Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Sport

Žućo iz back! ‘Čvrsto sam se držao odluke da neću više igrati. Sve do sad…’

Damir Žutić nedavno je navršio 32 godine, a uskoro će se navršiti i četiri godine od njegova posljednjeg doticaja s nogometom. Bio je uvjeren da je epizoda u Rudešu i posljednja, ali iz NK Rakovca su ga uspjeli “slomiti”…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugi je niz godina ime Damira Žutića imalo svoje težinu u svijetu nogometnom Turopolja. Lijevi bek koji je nogometno odrastao na Gradskom stadionu svoj je put na istome mjestu gradio sve do prve prvoligaške sezone. Za Goricu II igrao je u petoj ligi, za Kurilovec je nastupao u četvrtoj u trećoj, a za prvu momčad Gorice u drugoj i prvoj. Uvijek je bio tu negdje, u goričkom nogometnom điru, čak i u trenucima kad je otišao na inozemnu pečalbu u nogometu nesklonu Litvu.

Nakon epizode u Atlantasu iz Klaipede uzeo je polusezonu odmora od nogometa, pa se od jeseni 2021. pokušao vratiti kroz tadašnjeg drugoligaša Rudeš. I to je potrajalo jako kratko, novo razočaranje dovelo je do odluke da se u tom trenutku 28-godišnji Žutić ostavi nogometa.

– I čvrsto sam se držao te odluke! Sve do nedavno… – javio se Žućo iz godinama poslije.

Točnije, nepune četiri godine nakon što ih je okačio o njega, Damir Žutić svoje je kopačke ponovno odlučio staviti u pogon. Kad su iz NK Rakovca, člana 1. ŽNL, odnosno sedmoga ranga, objavili kako će ih pojačati “iskusni lijevi bočni s bogatim nogometnim stažem, koji u našu svlačionicu donosi iskustvo iz najviših rangova hrvatskog i litvanskog nogometa”, na trenutak se učinilo da se ovdje radi o čovjeku koji neodoljivo podsjeća na Dadu Žutića, no ta poneka sijeda u kosi poslužila je samo kao dekor koji potvrđuje ranije spomenuto iskustvo…

– Da, vraćam se nogometu. Kažem još jedanput, bio sam siguran da se to više neće dogoditi, ali evo, stvari su se posložile. Svih ovih godina otkad ne igram, doslovno svako ljeto i zimu pojavio bi se neki klub s idejom da se vratim, ali sve sam te opcije u startu odbacivao. I govorio da nikad više neću igrati nogomet. Međutim, predsjednik Rakovca bio je baš uporan. Traje do već nekoliko godina, praktički otkad sam se doselio u Vrbovec, znamo se privatno i stalno me “cimao”, a sad sam konačno pristao. Priključilo im se nekoliko mojih prijatelja, složila se dobra ekipa i pokušat ću im pomoći da ostvare ono što žele, a to je ulazak u viši rang – priča nam Dado Žutić.

Oženio se u Vrbovec, pronašao posao u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki, posložio si život, pa je došlo vrijeme i za još malo nogometa. Uostalom, tek su mu 32 godine, a sad je očito i prošlo dovoljno vremena da neke rane na duši zacijele.

– Zašto sam se ostavio nogometa? Iskreno, zbog ljudi u nogometu! Iz te priče izuzimam Goricu, tu stvarno nikad nije bilo nikakvih problema, ali sve nakon toga je bilo mučenje. Puno puta sam se razočarao u ljude, dogovori se u pravilu nisu poštovali i sve se svodilo na nekakva navlačenja. A ja za to više nisam imao snage – otvoreno kaže Žutić.

Od nogometa se ipak nije potpuno odmaknuo, iako je odmak bio značajan. Gorica je bila i ostala njegov klub, tu je odigrao čak 147 utakmica, uključujući i onih pet u prvoj sezoni u SuperSport HNL-u, a polako se počeo okretati i vrbovečkom nogometu.

– Goricu pratim cijelo vrijeme, unutra sam koliko god mogu biti ovako iz daljine, a znao sam ići pogledati i NK Vrbovec, u prvom redu zbog prijatelja Jurice Kovačića. Iako, da sam nešto pretjerano bio u nogometu i oko njega, baš i nisam… – priznaje Dado.

Bilo je ovog ljeta i drugih ponuda, nije Rakovec jedini.

– Je, bilo je, zvali su me iz Velike Mlake, ali morao sam i njima zahvaliti na ponudi. Doma sam u Vrbovcu i to bi mi bilo previše putovanja, zato sam morao reći ne, iako su ljudi iz Mlake bili jako korektni, pogotovo trener. Zahvaljujem mu i ovim putem, ali vjerujem da razumiju zašto sam izabrao ovu opciju, jer Rakovec mi je na par minuta vožnje – govori lijevi bek koji to više neće biti.

Trener Rakovca, kaže, vidi ga u ulozi stopera, sigurnost i stabilnost koju je tražio pronašao je upravo u Dadi Žutiću.

– Tu me vidi, a ja nemam problem s tim, dapače. Trenirat ću kad budem mogao i stigao, vjerujem da ću moći pomoći Rakovcu. Skupila se baš zanimljiva ekipa, na momčad koja je lani bila treća u toj ligi, iza Lonje i Bune, sad su se priključili i jedan igrač iz Mladosti Ždralova, jedan koji se vratio iz Austrije, sad i ja… Idemo probati zajedno ostvariti cilj!

Na putu do tog cilja stajat će Rakovčanima i brojno društvo iz naših krajeva. Dio 1. ŽNL ove će sezone, naime, biti Meštrica, Turopolje, Dinamo Hidrel, Posavec, Velika Mlaka…

– Veselim se svim tim gostovanjima. Nisam dosad previše pratio tu ligu, ali znam da u svim tim klubovima igraju dečki s kojima sam odrastao, s kojima sam igrao tijekom svog nogometnog puta i siguran sam da će biti jako zanimljivo. Igrao sam dosad prvih pet rangova, sad ću pokušati iz sedmoga ući u šesti – zaključio je Žućo.

O da, čudni su putevi nogometni…

Nastavite čitati

Vijesti

Pjesnikinja iz Velike Gorice nagrađena u Sjevernoj Makedoniji! Zdenki Mlinar uručen “Most prijateljstva”

Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zdenka Mlinar, pjesnikinja iz Velike Gorice, dobitnica je specijalne nagrade “Most prijateljstva”, koju joj je uručilo Udruženje Društva pisaca Kumanovo na međunarodnoj manifestaciji “Bdijenje na Kokinskim zornicama”, održanoj 31. srpnja u Sjevernoj Makedoniji. Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije kao simbol prijateljstva i dugogodišnje književne suradnje.

Riječ je o 17. izdanju manifestacije koja svake godine okuplja pjesnike, umjetnike i zaljubljenike u književnost na megalitskoj zvjezdarnici Kokino, gdje program započinje u zoru, simbolično, pod zvijezdama i u duhu stvaranja.

U nastavku događanja, u kumanovskom Domu obrtnika, dodijeljene su nagrade, priznanja i zahvalnice, a publiku su dočekali glazba, ples i umjetnost. Među sudionicima su bili i mladi plesači TSK “Dinamik”, bend “Nema Spasa”, pijanistica Mia Ferro iz Kanade te kumanovska umjetnica Valentina Ilijevska, koja je svojom izložbom dodatno obogatila program.

Zdenka Mlinar, koja je već godinama aktivna u književnim krugovima regije, ovom je prilikom istaknula duboko značenje koje nagrada nosi. “Za mene je ovo i susret pouke, zajedništva, čovječnosti, nade, molitve. Molitve, za kojom naše danas i sutra, nažalost, čeznu više no ikada“, istaknula je velikogorička pjesnikinja.

Osim domaćih autora, na manifestaciji su sudjelovali i pjesnici iz gotovo svih gradova Sjeverne Makedonije, kao i iz zemalja regije, dok su ove godine po prvi put stigli i predstavnici iz Luksemburga i Poljske. U znak globalnog povezivanja, program je zaključen video pozivom poznatoj alžirskoj književnici i novinarki Salimi Melizi.

Nastavite čitati

Vijesti

Pokupsko obilježava Dan općine i Veliku Gospu uz svečani program

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća.

Objavljeno

na

Objavio/la

Općina Pokupsko svečano će obilježiti Dan općine i blagdan Velike Gospe u petak, 15. kolovoza 2025., u samom središtu mjesta.

Obilježavanje Dana općine Pokupsko i blagdana Velike Gospe tradicionalno započinje u 10:00 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule hrvatske branitelje, čime se odaje počast svima koji su dali život za domovinu. U 10:30 slijedi procesija kroz mjesto, a u 11:00 sati svečana sveta misa, koja svake godine okupi brojne vjernike iz Pokupskog i okolnih naselja.

Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća. Na sjednici će se okupiti predstavnici Županije, gradova i susjednih općina, lokalnih institucija i udruga te brojni uzvanici. Bit će to prilika da se načelnik Božidar Škrinjarić i predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Šuica osvrnu na dosadašnje rezultate, provedene projekte i izazove, ali i da predstave viziju razvoja Pokupskog u narednim godinama.

Na samoj sjednici bit će dodijeljena priznanja i općinske nagrade pojedincima i kolektivima koji su dali poseban doprinos zajednici, čime se dodatno ističe važnost angažmana građana u razvoju lokalne sredine.

Nastavite čitati

Vijesti

Velika akcija protiv komaraca! U utorak rano ujutro kreće zaprašivanje

Suzbijanje komaraca zahvatit će značajan broj ulica u čak pet zona Velike Gorice, uključujući središte grada, Veliku Mlaku i Gradiće.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jimmy Chan/pexels.com

U utorak, 12. kolovoza 2025., od 5 do 7 sati ujutro, na području Velike Gorice provest će se zaprašivanje komaraca, koje će provesti tvrtka Eko Deratizacija. Zaprašivanje će se provoditi hladnim ULV zamagljivanjem uz primjenu insekticida odobrenih od Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravlja RH.

Suzbijanje komaraca zahvatit će značajan broj ulica u čak pet zona Velike Gorice, uključujući središte grada, Veliku Mlaku i Gradiće. Adulticidni tretman provodit će se pomoću ULV strojeva MOBILSTAR E, uz korištenje sredstva Cyperbase, koje sadrži djelatne tvari cipermetrin i tetrametrin. Kao otapalo koristi se obična voda.

Zaprašivanje će obuhvatiti sljedeće ulice i područja:

I. Zona (Velika Gorica):

Zadarska, Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Kolodvorska ul., Ul. Bratstvo I., Matice hrvatske, Ul. kralja Zvonimira (do Zagrebačke ul.), Kurilovečka ul. (do Zagrebačke ul.), Trg kralja Tomislava, Sisačka, Ul. Seljine brigade, Vjekoslava Majera, Zagrebačka, Jurja Dobrile, Šetalište Franje Lučića, Ul. kralja Zvonimira, Rakarska ul. do Av. Pape Ivana Pavla II., Pleška ulica do Av. Pape Ivana Pavla II., Hrvatske bratske zajednice 2.

II. Zona (Velika Gorica)

Ul. bana Josipa Jelačića, Josipovićeva, Lomnička, Kurilovečka ul., Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Andrije Kačića Miošića, Kolodvorska, Ruđera Boškovića, kneza Porina, Slavka Kolara, Ljudevita Gaja, Horvatova, Stjepana Fabijančića Jape, Braće Radić odv., Emilija Laszowskog (do Ul. Matice hrvatske).

III. Zona (Gradići):

Ul. kralja Tomislava, Vukovarska, Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Nazora, Drniška, Kijevska, Prigorska, Zagrebačka, Primorska, Gradićka, Braće Radića, Ljudevita Gaja, Matije Gupca (oko igrališta i park), Hercegovačka, Dalmatinska, Slavonska (do crkve), Baranjska, Augusta Šenoe.

IV. Zona (Velika Mlaka)

Sv. Barbare, Kovači, Prilaz Kovačima, Smendrovićeva, Dobriše Cesarića, Tina Ujevića, Turopoljska, Školska, Pažuli, Bradašićeva, Vlatka Mačeka, Nikole Tesle, Fra Grge Martića, Ivana Gorana Kovačića, Nikole Kramarića, Pavlinska, Vladimira Nazora, Antuna Grahovara, Napredak, Munđeri, Karla Weingärtnera (do kraja), Jocina, Dolenec, Ivana Lackovića.

V. Zona (Velika Gorica):

Pleso (Vladimira Nazora, Mikulićeva, Pleška do Av. Pape Ivana Pavle II.), Klarići, Ilovnjak, Rakarska do Av. Pape Ivana Pavla II.

Građanima se preporučuje da za vrijeme tretmana ne izlaze iz svojih domova, osobito osobe koje pate od respiratornih tegoba, s obzirom na to da korišteni pripravci mogu izazvati blage iritacije dišnog sustava. Također,pčelari koji imaju košnice na obuhvaćenim područjima onemogućiti pčelama izlazak iz košnica na dan zaprašivanja, kako bi se izbjegle moguće štete.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, zaprašivanje se odgađa.

Nastavite čitati

Vijesti

Zbog anonimne prijave usmrćeno 15 svinja u Hrašću! Vlasnik tvrdi “Držim ih za sebe, ne za prodaju”

Neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljen OPG…

Objavljeno

na

Dok je eutanazija svinja aktualna tema i problem mnogih u Slavoniji, pojavio se i jedan slučaj na našem području, točnije u Hrašću Turopoljskom. No, ovdje se ne radi o zaraženim svinjama, a sve je počelo jednom anonimnom prijavom.

Juraju Kosu, 76-godišnjaku koji godinama drži svinje za osobne potrebe, usmrćeno je 15 svinja, po njegovim riječima, zdravih. Kos tvrdi da je inspektor došao bez ikakvog naloga za eutanaziju, već s pozivom da pregleda stanje zbog pritužbi susjeda.

Nakon kratkog razgovora, inspektor je, ističe Kos, bez ikakvog testa na bolest, pokrenuo postupak za usmrćivanje svinja. “Pitao me može li pogledati svinje, ja sam rekao može. Pokazao mi je značku. Rekao je da su se susjedi žalili na smrad i počeo je raditi dokumente za eutanaziju. Prije je došao čovjek koji vozi lešine nego veterinari”, ispričao je. 

“Svinje nisu bile bolesne niti ima kakve bolesti kod nas. Sve je na temelju anonimne prijave, nisu obavljeni testovi i inspektor nije imao nikakav nalog za eutanaziju jer nije bilo bolesti. To bi bilo normalno i ne bi bilo problema da vlada svinjska kuga i da su svinje bolesne, normalno da se onda to mora obaviti. Ali svinje su potpuno zdrave, samo su rekli da su susjedi anonimno prijavili zbog smrada”, dodao je.

Nakon svega, rečeno mu je da se može žaliti u roku 15 dana, no neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Inspektor mu je, kaže, još dodao da su susjedi prijavili da kolje doma i prodaje, što on odlučno opovrgava. “Ja zadnjih 20 godina nisam doma zaklao niti jednu jedinu svinju. Uvijek idem iz usluge kod lokalnog mesara. To otkad mi je majka stradala, ostao sam sam pa nisam imao ni s kim klati svinje, a da budem iskren ni ne ide to meni”.

Dodaje kako je svinje držao isključivo za članove obitelji, a nije ni dobio priliku, odnosno period u kojem ih može prijaviti kako bi se eutanazija izbjegla jer, podsjećamo, radi se o uzgoju za vlastite potrebe. Navodi kako je i u prošlosti dobio žalbe vezano za stajsko gnojivo, međutim, po nalogu ga je i ogradio.

U službenom zapisniku inspekcije navodi se da je inspekcijski nadzor izvršen sukladno više zakonskih članaka i europskih uredbi, te da su svinje eutanazirane, a lešine odvezene prema propisima. No, nigdje se ne spominje provedba veterinarskih testova, već se poziva na pravo službene osobe da “naredi usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla i zdravstvenog statusa” ako postoji potencijalna opasnost.

U kontekstu nedavnih mjera kontrole afričke svinjske kuge na razini države i Europske unije, zakon daje široke ovlasti inspekcijama kada se ne može jamčiti sljedivost i zdravstvena sigurnost životinja. No postavlja se pitanje, je li to u ovom slučaju bilo primijenjeno razmjerno situaciji?

S obzirom na situaciju i nejasnoće oko spomenute eutanazije, obratili smo se Državnom inspektoratu za pojašnjenje ovog slučaja. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

Temeljem zaprimljene prijave vezano za uvjete držanja svinja izvršen je nadzor veterinarske inspekcije Državnog inspektorata na navedenom gospodarstvu. Nadzorom je utvrđeno da predmetno gospodarstvo nije registrirano te da vlasnik na gospodarstvu drži neoznačene svinje, nepoznatog podrijetla i zdravstvenog statusa u suprotnosti sa odredbama Zakona o zdravlju životinja (NN RH 152/22, 154/22).

S obzirom na utvrđeno činjenično stanje donošenjem drugih mjera ne može se sa sigurnošću otkloniti rizik za zdravlje životinja.

Postupci veterinarske inspekcije su u skladu sa:

Čl. 111. stavak 5. Zakona o zdravlju životinja

(5) Osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju službene kontrole ima pravo narediti usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla, životinja nepoznatog zdravstvenog statusa te životinja koje ne udovoljavaju zahtjevima sljedivosti i uvjetima premještanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kada se drugim mjerama ne može sa sigurnošću otkloniti rizik za javno zdravlje i za zdravlje životinja.

Zakoni su jasni, životinje bez papira i sljedivosti mogu biti usmrćene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i drugih životinja. Međutim, ostaje gorki okus kada lokalni uzgajivač, koji nije nikad prodavao, ostane bez svojih životinja nakon jedne anonimne prijave. Pogotovo kada je riječ o starijoj osobi poput gospodina Kosa, kojem je nanesena velika materijalna šteta.

Svoju bitku s birokracijom najvjerojatnije neće dobiti. Bez registriranog OPG-a i potrebne dokumentacije, prema zakonu ne može računati na odštetu, niti na službenu ispriku. Puno se priča o tome kako se trebamo vratiti prirodi, poljoprivredi i kako trebamo uzgajati sve sami. Juraj je to i radio, ali ipak će, nakon svog truda, svoje meso morati kupovati u trgovini kao i ostali.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno