Povežite se s nama

Moja županija

Za istim stolom: Stručnjaci i poljoprivrednici o izazovima ekološke proizvodnje

Zagrebačka županija bilježi povećanje ekološke proizvodnje za 5 tisuća hektara u odnosu na lani.

Objavljeno

na

Kako bi se potaknulo kreiranje i provedba mjera i aktivnosti koje će doprinijeti bržem razvoju ekološke poljoprivrede, Zagrebačka županija je u Hotelu International organizirala konferenciju “Novi izazovi razvoja ekološke poljoprivrede”. Okupila je stručnjake, poljoprivrednike i donositelje odluka kako bi raspravili o ekološkoj poljoprivredi kao okosnici otpornijeg i održivijeg prehrambenog sustava. Ekološka poljoprivreda je u usponu u Republici Hrvatskoj – istaknuo je državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

–Prošle godine bilježili smo pad od 10 posto ekološke poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2022. godinu iz razloga što su se zbog globalnih promjena cijene proizvoda u ekološkoj i konvencionalnoj proizvodnji približile. No, ove godine imamo povećanje ekološke proizvodnje za 5 tisuća hektara u odnosu na lani, što znači da se vraćamo prema rekordnoj 2022. godini kada smo imali 129 tisuća hektara u funkciji ekološke poljoprivredne proizvodnje. – istaknuo je Majdak.

Foto: Zagrebačka županija

Hrvatska je ove godine osigurala 93,5 milijuna eura potpora poljoprivrednicima kroz eko-sheme, a uz podršku EU-a i nacionalnih inicijativa, ima priliku postati primjerom uspjeha u ovom području – poručila je europarlamentarka Sunčana Glavak.

–Ono što nas definira je Europski zeleni plan koji do 2030. godine predviđa 25 posto površina pod ekološkim uzgojem. Naravno, da to mora biti u skladu sa mogućim, a tržište i ekonomska potražnja mora biti osnovica za bavljenje organskom ili ekološkom poljoprivredom bez birokratskih prepreka. – rekla je Glavak.

Ekološka poljoprivreda je jedan način ublažavanja posljedica klimatskih promjena – poručila je potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, ističući faktor smanjivanja emisija CO2 koja dolazi iz poljoprivrede.

Foto: Zagrebačka županija

–Naš Odbor je zatražio od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva održivog razvoja da redefiniraju pravila zelene javne nabave, kako bi se barem 20 posto ekoloških proizvoda i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe našlo na tržištu. Uočili smo, naime, ogromne probleme u sustavu. Imamo mali broj prerađivača u ekološkoj poljoprivredi što znači da i dalje proizvodimo sirovinu a uvozimo gotove proizvode.

Obzirom na financijska izdvajanja za poljoprivredu, Zagrebačka županija je vodeća hrvatska regija – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

U kontinuitetu pratimo potrebe poljoprivrednih proizvođača, ali i potrošača. Zagrebačka županija je bila prva po pitanju afirmacije ekološke poljoprivrede. Naime, naša županija je prije više od 20 godina pokrenula sufinanciranje ekološke proizvodnje – podsjetio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Drugi suorganizator konferencije bio je Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i vodnog gospodarstva pri Veleposlanstvu Republike Austrije u Zagrebu. U Austriji ima preko 24 tisuće ekoloških gospodarstava a na 27 posto površina gospodari se ekološki. Poticaj i pomoć u ekološkoj poljoprivredi našoj županiji dala je Poljoprivredna komora Gradišće iz Austrije, čiji je predsjednik Nicolaus Berlakovich naglasio upravo da bez podrške nema napretka.

Drago mi je da smo u proteklim godinama dali podršku Zagrebačkoj županiji u poticanju ekološke proizvodnje, po uzoru na naša iskustva u Austriji. U Gradišću imamo 38 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, ,tako da to iskustvo želimo prenijeti našim partnerima u Hrvatskoj – rekao je Berlakovich.

Perjanica u razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je ekološko imanje „Zrno eko“ iz općine Dubrava, čiji je direktor David Pejić proglašen najboljim ekološkim poljoprivrednikom u EU u 2022. godini. Obrađuje 20 hektara površine i zapošljava oko 40-ak ljudi te u svom proizvodnom asortimanu nudi preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda.

Foto: Zrno eko

Ekološki proizvodi ne narušavaju naše zdravlje i ne ostavljaju negativan otisak u okolišu, što je u konačnici činjenica da su ekološki proizvodi jeftiniji od konvencionalnih – smatra Pejić.

Panel rasprava dala je smjernice u nabavi repromaterijala za ekološku proizvodnju, promociji eko proizvoda, označavanju, administrativnim preprekama, strateškim dokumentima i ostvarenju zadanih ciljeva, organizaciji ekoloških poljoprivrednika u zajedničkom nastupu na tržištu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Moja županija

DOMAĆE ZLATO Marija Gorica štruklima, štrudlama i kestenima oduševila posjetitelje

Ministrica Vučković: Zadivljena bogatstvom ponude i stvaranjem ruku, posebice zaštićenih proizvoda.

Objavljeno

na

Za vikend je u općini Mariji Gorici održana 16. “Štruklijada, štrudlijada i kestenijada”, koja je kroz godine iz lokalne prerasla u regionalnu manifestaciju od značaja za Zagrebačku županiju.

Ova općina na granici sa susjednom Slovenijom poznata je po svojem gostoprimstvu gdje se svaki gost odjeća kao kod kuće, a tako je bilo i tijekom vikenda kada je središnji trg mirisao „na domaće“.

-Bez obzira na malo lošiju vremensku prognozu došao je velik broj posjetitelja, ali i izlagača. Ako sam dobro prebrojala imamo čak 58 izlagača kojima se zahvaljujem na odazivu. Zahvaljujem se i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ova velika manifestacija održi – poručila je načelnica Marica Jančić.

Manifestaciju koju zajednički organiziraju Udruga žena ‘Marijagorička zipka’, Općina Marija Gorica i Turistička zajednica ‘Savsko-sutlanske doline i brigi’, otvorila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

-Ovo je zasluga načelnice i njezinog stručnog tima kao i svih stanovnika Marije Gorice. Ovdje se vrijedno priprema projektno-tehnička dokumentacija jer imaju viziju i prijavljuju projekte, a mi nastojimo kvalitetno odgovoriti našim programima. Meni je drago doći ovdje uvijek mi je lijepo tu jer sam zadivljena bogatstvom ponude i stvaranjem ruku, posebice zaštićenih proizvoda – rekla je Vučković.

Na važnost ove manifestacije podsjetila je direktorica županijske Turističke zajednice Ivana Alilović.

-Ne samo da ova manifestacija raste po broju dolazaka i izlagača, već i po svojoj kvaliteti. To je nužno kako bismo mogli promovirati naš kraj jer naša destinacijska priča ide u širu koncepciju. U 2024. godini na području županije je održano više od 1.160 manifestacija, a ova današnja je dobila i posebnu nagradu Turističke zajednice – Ruža Zagrebačke županije, jer njeguje tradiciju i naše domaće zlato – istaknula je Alilović.

(FOTO: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Samo im je Nebo granica! Vlastita dvorana, 300 djece i bitka za titulu…

Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića u svojih je 20 godina postojanja prošao ozbiljan put: počeli su u vrlo skromnim uvjetima, s nekoliko djevojčica, a danas imaju odbojkaški dom, stotine djece u pogonu i vrlo ozbiljnu seniorsku ekipu

Objavljeno

na

Objavio/la

Sve skupa krenulo je te 2005. godine iz čistog entuzijazma. Ljudi koji su se okupljali oko katoličke odbojkaške lige su došli na ideju da u Zaprešiću pokrenu klub koji će se bazirati na radu s mladima. Počeci su bili teški, proces je to koji dugo traje, ali danas imamo prvoligaški klub s uvjetima na kojima bi nam mnogi pozavidjeli…, rekao je Mato Dragičević, trener OK Nebo, gostujući u posljednjem nastavku našeg serijala “Sport Zagrebačke županije”.

Uz njega, na naš se kauč smjestila i Sandra Dramac, kapetanica prve ekipe, ali i trenerica u omladinskom pogonu.

– Kad sam se kao djevojčica počela baviti odbojkom, klub je bio u povojima. Bilo je to neusporedivo s ovim što imamo danas, u prvom redu što se tiče uvjeta za rad. Međutim, radili smo dobro i kvalitetno, a to se danas vidi na svim razinama kluba – ističe Sandra.

Odbojkaški klub Nebo dogurao je, korak po korak, do najvišeg ranga hrvatske odbojke, a u njemu igra sve važniju ulogu. Prošla sezona ući će u povijest kao najuspješnija u klupskoj povijesti, jer cure su završile na četvrtome mjestu i zapele tek u polufinalu doigravanja, a sjajno je krenula i nova sezona.

– Da, prošla sezona bila je svakako za pamćenje, ali imamo želju, cilj i ambiciju ove godine biti barem za jednu stepenicu više. Idemo pokušati biti najmanje treći, pa ćemo vidjeti što će se događati u doigravanju. Izgubili smo dvije važne igračice iz prošle sezone, ali doveli smo i nekoliko pojačanja, tako da smo u sezonu krenuli s tri pobjede, sa samo jednim izgubljenim setom – zadovoljan je trener Dragičević, a ništa drukčije ne razmišlja ni kapetanica Dramac.

– Cure koje su došle donijele su nam ono što nam je nedostajalo, a budući da su se jako brzo uklopile i u našu svlačionicu, stvari su se odmah na startu posložile. Na početku sezone igramo stvarno jako dobro, dominiramo, ali čeka nas još jako puno izazova, sezona je duga i svjesne smo da je najbolje ići polako, od utakmice do utakmice – kaže Sandra.

Uz redovne i vrlo uspješne aktivnosti sa seniorkama, Sandra Dramac dio svojih dana ulaže i u klupsku budućnost.

– Radim kao trenerica s najmlađim kategorijama, a u klubu je ukupno osmero trenera koji se bave sa čak 300 djevojčica! Točnije, trenutačno ih imamo i nešto više od toga, što je nevjerojatno za grad veličine Zaprešića. I ponosni smo na to – ističe kapetanica Sandra.

I prva ekipa i mlađe kategorije funkcioniraju u gotovo idealnim uvjetima, ona vremena premalih i neadekvatnih dvorana davna su prošlost, jer danas u Zaprešiću postoji – dom odbojke! Tako se neformalno naziva dvoranu koja je prije nekoliko godina izgrađena samo za odbojku, samo za odbojkašice!

– Ponekad znamo ugostiti i košarkaše, ali da, 99 posto kapaciteta dvorane koristi naš klub, na čemu smo izuzetno zahvalni Gradu Zaprešiću. Radimo u jako dobrim uvjetima, treniramo vrlo ozbiljno, često i po dvaput dnevno, a sve to se odražava i na rezultatima, koji su sve bolji – kaže trener Dragičević.

A mogli bi biti i još malo bolji… Nemojte se iznenaditi ako djevojke iz Zaprešića, klub u kojem igraju najvećim dijelom domaće igračice, ove sezone bude i u ozbiljnoj borbi za titulu prvakinja države. Mlađe kategorije blistaju, seniroke sve bolje… Za Nebo je, očito, samo nebo granica.

Nastavite čitati

Moja županija

Završio ciklus radionica o zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi – informacije dobilo više od 300 sudionika

„Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica.“

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu ciklusa radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, održana je posljednja, osma po redu radionica u Zaprešiću, čiji je cilj osnaživanje znanja krajnjih korisnika o zdravlju, pravima iz područja socijalne skrbi te unapređenje zdravstvene pismenosti.

-Zagrebačka županija je prva županija u Hrvatskoj koja je donijela Socijalni plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine i već u ovoj godini su odrađene mnoge aktivnosti, proputovali smo cijelu županiju, sva gradska Društva Crvenog križa. Obzirom da su na radionicama stanovnici dobi 50+, kroz sve radionice smo dali najvažnije informacije o zdravlju i zdravstvenoj pismenosti i uslugama koje je moguće ostvariti iz sustava socijalne skrbi – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak i istaknula projekt „Pomoć u kući“ u sklopu kojeg Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj financira božićnice i regres za gerontodomaćice, te financira police osiguranja za djecu s neadekvatnom roditeljskom skrbi.

-Naš socijalni plan je pun mjera i aktivnosti koje će se nastaviti i u sljedećim godinama, poput trogodišnjeg projekta „Četiri plus“ koji pomaže obiteljima s 4 i više djece. Ove godine smo pomoć uputili prema 11 obitelji koje ukupno čine 73 člana, a donirali smo im kućanske aparate koji su neophodni za funkcioniranje kućanstva. Osim toga, kako je u izradi novi Proračun, on će uključivati i financiranje socijalnih vrtova – najavila je Čuljak.

Inače, radionice koje je organiziralo Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, u suradnji s 8 gradskih društava Crvenog križa, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ispostavama županijskog Doma zdravlja te uz financijsku podršku Zagrebačke županije, obuhvatile su više od 300 sudionika.

-Radionice su i osmišljene na način da pruže ključne informacije osobama u socijalnom riziku, kako bi one točno znale kome se dalje obratiti i na što imaju pravo – rekla je ravnateljica županijskog Doma zdravlja Drinka Sopta.

Uz predavanja s temom: Kako do pomoći kada zatreba: zdravstvena skrb u zajednici?, te usluga iz sustava socijalne skrbi, svi prisutni imali su priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi.

-Ove godine Zagrebačka županija je izdvojila oko 470 tisuća eura za rad udruga jer nam je rad braniteljskih i udruga civilnog društva jako važan. Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica. U ovoj je godini za socijalnu skrb i hrvatske branitelje na području županije planirano 5,4 milijuna eura, a u 2026. godini očekujemo i povećanje izdvajanja – dodala je pročelnica.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Gradi se nova županijska cesta između Svete Nedelje i Zaprešića – Most preko Save donosi kraće putovanje i manje gužve

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se promet u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba.

Objavljeno

na

Projekt “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, dug gotovo osam kilometara, trebao bi u budućnosti znatno poboljšati prometnu povezanost zapadnog dijela Zagrebačke županije, rasteretiti obilaznicu i ubrzati lokalni promet.

Naime, nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju.

Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.

Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge.

Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar.

Zahvat započinje spojem na postojeću prometnicu ŽC 3060 – Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km.

Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije – vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.

Svrha planiranog zahvata

Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću.

Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava promet prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije.

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu.

Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.

Utjecaj na okoliš

Godine 2022. provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija dijeli stipendije – Učenicima više od 1.400 €, studentima 2.800 €

Do 3. studenoga otvorene su prijave za 75 novih stipendija, a dodjeljuju se prema izvrsnosti i socijalnom kriteriju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Zagrebačka županija raspisala je natječaj za dodjelu stipendija za školsku i akademsku godinu 2025./2026. godine. Prijave su otvorene do 3. studenoga 2025., a pravo na sudjelovanje imaju učenici i studenti s prebivalištem na području županije. Ukupno se traži 75 novih stipendista, 45 učenika i 30 studenata.

Stipendije se isplaćuju tijekom cijele godine. Učenici primaju 120 eura mjesečno, dok studentima pripada 240 eura, što znači da će godišnje iznosi dosegnuti 1.440 eura za učenike i 2.880 eura za studente. Za nove i dosadašnje stipendiste koji nastavljaju školovanje osigurano je gotovo 430 tisuća eura iz proračuna Zagrebačke županije.

Od ukupno 45 stipendija za učenike, 20 će biti dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od čega do tri za učenike glazbenih zanimanja. Preostalih 25 stipendija dodjeljuje se prema socijalnom kriteriju, a među njima je do 10 namijenjeno učenicima deficitarnih zanimanja poput kuhara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, medicinskih sestara i tehničara, automehaničara, zlatara, zidara i drugih.

Za studente je predviđeno 30 stipendija, polovica prema izvrsnosti (do tri za glazbena zanimanja), a druga polovica prema socijalnom kriteriju.

Zainteresirani učenici i studenti mogu se prijaviti do 3. studenoga 2025. godine. Prijave se podnose osobno u Pisarnicu Zagrebačke županije ili poštom na adresu – Zagrebačka županija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, uz obaveznu naznaku “Za natječaj za dodjelu stipendije”.

Tekst natječaja i prijavni obrazac dostupni su ovdje, a dodatne informacije mogu se dobiti putem e-maila: [email protected].

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno