Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Kultura

“Dobar Štoos u kvartu” traži vezu sa srednjoškolcima, u grad dovode i francuske umjetnike

Svi programi su besplatni!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički Štoos teatar ima novi program štosnog naziva “Dobar Štoos u kvartu”, a koji do kraja godine u Veliku Goricu dovodi zanimljive umjetnike i umjetničke izvedbe koji će, jednom mjesečno, na različitim lokacijama i u suradnji s institucijama i gradskim organizacijama ugostiti umjetnička imena Hrvatske i šire. Riječ je o mladim glumcima, izvođačima i autorima koji će se predstaviti svojim umjetničkim konceptima.

Start je 04. travnja u 17 sati u Gimnaziji Velika Gorica gdje stiže Mia Štark s izvedbenim predavanjem “Zbornik pogleda”. Inače, Mia je već gostovala u sklopu prvog Oglede festivala, a u gimnaziju dolazi s autorskim radom kojeg je razvijala na rezidenciji u Berlinu, te koji je predstavljen i u Barceloni, Rijeci, ali i drugim gradovima. Rad će biti izveden na engleskom jeziku, a ideju i inspiraciju Mia je crpila i pronašla u razgovoru sa svojom bakom i načinom na koji ona (koja je odrasla bez mobitela i ekrana) gleda na svijet oko sebe.

Foto: Camille Blake

–Želimo se povezati sa srednjoškolcima, pitati ih što žele vidjeti, kako možemo surađivati, pa je Mijina izvedba svojevrsna pozivnica prema njima. Naravno, ponovit će i gradivo suvremenih praksi i engleski, uz profesorice Elen Zubek i Ivu Rožić u suradnji s kojima smo organizirali program. Voljeli bismo da dio njih bude i ostane naše publika i prijatelji teatra – objasnila je koordinatorica programa pri Štoos teatru, Ana Katulić.

“Dobar Štoos u kvartu” ugostit će Irenu Boćkai i izvedbu „Bear with me“ u svibnju, Luku Kuzmanovića s monodramom „Zlo-čist-oća“ u lipnju, a program krajem listopada zatvara međunarodno gostovanje umjetnika iz Francuske koji će tri dana boraviti u javnom prostoru našeg grada. Riječ je o francuskim umjetnicima Laurentu Boijeotu i Valii Kardi s izvedbom „Odyssée“ koji stvaraju zanimljiv konceptu otvaranja pitanja javnog prostora kao mjesta susreta. Rad je do sada predstavljen u New Yorku, Tokyu, Strasbourgu, Lisabonu i brojnim francuskim gradovima, a dio je zajedničke međunarodne suradnje Francuske, Bugarske i Hrvatske, te uz Veliku Goricu gostuje i u Splitu.

Foto: Odysees

–Želja nam je predstaviti ih publici, dovesti ih u grad, gradski kvart, u školu i otvoriti dijalog o tome što rade i zašto to rade. Uz Oglede festival kojeg organiziramo želja nam je i tijekom cijele godine ponuditi publici raznovrsne naslove, predstave i izvedbe, pozvati ih da nas upoznaju, da se s nama druže i da dođu na naše programe – dodala je Katulić.

Svi programi su besplatni, a podržani su sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Foto: Odysees

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

na

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Thompson ruši sve rekorde! Razmatra se povećanje broja mjesta, ali i novi datum

U samo 24 sata prodano je čak 280 000 karata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu, postavio je novi svjetski rekord u prodaji ulaznica. Prema službenim podacima, u samo 24 sata prodano je čak 280 000 karata, čime je ovaj nastup nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225 173 posjetitelja s plaćenim ulaznicama. S obzirom na golemi interes publike, organizatori sada razmatraju mogućnost održavanja dodatnog koncerta dan kasnije.

Rekordna prodaja i tehnički izazovi

Sustav za online prodaju ulaznica Entrio.hr doživio je neviđenu navalu fanova. Prema riječima Berislava Marszaleka iz Entria, u prvih šest sati prodano je 130 000 ulaznica, a sve dostupne karte nestale su unutar 24 sata. „Ovo je rekordna prodaja koja je doslovno srušila svjetski rekord. U jednom trenutku, unatoč tome što smo zaustavili prodaju, u virtualnoj čekaonici se nalazilo 20 000 do 30 000 ljudi”, istaknuo je Marszalek.

Velika potražnja izazvala je i tehničke probleme. „Sustav se nije srušio, ali je u nekoliko navrata bio ozbiljno usporen zbog enormnog broja korisnika. Bilo je i pokušaja hakerskih napada, ali smo uspjeli osigurati nesmetan tijek prodaje”, dodao je Marszalek.

Kapacitet Hipodroma i mogućnost drugog koncerta

Iako je Hipodrom već ugostio velika događanja poput koncerata Rolling Stonesa (80 000 posjetitelja) i Eda Sheerana (70 000 posjetitelja), ovakav interes za Thompsonov nastup nadmašuje sva očekivanja. Što se tiče kapaciteta zagrebačkog Hipodroma, tu su podaci različiti. Brojka od milijun ljudi spominje se za misu pape Ivana Pavla II. koju je održao 11. rujna 1994. tijekom svog prvog posjeta Hrvatskoj. Papa Benedikt XVI. predvodio je pak 2011. godine euharistijsko slavlje na istom mjestu za 300 tisuća ljudi. No te brojke teško su provjerljive za razliku od onih događaja za koje postoji karta sa serijskim brojem, a to su obično glazbeni koncerti koji se plaćaju.

Bilo kako bilo, pitanje kapaciteta ključno je za organizaciju drugog koncerta, a konačna odluka sada ovisi o odobrenju Grada Zagreba.

U međuvremenu se oglasio i Thompsonov tim te najavio mogućnost povećanja broja karata.

„Dragi prijatelji, s velikim veseljem vas obavještavamo kako smo nakon dogovora s nadležnima usuglasili proširenje kapaciteta za koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja 2025. na zagrebačkom Hipodromu. Zbog ogromnog interesa i nevjerojatne podrške koju nam svakodnevno iskazujete, radili smo na tome kako bi ispunili želju svakome od vas koji niste ostvarili mogućnost kupnje ulaznice i kako bi svi mi zajedno bili dio ovog spektakularnog događaja. Prodaja ulaznica će se za koji dan nastaviti, stoga vas molimo za još malo strpljenja dok vas ne obavijestimo o točnom terminu početka prodaje”, javljaju iz Thompsonovog menadžmenta putem njegove službene Facebook stranice.

Kao što su naveli, točne brojke još nisu dostupne.

Kumrovec otvara vrata Thompsonu

„Istina je, Općina Kumrovec nudi Thompsonu prostor svog stadiona, ako iz bilo kojeg razloga ne dođe do održavanja drugog koncerta na Hipodromu”, rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt.

Iako su neki na društvenim mrežama informaciju dočekali sa sumnjom i shvatili je kao šalu, Šplajt je naglasio da ponuda stoji i da će sve ovisiti o dogovoru s organizatorima.

„Čovjek je prodao gotovo 300 000 ulaznica za prvi koncert, što znači da ga Hrvati podržavaju i žele slušati njegovu glazbu. Pa zašto ne bi onda i u Kumrovcu održao koncert? Thompson je dobro došao u Kumrovec”, dodao je Šplajt.

Reakcije publike

Fanovi su oduševljeni ovim događajem i mnogi koji nisu uspjeli kupiti ulaznice izražavaju nadu da će drugi koncert biti odobren. „Ovo je povijesni trenutak za hrvatsku glazbenu scenu. Thompson ima vjernu publiku i jasno je da postoji ogroman interes za njegove nastupe”, komentirao je jedan od fanova na društvenim mrežama.

Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, već i društveni fenomen koji potvrđuje status Marka Perkovića Thompsona kao jednog od najutjecajnijih izvođača u Hrvatskoj. S obzirom na neviđeni interes i činjenicu da je prvi koncert rasprodan u rekordnom roku, može se zaključiti da Thompsonova popularnost ne slabi.

Ako se odobri drugi koncert, bit će zanimljivo vidjeti hoće li on srušiti rekorde prvog, u slučaju da Zagreb ne pruži zeleno svjetlo, mogla bi se dogoditi nesvakidašnja premijera Thompsonova nastupa u Kumrovcu. Bez obzira na konačnu odluku, već sada je jasno da je ovaj događaj ušao u povijest hrvatske glazbene scene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

U Jagodnom otvoreno prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište ribe

Projekt uzgajališta ribe mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u ostatku Hrvatske ali i u drugim europskim regijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Održivom sustavu za uzgoj autohtonih vrsta riba u sklopu EU projekta DaWetRest, koji okuplja 25 korisnika i 20 pridruženih partnera iz 12 europskih zemalja, pridružilo se prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište u Jagodnom, koje je otvoreno radi obnove ekosustava dunavskih poplavnih područja.

U projektu sudjeluje Športsko-ribolovna udruga Odra, koja upravlja s oko 500 hektara voda na goričkom području, a mrjestilište je smješteno pokraj Instituta Ires, koji nadzire proizvodnju ribe. Projekt su u Poduzetničkom inkubatoru, uz podršku Grada Velike Gorice, predstavili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Jadranskog inovacijskog centra.

Cilj je zaštita voda i stvaranje održivog ekosustava proizvodnje autohtonih vrsta riba, u skladu s preporukama Europske unije – istaknuo je predsjednik Športsko-ribolovna udruga Odra Ognjen Cahun.

Foto: Grad Velika Gorica

– Ovo je prvo mrjestilište u Hrvatskoj, a otvoreno je upravo na velikogoričkom području. Napravili smo moderan kompleks, potpuno uređeni i funkcionalan, a već smo isporučili i prvu tranšu ribe po planu. Pokušavamo spasiti ne samo naše vode i jezera već i ptice koje se tom ribom hrane, dakle živi svijet našeg eko-sustava – istaknuo je Cahun.

Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković, naglasio je važnost razvoja istraživanja u akvakulturi i očuvanju prirode, te dodao kako Zeleno mrjestilište nudi studentima i istraživačima priliku za eksperimentiranje i razvoj novih tehnologija.

– Svjedočimo odličnom primjeru povlačenja EU sredstava – rekla je zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i istaknula činjenicu da realizacijom omogućavamo stvaranje nove generacije mladih znanstvenika i stručnjaka.

Foto: Grad Velika Gorica

– Velik je potencijal Hrvatske za implementaciju sličnih projekata u cijeloj zemlji a mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u drugim europskim regijama, dok nastavak istraživanja u područjima plave ekonomije ima veliki potencijal za održivi razvoj te značajan utjecaj na ekosustav Dunava – rekla je Magdalena Strachinescu iz Europske komisije.

Naime, Projekt DaWetRest je dobio podršku od državnih institucija i Europske unije, a planira se i njegovo proširenje kroz europski projekt SWIM, uključujući nadogradnju bazena i komercijalizaciju na području cijele regije.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Petek na Gorice! Zabavite se uz domaće proizvode, glazbu i kreativne radionice

Program će se održavati u dva termina.

Objavljeno

na

Objavio/la

http://www.tzvg.hr/

Velika Gorica spremna je za još jedno izdanje omiljene manifestacije „Petek na Gorice”. U petak, 4. travnja, ispred Muzeja Turopolja očekuje vas bogata ponuda domaćih proizvoda, rukotvorina, glazbeno-scenski nastupi te besplatni zdravstveni pregledi.

Program će se održavati u dva termina. Jutarnjem, od 11:00 do 13:30 sati, te popodnevnom, od 16:30 do 18:30 sati, a prostor ispred Muzeja Turopolja ponovno će postati središte druženja, dobre hrane i kreativnog izražavanja.

Jutarnji program donosi tradicionalnu tržnicu domaćih proizvoda, gdje će posjetitelji moći uživati u raznim delicijama poput meda, turopoljskih štrukli, prirodnih namaza i kolača. Također, bit će dostupna ponuda svježe pripremljene ribe.

Nadalje, u kreativnom kutku moći ćete pronaći unikatne rukotvorine i dekoracije poput uskrsnih košarica, pisanica, drvenih ukrasa i ručno izrađenog nakita.

Posebna kulinarska atrakcija bit će kućica s ponudom jela s roštilja, gdje će se cijeli dan pripremati sočni burgeri i mesna jela pripremljena prema američkoj BBQ filozofiji.

U popodnevnim satima manifestacija se nastavlja uz nastupe tamburaša i plesnih skupina.

Uz zabavni dio, organizirana je i besplatna javnozdravstvena akcija u suradnji sa stručnjacima, gdje će građani imati priliku izmjeriti krvni tlak, razinu šećera i kolesterola te dobiti savjete nutricionista.

Jedna od glavnih atrakcija ovogodišnjeg izdanja je kreativna radionica „Izradi svog zeku“. Zbog velikog interesa, nakon što je prvi termin rasprodan, otvoren je dodatni termin u subotu, 5. travnja u 11:00 sati. Radionica je namijenjena odraslima, a sudionici će imati priliku izraditi vlastitu uskrsnu dekoraciju koristeći posebne umjetničke tehnike.

Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže manifestaciji, bilo ujutro, bilo poslijepodne, i uživaju u bogatom programu koji spaja hranu, umjetnost i zajedništvo.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.