Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

HOTNEWS

VIDEO/FOTO Školarci iz Ščitarjeva pomeli fašničku konkurenciju

Turopoljska mitologija ipak prevagnula u odluci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Fašničkoj princezi gotovo da je pala kruna s glave u zanosu plesa, no imala je čvrstu voditeljsku podršku partnera Gusara koji je uspijevao balansirati situacijom…

Na koncu je sve dobro završilo, jer su klinci pod maskama bili pravi profesionalci, a strogi žiri se držao pravila k’o Princ Fašnik ključeva grada. Pod budnim okom Pajceka, Luka i Žira, dok doduše nisu imali prste u krafnama, nagrade su otišle u prave ruke. – doznajemo iz pouzdanog izvora.

No, najbolje da započnemo izvještaj sa Video atmosferom:

I dalje vlada Fašnička Republika na ulicama grada, tako da su mnoge goričke obitelji subotnji sunčan dan iskoristile za šetnju pod maskama, ali i za baciti oko na pozornicu na Tuđmancu. Voditeljski par u prepunom fašničkom šatoru prozivao je – školarce! Ovoga puta, ne za ocjenu u imeniku, već za aplauz i ocjenu žirija, koji je imao što i vidjeti.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Na drugi dan Dječjeg izdanja 116. Turopoljskog fašnika predstavili su se Ronioci, Španjolke, čarobna šuma, oblaci s duginim bojama, likovi iz bajki…s originalnim krinkama, šivanim kostimima i rekvizitima, no najbolji kostimirani nastup imala je skupina “Moguti” iz OŠ Ščitarjevo, koji su sa sobom donijeli i cijelu šumu!

Foto:Sanjin Vrbanus/Cityportal

Iza pobjednika na rang listi stali su školarci iz Pokupskog te s bajkom o Petru Panu osvojili drugo mjesto, dok su svi ostali bili treći. Dodijeljene su nagrade i najboljim solo maskama kao i parovima.

Više u foto galeriji:

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja

Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.

Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.

Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?

Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.

Foto: Cityportal

– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak

Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta

Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.

– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.

Foto: Cityportal

Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama

Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.

– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Foto: Cityportal

Obrtnike se nije pitalo?

Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.

Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.

Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO DV Čarobna šuma pobjednik Dječjeg fašnika s koreografijom ”Put u čarobni svemir”

Objavljeno

na

Objavio/la

Na 116.Turopoljskom fašniku – Dječji fašnik u kategoriji Predškolske grupe u organizaciji Turističke zajednice Grada Velike Gorice  u velikom fašničkom šatoru u Parku dr. Franje Tuđmana jučer (petak, 21. veljače 2025., početak u 17 sati) su se djeca iz Dječjih vrtića, 14 grupa, natjecala za vrijedne nagrade.

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vrtićanci su pokazali svoju kreativnost, smjelost u nastupu, visoki stupanj uvježbane koreografije i sve to na ponos svojih roditelja, teta u vrtiću, baka i deda. Kroz program vodio ih je voditeljski par Princeza i Gusar. Svi sudionici su pri silasku s pozornice posluženi krafnama i čokoladnim mlijekom.

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema prosudbi četveročlanog žirija konačne odluke bilo je tešklo donijeti, jer su sve kreacije bile odlične. Dodijeljena je prva nagrada (1. mjesto) i dvije druge nagrade (2. mjesto), a sve ostale grupe (12) su se plasirale na 3. mjesto.

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fašnik-Dječji fašnik, Predškolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poredak: 1.mjesto: DV Čarobna šuma – ”Put u čarobni svemir”, 2. mjesto: DV Lojtrica (Skupina Slonići) – ”Plesna čarolija 50-ih Mini Briljantin”, 2.mjesto: DV Didi – ”Slatkiši’, 3.mjesto: sve ostale predškolske grupe (12).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Na Julijine satove plesa dolazi se u – štiklama

Gorička gym-scena ima pojačanje “na visini” zadatka!

Objavljeno

na

Julija Sliško, certificirana fitness instruktorica i plesačica sa dugogodišnjim iskustvom donosi osvježenje na gradsku gym-scenu.

Od rujna prošle godine putem brenda MOVE4LOVE uključuje grupne i individualne te poluindividualne fitness treninge, a od ožujka će formirati plesnu grupu u štiklama!

U Hrvatskoj heels class nije novost, no svakako jest u Velikoj Gorici, tako da sve željne novog načina kretanja i vježbanja, štikle na rame i pravac u Kolodvorsku 96.

No, prije svega evo i kratkog renomea:

Plesačica sam sa 20 godina plesnog iskustva. Kao mala počela sam s ritmikom i baletom, 12 godina bila sam član naših Velikogoričkih mažoretkinja, sudjelovala na brojnim državnim, međunarodnim, europskim i svjetskim natjecanjima. Sa svojom grupom osvojila sam svjetsko zlato te brojne europske medalje, zato danas moja kolekcija broji preko 100 medalja. Zadnje 4 godine plesom se bavim rekreativno, odlazim na classeve i radionice više puta tjedno. – piše u njenoj biografiji struke.

Inače, ovakav ples rekreativnog tipa namijenjen je svim ženama koje se žele kretati, pobuditi ženstvenost, biti dio plesne zajednice i izdvojiti vrijeme za sebe.

Classevi će se održavati ponedjeljkom i srijedom na lokaciji Kolodvorska 96 (u Black Jack Gym-u, u dvorani na 1. katu).

-Grupa je open level, što znači da je namijenjena i početnicima i iskusnim plesačima, tempo je prilagođen prosjeku grupe, a na taj način će svatko imati svoj prostor za napredak. Ako ste oduvijek tražile ovo što nudim, veselim se vašoj poruci na Instagram Move4Loveporučila je Julija.

Dodajmo kako mjesečna članarina iznosi 50 eura, a jednokratni dolazak košta 10 eura.

Heels On!

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Učenici Srednje strukovne škole Velika Gorica pobjednici Međužupanijskog natjecanja u disciplini ”Kućne instalacije”

Objavljeno

na

Objavio/la

Međužupanijsko natjecanje učenika u disciplini ”Kućne instalacije” u organizaciji Srednje strukovne škole Velika Gorica (SSŠVG) održano je danas (petak, 21.02.2025.) u holu Srednjih škola u Velikoj Gorici. Ravnatelj škole domaćina natjecanja Miroslav Antolčić u kratkom govoru pozdravio je natjecatelje i mentore, članove Prosudbenog povjerenstva i predstavnike sponzora natjecanja te otvorio natjecanje.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sve ih je u kraćem obraćanju pozdravio i Damir Zvonar, viši stručni savjetnik za strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju te natjecateljima poželio uspješno rješenje zadanog praktičnog zadatka.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovalo je 11 ekipa (po 2 člana) iz 11 srednjih strukovnih škola iz 6 županija i Grada Zagreba. Izrada praktičnog zadatka (specifikacija i praktični dio) trajala je od 09:30 do 14:30 sati. Devet ekipa uspjele su u tom vremenu kompletno uraditi praktični zadatak.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva prva tri mjesta su osvojili: 1. mjesto – Antonio Lozić i Petar Burazor, 67 bodova (Srednja strukovna škola Velika Gorica), mentor Tomislav Cerovski; 2. mjesto – Marko Uroić i Kruno Hruškar, 59 bodova (Srednja škola Bedekovčina),  mentor Nenad Pavetić; 3. mjesto – Luka Oršuš i Borna Sakač, 51 bod (Graditeljska škola Čakovec), mentor Josip Horvat. Dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se na Državno natjecanje.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Članovi Prosudbenog povjerenstva bili su: Ivan Barać, dipl.ing. strojarstva, nastavnik SSŠVG-a, predsjednik, Željko Šimunek, dipl.ing. strojarstva, nastavnik predstavnik partnerske škole Vrbovec i Davor Družijanić, predstavnik obrtnika Zagrebačke županije.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nagrade za tri prvoplasirane ekipe dodjeljivali su predstavnici sponzora, kao i prigodne darove za sve ekipe. Tvrtke pokrovitelji natjecanja: ENISON, TE-CE i DAIKIN.

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužžupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih škola. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica natjecanja bila je Ivana Opetuk. Za sve sudionike natjecanja organiziran je zajednički ručak u maloj sportskoj dvorani SSŠVG-a.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.