životno zanimanje, kaže da mu je fotografija još uvijek i hobi i posao!

Galerija fotografija

Gašparić Grupa, najpoznatiji multi-brand prodajno-servisni centar u kontinentalnom dijelu Hrvatske, lansira novi vizualni identitet te time obilježava novo poglavlje u svom uspješnom poslovanju.

– Kao tvrtka koja djeluje u automobilskoj industriji preko tri desetljeća, prepoznajemo važnost kontinuiranog rasta kako bismo ostali relevantni u izazovnom okruženju koje nas okružuje. Naša misija je usmjerena na pružanje jedinstvene usluge kao primarni fokus našeg poslovanja. Stoga, novi vizualni identitet nije samo estetska promjena, već odraz ideje da isključivo rastom i prilagodbom vremenu u kojem živimo, možemo nastaviti pružati najbolja rješenja te postati prvi izbor partnera za mobilnost na hrvatskom tržištu – podijelila je s nama svoja razmišljanja Lana Gašparić, CEO Gašparić Grupe.

Moderna i dinamična grafika novog vizualnog identiteta odražava njihovu predanost inovacijama, a s primjenom znaka „G“ žele zadržati prepoznatljivost na tržištu te ujediniti tvrtke koje posluju pod Gašparić grupacijom.

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu novo sjedište HP – Hrvatske pošte d.d. je od 8. rujna u Velikoj Gorici u Nacionalnom skladišno-sortirnom centru u Poštanskoj ulici 9. Promjenom sjedišta tvrtke, nakon 120 godina i formalno završava jedno važno povijesno razdoblje hrvatskoga poštanskog sustava.

Gradnja novoga sortirnog centra počela je polaganjem kamena temeljca u svibnju 2017., a službeno je otvoren u rujnu 2019. Na parceli površine 70.200 m2 nalazi se kompleks površine 38.200 m2 koji obuhvaća sortirnicu, visoko regalno skladište, poštansku i paketnu logistiku, IT i podatkovni centar te podršku poslovanju. U drugoj fazi gradnje, koja je dovršena 2023., sagrađen je nastavak administrativne zgrade tako da danas u Velikoj Gorici radi 1700 radnika Hrvatske pošte.

Investicijom vrijednom 50 milijuna eura podignut je najsuvremeniji logistički centar u ovom dijelu Europe te je počela nova era Hrvatske pošte, a promjena sjedišta je i formalna potvrda novog razdoblja pošte i logistike u Hrvatskoj.

Nova korporativna strategija s pogledom na 2030. usmjerena je na daljnju digitalizaciju vlastitog poslovanja, ali i cjelokupnog tržišta, poboljšanje materijalnih uvjeta rada te na zeleno poslovanje.

Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.

Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.

Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.

Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:

1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.

2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.

3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.

4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.

5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.

6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.

7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s  vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura  BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) obavještava sve zainteresirane podnositelje da je do 31. kolovoza otvoreno podnošenje zahtjeva za potpore iz Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.

Cilj Programa je pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva (govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva, peradarstva, konjogojstva i pčelarstva) i biljne proizvodnje (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza). Potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača proizvodima navedenih sektora.

Detalje oko podnošenja zahtjeva, te potrebne dokumentacije provjerite OVDJE.

Naslovna fotografija: APPRR