Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Vijesti

Nakon tri desetljeća pronađeni posmrtni ostaci francuskog heroja iz Vukovara! Identificiran Jean-Michel Nicolier

Francuski dragovoljac koji je 1991. godine došao braniti Hrvatsku među četiri je branitelja čiji su posmrtni ostaci identificirani u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andrej Plenković/FB

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potvrdio je danas, u srijedu 29. 10., da su identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja ekshumiranih na području Vukovara, među kojima je i francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Identifikacija je obavljena u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru, a događaju su nazočili Nicolierova majka, brat i nećak, koji su u Hrvatsku doputovali iz Francuske.

Kako prenosi N1, uz Nicoliera, identificirani su i Josip Batorel (rođen 1947., ubijen na Ovčari), Zorislav Gašpar (rođen 1971., ubijen na Ovčari) te Dragutin Štit (rođen 1939., čiji su ostaci ekshumirani na Petrovačkoj doli).

Na identifikaciju francuskog branitelja osvrnuo se i Premijer Andrej Plenković. “Ovaj trenutak posebno je važan njegovoj majci Lyliane Fournier i cijeloj obitelji, kojoj izražavamo punu podršku i poštovanje. Zahvaljujem PPVRH Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja na ustrajnosti i intenzivnim naporima koje ulažu u zahtjevnom procesu pronalaska nestalih osoba iz Domovinskog rata. Vlada Republike Hrvatske neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba, što dugujemo njihovim obiteljima i svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu”, poručio je Plenković putem svog Facebook profila.

Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Vesoulu u Francuskoj, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Imao je dvojicu braće, Pierrea i Paula. Kada je u ljeto 1991. na televiziji gledao izvještaje o ratu u Hrvatskoj, odlučio je napustiti dom i doći pomoći zemlji koju dotad nije poznavao. “Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje”, rekao je tada majci prije odlaska.

U srpnju 1991. godine vlakom je stigao u Zagreb i priključio se Hrvatskim obrambenim snagama (HOS). Bio je jedan od 481 stranog dragovoljca Domovinskog rata iz 35 zemalja. U podrumu vukovarske bolnice, nekoliko sati prije nego što su ga srpske snage odvele na Ovčaru, dao je svoj posljednji intervju francuskim novinarima.  “Izgubio sam previše prijatelja, vidio sam previše ljudi kako plaču, previše patnji. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. To je moj izbor, i u dobru i u zlu.”

Trideset i tri godine nakon pogibije, posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera napokon su pronađeni i identificirani. Time je zatvoreno jedno od najpotresnijih poglavlja priče o Vukovaru, ali i potvrđeno sjećanje na čovjeka koji je u najtežim trenucima odlučio stati uz Hrvatsku, zemlju u kojoj možda nije rođen, ali koju je izabrao srcem.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zelinska Kestenijada u finalu ‘Green Destinations Top 100 Story Awards’

Na listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

Objavljeno

na

Sveti Ivan Zelina potvrdio je svoj status jedne od vodećih destinacija održivog turizma, i to poznatom manifestacijom Zelinska kestenijada koja je nominirana za Green Destinations Top 100 Story Awards, čime je ovaj grad prepoznat kao destinacija s najboljim primjerom održivosti u svijetu.

Ujedno, ovo je prilika da ova hrvatska destinacija osvoji glavno priznanje, koje će biti dodijeljeno na ITB sajmu u Berlinu sljedeće godine, a nominacije pogledajte OVDJE.

Na Top 100 Stories listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

-Velika je čast i zadovoljstvo biti među nominiranima za ovu prestižnu nagradu. Iskrena zahvala ide svakom turističkom djelatniku, posjetitelju, turistu i, naravno, našim sugrađanima. Njihova spremnost da prihvate ideju održivog razvoja bila je ključna da naša destinacija zasluži mjesto među najboljima u održivosti – rekla je Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline.

Podsjetimo, Kestenijada je 2024. godine postala održivi događaj. Na festivalu sudjeluju samo lokalni proizvođači s lokalnim proizvodima, tijekom festivala se ne koristi plastika u pripremi i posluživanju hrane, postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad i papir) čime su količine otpada nakon događaja smanjenje za 80%, organizirane s dječje utrke uz upotrebu prirodnih materijala poput drva i jute, a prometnom signalizacijom potiče posjetitelje na pješačenje…

Nastavite čitati

Vijesti

Rekonstrukcija Jelačićeve u Kurilovcu pri kraju, privremena regulacija prometa do 30. studenog

Radovi na 1.264 metra obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Objavljeno

na

U tijeku su završni radovi na rekonstrukciji Ulice bana Josipa Jelačića u Kurilovcu.

Riječ je o jednom od najistaknutijih projekata u tom dijelu grada, a radovi na 1.264 metra dugačkom dijelu ulice, od Ulice Slavka Kolara do Kolodvorske ulice, obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Radovi se privode kraju, obavijestio je Grad Velika Gorica, a privremena regulacija prometa vrijedit će do 30. studenog.

Rute linija javnog prijevoza pogledajte OVDJE.

Nastavite čitati

Sport

Ozbiljan izazov srijedom: Može li se crni niz zaustaviti u Rudešu?

Nogometaši Gorice u srijedu u 13 sati gostuju kod Rudeša u osmini finala Kupa Hrvatske, u utakmici u kojoj će pokušati zaustaviti negativan rezultatski niz

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno mjesec i pol dana prošlo je od posljednjega gostovanja nogometaša Gorice, tog 14. rujna gostovalo se u obližnjem Zagrebu, da bi nakon toga uslijedilo pet uzastopnih domaćih ogleda. Jednu pobjedu i četiri uzastopna poraza kasnije, Gorica ponovno ide u goste u Zagreb, ali na drugi kraj grada. Sredinom rujna ispisivala se povijest, jer tog je dana na Maksimiru pao Dinamu, a krajem listopada došli smo do situacije da se mora – spašavati stvar!

Goričani, naime, u srijedu od 13 sati kreću u svoj ogled osmine finala Kupa Hrvatske protiv Rudeša, trenutačno vodećega kluba drugog ranga hrvatskog nogometa. Rudešani su u dobroj formi, naglašeno su ambiciozni po pitanju pokušaja povratka u HNL-u, a motivacija će im biti ogromna u sudaru s klubom koji dolazi iz tog društva. Sve to neće ići u prilog Gorici u ovom i ovakvom trenutku, iz čega jasno proizlazi zaključak da ove srijede Goricu čeka jako ozbiljan izazov.

Bio bi i još malo ozbiljniji da je u kadru Rudeša zdravi i spremni Kristijan Lovrić, no najbolji strijelac u povijesti našega kluba trenutačno je ozlijeđen i utakmicu će pratiti samo kao navijač. Unatoč tome, bit će na terenu jako puno “nagaznih mina”, igrača na koje će trebati obratiti posebnu pozornost, pri čemu je više nego jasno da u ovom trenutku razloga za bilo kakvo podcjenjivanje nema ni u naznakama. Gorica će morati odigrati utakmicu na ozbiljnoj razini želi li odraditi posao i osigurati sljedeću fazu.

Osim četvrtfinala, pobjedom će Goričani kupiti i malo mira uoči ogleda sljedećega kola prvenstva, u kojem na Gradskom stadionu gostuje Lokomotiva. Međutim, da bi do pobjede došli, morat će nogometaši Marija Carevića pokazati kudikamo više nego što su pokazivali u posljednjih mjesec i osam dana, koliko je prošlo od posljednje pobjede. Vrlo brzo borba za “europska” mjesta pretvorena je u poziciju u donjem dijelu tablice i valjalo bi pod hitno podići razinu forme.

Svjestan je toga, naravno i sam trener Carević. Trener koji u hrvatskom nogometu poveže četiri poraza automatski je pod povećalom, a ništa drukčije nije ni sa Carevićem. Poraze je nizao protiv većih i bogatijih Osijeka, Rijeke i Hajduka, tu se ugurao i jako dobri Varaždin, pa se snaga protivnika djelomično može uzeti kao olakotna okolnost, ali nakon svega toga Rudeš je gotovo pa utakmica istine.

Nije poznato kako i u kojem smjeru razmišlja novi vlasnik kluba Ilija Karamatić i njegovi suradnici, ne znamo puno ni o njihovim vizijama i planovima, ali logično je pretpostaviti da bi eventualni neuspjeh u ovom susretu doveo do ozbiljnih razgovora. Kao što bi eventualna pobjeda, na koju bi se onda možda nadovezala ona protiv Lokomotive, dovela do smirivanja situacije i povratka u ritam u kojem smo bili ne tako davno.

Zanimljivo će biti vidjeti i koliko će Carević mijenjati po pitanju sastava, koliko će promjena raditi, ali sve nekako daje naslutiti da će na teren ići najjače moguće snage. Uz nadu da će dečki držati plana pod radnim nazivom “Rudeš, ispal budeš”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIŠI CILJ Stigao novi terenac za samoborske HGSS-ovce

Sloga Županije, gradova i jedne općine pokazala da je čovjek uvijek na prvome mjestu.

Objavljeno

na

Ključ novog terenskog vozila marke Toyota Land Cruiser u vrijednosti gotovo 119 tisuća eura jučer je uručen HGSS Stanici Samobor.

Posebno vozilo opremljeno je kukom, vitlom i drugom specijaliziranom opremom, čime će spasioci moći još brže i učinkovitije odgovoriti na zahtjevne intervencije.

Nabavu su zajednički financirali Grad Samobor s nešto više od 47 tisuća eura, Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko sa po gotovo 18 tisuća, gradovi Sveta Nedelja i Zaprešić sa po gotovo 15 tisuća, dok je Općina Brdovec sudjelovala s nešto manje od 6 tisuća eura.

-Imamo dosta stara vozila, što je osnovni razlog zašto smo krenuli u ovu inicijativu. Ovaj novi terenac nema samo jako dobre tehničke karakteristike, već raspolaže i velikim tovarnim prostorom, važnim kod prijevoza unesrećenih osoba u ležećem položaju – istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-ove Stanice Samobor.

Inače, samoborska stanica HGSS-a iduće godine slavi 70 godina djelovanja i najstarija je u Hrvatskoj, a ovo je najveća pojedinačna donacija u njezinoj povijesti.

-Hvala kolegama što su se odazvali i sudjelovali u nabavci ovog vozila. Ovo je primjer kako funkcionirati. Zanemariti politička opredjeljenja i boje, gledati viši cilj i dobrobit svih naših građana, jer HGSS Stanica Samobor je uvijek na pomoći, uvijek spremni na intervencije a znamo da na samoborskom i žumberačkom području uvijek ima posla – rekla je gradonačelnica.

Zagrebačka županija sustavno izdvaja značajna sredstva za civilnu zaštitu, a samo u ovoj godini riječ je o više od milijun eura, naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Za razliku od prošle godine, Zagrebačka županija je u ovoj godini podigla izdvajanja za 300 tisuća eura. Uz ovogodišnji tradicionalni ugovor za samoborski HGSS, za sufinanciranje njihove redovne djelatnosti izdvojili smo i više od 23 tisuće eura, zatim i 11 tisuća eura za nabavu opreme potrebne za edukacije i spašavanje na visinama, plus financiranje ovog terenskog vozila. Ovo ne govorim zato da bi mislili da se hvalimo sredstvima, nego da pokažemo koliku pažnju posvećujemo onome što je najbitnije, a to je spašavanje života – naglasio je Tomljenović.

 

Bez ljudi, koji nesebično pomažu drugima, ni najbolja oprema ne bi imala vrijednost – poručio je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

-Stoga i ovom prilikom čestitam i zahvaljujem ovim ljudima koji entuzijastično i bez naknade vrlo profesionalno obavljaju svoj posao. Ovo je pravi primjer kako bi i na nekim drugim projektima suradnja gradova i općina trebala izgledati – dodao je Novosel.

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Mario Pšeničnjak pohvalio je zajedništvo u realizaciji ovog plemenitog projekta.

-Čast mi je prisustvovati ovoj plemenitoj akciji i nadam se da ćemo se opet skupiti za druge plemenite ciljeve. Dečkima iz HGSS-a želim čim manje intervencija i uspjeh u budućem radu – poželio je Pšeničnjak.

Zamjenik gradonačelnika Zaprešića Željko Barun podsjetio je kako bez ljudi ovo vozilo – samo vozilo.

-Ono s ljudima iz HGSS-a dobiva svoju veličinu i operativnost. Hvala na svim odrađenim intervencijama i veselim se novim akcijama gdje ćemo dogovoriti nova vozila, novu opremu, novu suradnju – rekao je Barun.

Iako kapacitet općinskog proračuna nije velik kao kod susjednih gradova, i Općina Brdovec je izdvojila sredstva jer, kako je rekao načelnik Alen Prelec – Rijeka Sava uz koju živimo je i mogućnost i prijetnja, tako da je ovo jedan lijepi razlog oko kojeg smo se svi skupa vrlo brzo dogovorili.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno