Povežite se s nama

Vijesti

‘Za četiri do pet godina možemo imati turopoljsko more na Čiču’

Inicijativa “Jezero Čiče – turopoljsko more” u još jednom pokušaju da oživi omiljeno kupalište

Objavljeno

na

Svi mi koji ‘ljetujemo’ na Čič beachu, dođemo se kupati, prošetati psa, pecati, šetati… već godinama to radimo ilegalno. Kad bi netko želio, za posjet ‘goričkoj rivijeri’ mogao bi nam naplatiti i kaznu jer radi se o privatnom posjedu. Goričani vole Čiče. Kako i ne bi kad su generacije mladih upravo na njemu proživjele brojne lijepe trenutke. U sjećanjima Goričana, Čiče je povezano s druženjem, zabavom i ljetnim osvježenjem. Za ove se obale vežu prva pijanstva, ali i prve ljubavi. Upravo zato Turopoljci žele da ono bude otvoreno svima, uređeno i da nudi sadržaje, posebno u ljetnim mjesecima. Svih ovih godina u zapetljanu priču zbog koje Čiče zapravo ne pripada Goričanima, nije se nitko ozbiljno upustio. Bilo je tu pokušaja, govorilo se o tome, ali nije bilo pomaka. Do ove godine.

Sebe nazivaju skupinom entuzijasta i zainteresiranih Turopoljaca, a u isto vrijeme su i stručnjaci u svojim područjima. Nisu više željeli čekati da netko riješi problem. Organizirali su se u udrugu i pokrenuli priču. Brzo su dobili podršku javnosti i svi glasno navijamo da uspiju i otvore Čiče Goričanima.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Naš cilj je zapravo zaštita voda Turopolja. Struka ima način da se to napravi. Turopolje je nekad bilo bogato vodom, tu su bili potoci, a svako je selo je imalo i svoj kanal. Tu je i rijeka Odra. Sve je to spalo na par jezera koja su nekontrolirane rupe – Lomnica, Čiče i Vukovinsko. Jedino Ježevo, zahvaljujući pojedincu, ima društveno prihvatljivu funkciju – kazao je predsjednik novoosnovane udruge Jezero Čiče – Turopoljsko more Alan Šembera.

– Grad je 2012. donio UP i svaka mu čast. On prvi službeno spominje sportsko-rekreativni centar, ali je činjenica da se u ovih osam godina nije niti jedan kamenčić pomaknuo – objašnjava Šembera, koji je ujedno i gradski vijećnik, pa zna kako nema planova o skorijoj revitalizaciji jezera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke, argumenata, znanjem i strašću želimo pomoći – objasnio je.

Njegov ekspertni tim krenuo je čitati zakone, proučavati karte, dozvole i sudske postupke. Povezivali su odnose i ulazili u srž problema. A njih je bilo mnogo jer kopanje šljunka tu je započelo prije gotovo 60 godina i nikada problemi nisu rješavani, samo su se gomilali.

– Hrvatske vode nisu službeno nadležne za jezero Čiče jer one upravljaju samo prirodnim vodama, a umjetnima nitko ne upravlja. To je jedna rupa u zakonu koja se koristi – objasnio je Šembera.

‘Turopoljsko more’ podijeljeno je na dva dijela. U dijelu bliže mjestu Čiče još uvijek šljunak kopa tvrtka Hidrel, koja je i vlasnik mnogih zemljišta uz jezero. Drugi dio, onaj bliži Gorici, više ne radi.

– Tu je bila tvrtka Velkom i taj dio je ekološki opasan. Jezero je tu kopano preduboko i s preokomitim stranicama, pa ta polovica jezera predstavlja veliku opasnost. U slučaju potresa blizu Gorici, tamo bi se mogao urušiti velik dio prostora. Preduboko kopanje može ugroziti i podzemne vode koje tu protječu prema bunarima pitke vode za Zagreb i Goricu – objasnio je Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim toga, problem je i u vlasnicima obale, a njih je, tvrdi Šembera, na stotine. U vrijeme kada je krenulo iskopavanje sve su to bile privatne parcele.

– U katastarskom planu imate iscrtane parcele i unutar sadašnjeg jezera. Nije to zemljište otkupljeno od ljudi, nego je društvena firma u Jugoslaviji počela kopati i nitko joj ništa nije mogao. Onda su 90-ih firme privatizirale zemljište i nastavile raditi u sivoj zoni – tvrdi Šembera i dodaje kako, osim privatnih vlasnika, dio zemljišta je u vlasništvu države i Grada Velike Gorice, a budući da je Velkom u stečaju, i zemljište te tvrtke je dio stečajne mase.

– Žužić, odnosno Velkom, je svoj dio napustio, izgubio je koncesiju i ostavio polovicu jezera potpuno nesaniranu. Kod Hidrela je značajno bolja situacija, ali nije idealna. Za ovaj dio na kojemu je bio Velkom smo već Gradu dali nacrt prijedloga kako da uđe u rješenje toga problema – kaže Šembera i dodaje kako su upravo u tijeku pregovori s tvrtkom Hidrel o sporazumnom rješenju za drugu polovicu jezera.

– Treba se Hidrelu omogućiti da još u nekom roku obavlja svoju djelatnost, ali bi se išlo za tim da se s vremenom to zaustavi i da Hidrel dobije dozvolu na drugoj lokaciji – kaže Šembera.

Osim toga, članovi udruge morali su sjesti za stol i za predstavnicima Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice, Hrvatskih voda, ministarstava… Svi su ih, kaže, podržali i obećali napraviti koliko mogu.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Puno je problema, ali tko želi i zna – može. Sve su to rješivi problemi. Posebno sada kada je Hrvatska dio EU – kaže Alan Šembera i podsjeća kako je Unija prošle godine Hrvatskoj izdala direktivu, najviši stupanj upozorenja državi članici prije kazne.

– Hrvatska taj problem mora u najkraćem roku riješiti. S jedne strane imamo batinu, s druge strane EU nam daje fondove koji nam ovdje mogu sufinancirati revitalizaciju sadržaja koji su bitni za okolinu – pojasnio je predsjednik udruge.

Kako bi jezero Čiče zaista postalo turopoljsko more i kako bi generacije koje dolaze ovdje mogle stvarati nove sretne uspomene bez straha od utapanja ili stakla iz gomile smeća na obali, jezero se prvo mora sanirati.

11.07.2020. Velika Gorica. Predstavljena Udruga ‘Jezero Čiče – Turopoljsko more’. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Moraju se napraviti pokosi, da ne ide okomito dole kao lonac, nego kako zakon nalaže. Moraju se srediti obale. To je obaveza Hidrela na njihovom dijelu, a dio gdje je bio Velkom to će morati napraviti država ili Grad jer je on nestao, ostavio sve u rasulu i pobjegao kopati par sto metara dalje na Vukovinskom jezeru. Vjerojatno uništava i to – misli Alan Šembera.

Sanacija jezera je najveći trošak projekta, ali i preduvjet za sve ostale sadržaje. Iz udruge se nadaju kako će upravo ovaj dio pokriti fondovi EU.

– Grad prvo mora tražiti neovisnu snimku stanja da znamo koje su tamo dubine, kako izgleda i da više ne bude nagađanja. Na osnovi toga trebaju zatražiti Vladu RH proces izvanredne sanacije koja je zakonski regulirana i time pokreću poslove na onom najosjetljivijem području gdje je bio Žužić – kaže Šembera i dodaje kako je idući korak dogovor s Hidrelom.

– Grad tu treba pokazati otvorenost, fleksibilnost i brzinu jer i koncesionar ima značajnih problema oko dobivanja dozvola kako bi nastavio svoju djelatnost. U pregovorima smo i možda ćemo u nekim manjim crtama morati mijenjati UP, a pa će Grad morati pokazati fleksibilnost i brzinu. Treba staviti pročelnike da nam budu na raspolaganju i da to brzo napravimo – pojašnjava Šembera.

Novo Čiče – Jezero Čiče. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tek nakon sanacije jezera može početi gradnja sportsko-rekreativno-turističkog centra s hotelom, kampovima na obali i vodi, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima… Kako su, uostalom, 2012. i isplanirali iz Grada.

– Jako je dobro napravljen projekt. Naravno, već je prošlo gotovo 10 godina, pa bi se plan možda trebao obnoviti nekim novim tehnologijama i novim sportovima, ali po našem viđenju taj kompleks bi trebao biti najatraktivnija točka Zagrebačke županije sportski, turistički i rekreativno. Prvenstveno zbog ljepote jezera, a onda i zbog blizine zračne luke, Zagreba, Velike Gorice. Tom kompleksu bi gravitiralo milijun ljudi. Jarun nije ni sluga onome što bi trebao biti ovaj kompleks. Nešto poput Čateža, a moglo bi raditi 12 mjeseci, dio u otvorenom, a dio u zatvorenom dijelu – smatra Šembera.

Planom je, među ostalim, predviđena i biciklistička staza oko jezera, turistički vlakić, šetnice, noćni klubovi i restorani.

– Sto hektara je ogromna površina, to je površina jednog grada i sve bi se sustavno moglo napraviti. Optimistično je vjerovati da u idućih godinu i pol imamo saniran dio Čič Beacha i otvoreno kupalište, a prvu izgradnju objekata i kapaciteta očekujem da već u roku dvije ili tri godine. Uređeno cijelo jezero i rekreativni centar u završnoj fazi, vjerujem, imat ćemo za 4 do 5 godina – kaže Šembera.

Inicijativa poziva građane da im se pridruže u što većem broju jer, što ih je više, mogu otvarati paralelno veći broj projekata i intenzivnije raditi na revitalizaciji voda Turopolja.

Urbanistički plan Grada Velike Gorice iz 2012. godine

Obrazovanje

Zagrebačka županija među rijetkima bez većeg pada broja učenika

U Hrvatskoj 63 tisuće učenika manje, ali Zagrebačka županija, zajedno s Goricom, ide u suprotnom smjeru

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lil artsy/pexels.com

Prema podacima sustava eRudnik, u hrvatskim školama ove je godine upisano ukupno 445.881 učenika, što je 63.283 manje nego prije 12 godina, pad od 12,43 %. Najveći gubitak bilježe slavonske županije, dok Zagreb i njegova okolica, uključujući Zagrebačku županiju, pokazuju otpornost na dugotrajni demografski pad.

Kako prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji, koja ima 133 obrazovne ustanove, trenutno školu pohađa 30.763 učenika, a u odnosu na prošlu školsku godinu broj učenika gotovo da se nije promijenio, zabilježen je pad od samo 0,13 %. Time Zagrebačka spada među rijetke županije s minimalnim oscilacijama u broju učenika.

Grad Velika Gorica, kao najveći grad županije, među onima je koji bilježe rast broja učenika u apsolutnim brojkama. U odnosu na prošlu godinu, Gorica ima 51 učenika više, što je među većim pojedinačnim porastima u državi. Najveći broj učenika i dalje ima Grad Zagreb, gotovo 100 tisuća učenika, slijede Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.

S druge strane, najveći pad učenika bilježe slavonske županije, Vukovarsko-srijemska (-33,76 %), Brodsko-posavska (-30,86 %) i Požeško-slavonska (-30,38 %).

Kada se promatraju vrste škola, u Hrvatskoj djeluje 1.974 osnovnih i 410 srednjih škola, uz 65 glazbenih. Broj razrednih odjela povećao se u Zagrebu i još nekoliko jadranskih županija, dok većina ostalih bilježi pad. Zanimljivo, iako je ukupno manje učenika, broj srednjoškolaca raste. U čak 14 županija, među njima i Zagrebačkoj, koja bilježi rast od 2,6 %, odnosno 167 srednjoškolaca više nego lani.

Nastavite čitati

Politika

Kristalni globus, oklade, vitezi i otorinolaringolog u raspravi o proračunu

Grad je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao s manjkom od nešto više od četiri milijuna eura, a zajedno s naslijeđenim manjkom iz prošle godine, brojka se penje na 15 milijuna eura

Objavljeno

na

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

 

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Nastavite čitati

Vijesti

Poznati hrvatski književnici dolaze na Turbooks

Mali književni festival Turbooks otvara Mjesec hrvatske knjige uz gostovanje dvoje najčitanijih domaćih autora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine otvara Mjesec hrvatske knjige tradicionalnim malim književnim festivalom “Turbooks”. Književni susret održat će se u četvrtak, 16. listopada 2025., u 19 sati u Središnjem odjelu za odrasle, a gosti su renomirani hrvatski autori Ivana Bodrožić i Kristian Novak.

Posjetitelji će imati priliku čuti dvoje najčitanijih suvremenih književnika koji će govoriti o svom stvaralaštvu, procesu pisanja i izvorima inspiracije. Osim razgovora, organizatori najavljuju i interaktivni dio u kojem će publika moći postavljati pitanja, a najzanimljivija će biti i nagrađena.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica – Središnji odjel za odrasle/FB

Kristian Novak poznat je po romanima Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i Slučaj vlastite pogibelji, za koje je osvojio niz uglednih nagrada, među njima t-portalovu nagradu za roman godine, nagradu Fric i regionalnu nagradu Meša Selimović. Ivana Bodrožić autorica je romana Hotel Zagorje i Sinovi, kćeri, zbirki poezije te zbirki priča 100% pamuk i Fikcija, kojima je potvrdila status jedne od najvažnijih autorica suvremene hrvatske književnosti.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže večeri razgovora, inspiracije i književne strasti, uz slobodan ulaz i otvorena vrata knjižnice.

Nastavite čitati

Sport

Karas: ‘Do kraja studenog naši će sportaši ući u novu balon dvoranu’

Dugo očekivana balon dvorana, koja je niknula u blizini Gradske dvorane, uskoro će otvoriti svoja vrata, no posla još ima. Manje od dva mjeseca dijeli nas od prvog treninga u novoj dvorani…

Objavljeno

na

Sad već neko vrijeme, tamo u neposrednoj blizini Gradske dvorane, imamo priliku vidjeti lijepi bijeli balon. Riječ je, naravno, o novoj trenažnoj dvorani za velikogoričke sportaše, objektu koji će biti u formi balon-dvorane i trebao bi značajno poboljšati uvjete za rad svih gradskih sportskih udruga, pogotovo onih koje se bave košarkom, rukometom i odbojkom.

Prošetali smo do dvorane u nastajanju kako bismo vidjeli kako je stanje radova i prvi je dojam da posla još ima. O tome je, uostalom, na sjednici Gradskog vijeća govorio zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji je prvi čovjek tog projekta.

– Kolega vijećnik Damir Slojšek i ja što smo prije tri, četiri godine pričali smo o ovome uz kavu, na neki način to smo i pokrenuli, a u ovom trenutku ušli smo u završnu fazu. Bit će to jedan od najvećih zatvorenih sportskih objekata na našem području, dužine preko 70 i širine 33 metra. Tu će biti jedno veliko rukometno igralište po dužini i tri košarkaška, odnosno odbojkaška igrališta poprečno – rekao je Karas i nastavio:

– Kad smo prije tri godine krenuli s tim, zamišljeno je da naše mlađe dobne kategorije imaju gdje trenirati, da ne moraju trenirati u 23 sata. Koncept je takav da se mogu spustiti pregrade, pa da čak tri sekcije mlađih dobnih kategorija istovremeno mogu biti u dvorani.

Govorilo se i ranije o nekim rokovima, koji su spletom okolnosti probijeni, ali sad je jasno da će naši sportaši vrlo brzo početi koristiti novu dvoranu.

– Balon je podignut, a sad se montira osam kontejnera za spremišta i svlačionice, a nakon toga dolazi postavljanje poda i opreme, koševa, golova i ostalog. U tijeku je postavljanje vodovodnog priključka, kad se to završi, radit će se i priključak sa ceste uz Gradsku dvoranu. Očekujemo da bi tijekom studenog, ovisno o tehničkom pregledu, sve moglo biti gotovo. Hoće li to biti sredinom ili krajem studenog, u ovom trenutku ne mogu reći, ali do kraja mjeseca bi moralo biti – kazao je Karas.

Nastavite čitati

Politika

Bratstvo gotovo do kraja studenog, u planu i Ulica AKM, vrtić stiže i u Kobilić

U drugom dijelu Aktualnog sata na Gradskom vijeću vijećnike je zanimalo što se događa s radovima u Bratstvu, Rakarju i Starom Čiču, kao i kad će ponovno u funkciji biti Gradska tržnica, pod novom nadstrešnicom

Objavljeno

na

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno