Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Sport

Jedan je Ante Budimir: Idem li u Real Madrid?! Prvo imam ispit na faksu…

Ante Budimir na svom je Instagramu objavio fotografiju na kojoj je hrpa papira, kalkulator, laptop… Dok njegovi kolege odmaraju na egzotičnim destinacijama, on priprema ispit na svom Ekonomskom fakultetu

Objavljeno

na

To da je Ante Budimir malo drukčiji od ostalih nogometaša stara je vijest. Zvijezda koja to nije, treći strijelac La Lige, a istovremeno običan dečko iz susjedstva, hrvatski reprezentativac koji je do “svetog dresa” stigao bez Dinama ili Hajduka u svom nogometnom životopisu, čovjek koji sruši klupski rekord pa sve zaposlenike kluba odvede na ručak, 33-godišnjak kojeg u svojim planovima imaju i najveći svjetski klubovi…

Osim što je sve to, Ante Budimir je i – student. Logično je da se ta priča s faksom malo odužila, jer nije lako kolokvije ugurati između golova protiv Real Madrida, Barcelona ili francuske reprezentacije, ali Ante ne odustaje.

– Da, zna se događati da putujemo na gostovanje, suigrači se zabavljaju kartanjem, filmovima ili takvim nečim, a ja učim. Sve se to može uklopiti ako stvarno želiš – objašnjavao je svojevremeno Budimir taj dio svoje biografije.

Upisao je Ekonomski fakultet, indeks je već pun sadržaja, ali valja i dovršiti posao. I onda Ante, u trenucima kad svijet nogometa otvara mogućnost da završi u dresu Real Madrida, sjedi doma i uči. Nema druge nego zagrijati stolicu, jer neće se faks završiti sam od sebe…

Jedan je Ante Budimir. Jedan i jedinstven.

A Real Madrid? Nije najuže vezano za ovu priču, ali čini se da od svega toga na kraju neće biti ništa. Tako barem zasad stvari stoje, pa će velikan sa Santiago Bernabuea prema svemu sudeći ući u istu kategoriju kao i Barcelona i Juventus, koji su se ranije spominjali kao realne opcije za nastavak njegove karijere: glasine su to koje je lijepo čuti, pa makar se i ne dogode…

Uostalom, nije loše ni ostati u Osasuni, u kojoj ga obožavaju.

Nastavite čitati

Sport

Najveće pojačanje ovog ljeta: Tibor Halilović nastavlja dalje s Goricom!

S krajem lipnja Tiboru Haliloviću je istekao ugovor s Goricom, no već drugog dana srpnja objavljeno je kako je potpisao novi, dvogodišnji. Bit će zanimljivo vidjeti njegovu suradnju s oporavljenim Prširom…

Objavljeno

na

Objavio/la

Nije prinova, ali je pojačanje! Tako se nekako, u jednoj rečenici, može opisati ono što je u srijedu poslijepodne dobilo zasluženo pompoznu objavu na društvenim mrežama HNK Gorice…

Tibor Halilović, dakle, ostaje u Gorici! Igrač koji je u naš klub stigao u listopadu prošle godine imao je ugovor do kraja lipnja ove godine, a želja kluba bila je da se produži suradnja. Velik broj igrača bio je na listi onih kojima istječu ugovori, a Tibor je bio jedan od rijetkih koje su u klubu izričito željeli zadržati. Pregovori su se odužili, jer logično je da igrač takvoga kalibra ima još neke opcije, pa u pripreme nije ušao sa suigračima, ali važno je da se priključuje.

– Ciljevi za ovu sezonu, ali i za budućnost, su da Gorica bude još konkurentnija u HNL-u. Mislim da smo u protekloj, vrlo zahtjevnoj sezoni pokazali kako se možemo nositi sa svima. Upravo s takvim pristupom i mentalitetom želimo ući i u novu sezonu – rekao je Halilović nakon što je stavio autogram na ugovor s Goricom do ljeta 2028. godine.

I to je definitivno fenomenalna vijest. Ostanak Tibora Halilovića, neka se nitko od dosad pristiglih igrača na naljuti, najveće je pojačanje za Goricu ovoga ljeta. I Matijaš, i Perić, i Pelko, i Kavelj, i Pozo tek se moraju dokazati, potvrditi, a Tibor Halilović to je već učinio… On je baš ono što treba novoj Gorici; iskusan, raznovrstan veznjak koji objedinjuje i trku, i tehničku izvedbu, ali i završnicu, jer Tibor je pokazao da zna i zabiti…

Igrač je to s ozbiljnim CV-jem, bivši član Rijeke i Dinama, ne tako davno i kapetan nizozemskog Heerenveena, što će reći da ima i lidersku crtu, a aktualne projekcije kažu da će s Prširom i Fiolićem činiti okosnicu goričkog veznog reda. I bit će to jako zanimljiva kombinacija…

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Raste broj noćenja u prvoj polovici 2025. – Gorica vodeća destinacija

Čini razliku za koju se gost odlučuje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Rezime prve polovice ove godine pokazuje da su turisti i posjetitelji i dalje privučeni Zagrebačkom županijom, čiji potencijal iz dana u dan raste. 

Naime, prema riječima Ivane Alilović, direktorice županijske Turističke zajednice područje županije bilježi porast dolazaka za 4 posto, dok je broj noćenja jednak kao i lani. 

 –Veseli me što smo registrirali povećanje broja dolazaka domaćih turista, za koje smo stvorili privlačne sadržaje poput velikih sportskih manifestacija, gastronomskih događanja, OPG-ova i restorana koji postaju prepoznatljivi i zanimljivi domaćim gostima. Konstantno radimo na kampanjama kojima ističemo domaće proizvode i destinacije, neumorni smo u isticanju vidljivosti naših potencijala, naših ljudi u turizmu i lokalne ponude koja garantira autentičnost – to je ono što čini razliku i za što se gost odlučuje – istaknula je Alilović. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Prva po broju dolazaka je Velika Gorica koja ima povećanje broja dolazaka od 20 posto i broja noćenja 10 posto, a pokazala se dobrim domaćinom u velikim manifestacijama i sportskim sadržajima europskog ili svjetskog karaktera, a slijedi ju Jastrebarsko, grad koji je prepoznat po iznimnoj eno-gastro ponudi. 

–Osim vinara sa stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, tu je i gastronomska ponuda koju turisti ne propuštaju. Upravo je Restoran Korak iz Jastrebarskog ponovno potvrdio svoju izvrsnost zadržavanjem prestižne Michelinove zvjezdice, a dodatno priznanje stiglo je i za Veru Korak, koja je nagrađena posebnim Michelinovim priznanjem za kvalitetu pružene usluge. To je veliko priznanje za cijeli tim, ali i za Zagrebačku županiju kao destinaciju koja predano njeguje kvalitetu, autentičnost i održivost u gastronomiji ispričala je direktorica Turističke zajednice i dodala kako je treći grad po turističkoj uspješnosti Sveta Nedelja. 

Foto: TZ Zagrebačke županije/ Chef Bernard i Vera Korak

Naime, ovaj grad je postao prepoznatljiv po natjecanju Spartan koji je okupio 3 i pol tisuće sudionika, a koji su u konačnici i dijelili svoja iskustva o gostoljubivosti te vidljivosti destinacije. 

–Turistička zajednica Zagrebačke županije otvorena je za suradnju, pružamo pomoć u svim turističkim segmentima i dajemo našim sredinama alate za daljnji napredak u razvoju turističkih ideja i ponude – poručila je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Vijesti

RADOVI NA VRUĆEM KROVU Solarke su „in“ – monteri imaju pune ruke posla na 80 Celzijevih stupnjeva!

Postavljanje solarnih ploča posebno je zahtjevno u vrijeme velikih vrućina i kod velikih nagiba krova.

Objavljeno

na

Izvori obnovljivih izvora energije na velika su vrata ušli u naša domaćinstva.

Jer, dok smo solarne panele ranije viđali češće na krovovima kuća u inozemstvu, u posljednje vrijeme, sve se više vlasnika obiteljskih kuća odlučuje na prikupljanje sunčeve energije, čime imaju znatne uštede na energentima i niže račune za električnu energiju.

Sunčanih dana tijekom godine imamo sve više, a sve više posla imaju i tvrtke ovlaštene za montažu solarnih sustava. Jednu od njih zatekli smo „u poslu“ na području Velike Gorice, a djelatnik Tomislav otkriva nam koliko to zna biti zahtjevan posao.

–Pripremamo se unaprijed za svaki teren, a uz obavezne ljestve, često koristimo i dizalicu, jer rad na krovu zna biti opasan i fizički težak i naporan. Ako je veliki nagib, osiguramo se dodatno i užetom, jer vrlo lako može doći do pokliznuća. Isto tako, dok traje montaža, mi smo cijelo vrijeme na krovu i u najsunčanijem dijelu dana, tako da treba moći izdržati sunce koje „prži“! Ali, vlasnici su okej prema nama, spuštamo se povremeno na osvježenje jer vrlo lako možemo dehidrirati ili dobiti sunčanicu. Tu nam pomažu pokrivala za glavu, obavezno šeširi ili šilterice – ispričao je Tomislav i dodao kako rad nije moguć u vrijeme kišnih dana, no malo oblaka bi im dobro došlo, jer su temperature na krovovima daleko više od onih službenih koje izmjere meteorološke stanice.

 

Naime, ako je vanjska temperatura u hladu od 35-37 Celzijevih stupnjeva, na krovu uz reflekciju od panela, temperatura koju radnici podnose je i do čak 80 stupnjeva! Iz tog su razloga većinom u dugačkoj radnoj odjeći, uz obavezne rukavice.

Posla ima, kažu nam, a bukirani su idućih pola godine.

Sve više ugradnji uz pomoć Fonda

Sve više vlasnika privatnih objekata odlučuje se na postavljane solarnih panela na krovove i ugradnju elektrana jer su im dostupna bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prijaviti se mogu isključivo fizičke osobe – vlasnici obiteljskih kuća, koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište.

Javni poziv je namijenjen sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili na postojećim pomoćnim građevinama koje se nalaze uz obiteljsku kuću, pri čemu stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih modula mora biti najmanje 18%.

Sredstva su dostupna za elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine, a kreću se najviše do 50% opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane.

Podnošenje prijava traje do kraja godine ili do trenutka iskorištenja predviđenih sredstava Fonda koje iznose 10.000.000 eura.

Uz pomoć Zagrebačke županije i poljoprivrednici ugrađuju solarne elektrane  

Već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije – solarne elektrane na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine, zbog značajnog interesa poljoprivrednika za jednom ovakvom mjerom, sufinancira i nabavu te postavljanje dizalica topline koje se koriste za grijanje i hlađenje zgrada poljoprivredne namjene.

Uz to, sufinancira i postavljanje agrosunčanih elektrana na za to odobrenom poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava, dok se intenzitet potpore po korisniku razlikuje te za konvencionalne poljoprivrednike iznosi do 30% vrijednosti ulaganja, do 50% za profesionalne i ekološke poljoprivrednike te do 70% za mlade poljoprivrednike i mlade ekološke poljoprivrednike.

Nastavite čitati

Sport

Cico, Tigre! Novi početak u Svetoj Nedelji: ‘Želim igrati moderno i napadački’

Damir Grlić Cico, velikogorički trener koji je posljednjih godina radio kao pomoćnik Ivana Preleca, dobio je angažman u NK Tigru iz Svete Nedelje, pa se će u idućoj sezoni nadmetati i sa svojim Kurilovcem

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad se u listopadu vratio iz Danske, nakon zahtjevne dvije i pol godine u stručnom stožeru danskog Vejlea, kojim je upravljao šef i prijatelj Ivan Prelec, u planovima Damira Grlića Cice došlo je do važne promjene. Opterećen razdvojenošću od obitelji, a svjestan da će Prelec nastaviti graditi svoj put na nekoj od inozemnih destinacija, ideja je bila – nastaviti sam.

– Budući da smo proveli čak dvije i pol godine u Vejleu, što nisam nikako planirao, odlučio sam biti bliže obitelji. Kako je on trener za velike domete i sigurno će uskoro dobiti priliku u nekom dobrom klubu negdje u Europi ili svijetu, a ja ga iznimno cijenim i respektiram, smatrao sam da je fer na vrijeme mu reći da neću moći ići dalje s njim – govorio je tad Cico.

Tom odlukom stupio je na trenersko tržište i čekao priliku.

– Naravno da bih ja želio najvišu moguću razinu, ali sve ovisi o tome kakvi će se projekti otvarati, koliko će biti dobra i sredina i prilika koja će se eventualno pojaviti – kazao je odmah nakon povratka iz Danske.

Devet mjeseci poslije, prilika se konačno i ukazala. Na razini koja mu vjerojatno baš i ne pripada, jer odlazi u četvrti rang hrvatskog nogometa, ali tako to ide na toj vrsti tržišta. Bio je Cico u igri za neke trećeligaške, čak i drugoligaške klupe, ali kad nemaš nekoga tko će te “pogurati”, do prilike je jako teško doći.

Otvorilo se u Svetoj Nedelji, 49-godišnji Cico odlučio je da više nema što čekati i prihvatio je poziv ambicioznog i jako dobro posloženog NK Tigra. Iako je u pitanju četvrti rang, Cico Grlić stigao je u ozbiljnu, dobru i perspektivnu sredinu, o čemu će ponešto reći i to što su iz kluba prilikom objave dolaska novog trenera donijeli i opširan intervju s Velikogoričaninom koji kreće u dokazivanje svojih kvaliteta.

Cico, za početak nam se kratko predstavi.

– Moje ime je Damir Grlić, ali svi me znaju pod nadimkom Cico. Nogometni put započeo sam u NK Radnik iz Velike Gorice, danas poznat kao HNK Gorica. Igračku karijeru gradio sam nastupajući za klubove poput Radnika, Dinama (omladinski pogon), a u seniorskom nogometu za Orijent, Segestu, Hrvatski Dragovoljac, Čakovec, Pribram i Teplice (Češka), HNK Goricu i na kraju Udarnik iz Kurilovca. Svaki klub mi je dao priliku upoznati različite nogometne stilove i kulture, a ta iskustva oblikovala su me kao igrača i osobu.

Nakon završetka igračke karijere, prirodno sam prešao u trenerske vode. Radio sam kao glavni i pomoćni trener u Radniku, HNK Gorici, HAŠK-u, Istri, Dinamu II i Bistri. Posljednji angažman imao sam u Danskoj Superligi, gdje sam kao pomoćnik Ivanu Prelecu radio u Vejleu – klubu velike tradicije i ambicije. To iskustvo bilo je zahtjevno, ali iznimno vrijedno. Kroz cijeli svoj put vodila me želja za napretkom i usavršavanjem. Vjerujem da su rad, disciplina, dosljednost i vjera u vlastiti proces temelj svakog uspjeha, kako u sportu, tako i u životu.

Što je bilo ključno u odluci da se pridružiš GNK Tigar Sveta Nedelja?

Odluka nije bila ishitrena. Prepoznao sam jasnu sportsku viziju kluba – GNK Tigar ulaže u sve segmente svog funkcioniranja: strukturu, kadar, igrače i razvoj. Čuo sam samo pozitivne komentare iz nogometnih krugova, a nakon prvog razgovora s čelnicima kluba osjetio sam otvorenost, entuzijazam i iskrenu želju za zajedničkim napretkom. Takvo zdravo i ambiciozno okruženje poklopilo se s mojim vrijednostima, i to je bilo presudno u mojoj odluci.

Što očekuješ od nadolazeće sezone?

– Očekujem da ću opravdati ukazano povjerenje i da ćemo zajedno nastaviti graditi klub u pravcu koji je već jasno zacrtan. Cilj mi je stvoriti pozitivnu radnu atmosferu, otvorenu komunikaciju i jaku momčadsku energiju. Sezona pred nama je prilika – za potvrdu kvalitetnog rada i za novi iskorak. Želim da igramo s jasnom idejom u obje faze igre, s prepoznatljivim mentalitetom, bez obzira na rezultat. Fokus će biti na razvoju ekipe, prenošenju rada s treninga na utakmice i stvaranju odgovornog i motivirajućeg okruženja za igrače. Vjerujem da imamo potencijal, individualno i kolektivno, a uz podršku stručnog stožera i ljudi u klubu, siguran sam da možemo ostvariti značajan napredak.

Poruka navijačima i simpatizerima kluba?

– Želim da GNK Tigar igra moderan i napadački nogomet koji će privući ljude na tribine. U svakoj utakmici dat ćemo svoj maksimum, s ciljem da budemo hrabri, konkurentni i ponosni na ono što predstavljamo. Podrška navijača bit će nam iznimno važna, i kad pobjeđujemo i kad nije lako. Važno je da znaju da njihova prisutnost i vjera u nas čine razliku. U ime cijele ekipe, mogu obećati predanost, trud i želju da to povjerenje i opravdamo.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno