ktc
Povežite se s nama

Zanimljivosti

WMO upozorava: 2025. među najtoplijim godinama ikad

Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije otkriva zabrinjavajuće trendove…

Objavljeno

na

Foto: unsplash.com

Godinu dana uoči klimatske konferencije COP30 u brazilskom Belému, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je izvješće koje potvrđuje da će 2025. biti druga ili treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. U proteklih jedanaest godina, svaka je bila toplija od prethodne, a srednja globalna temperatura od siječnja do kolovoza 2025. porasla je za 1,42 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Izvješće donosi pregled ključnih klimatskih pokazatelja i upozorava da je privremeno prekoračenje granice od 1,5 °C sada gotovo neizbježno, prenosi DHMZ.

Prema WMO-u, 2024. i 2025. donijele su novi niz rekordnih vrijednosti, od koncentracija stakleničkih plinova do količine topline pohranjene u oceanima. Zabilježena je i najmanja površina arktičkog morskog leda nakon zimskog zamrzavanja otkako postoje satelitska mjerenja, dok se antarktički morski led tijekom cijele godine zadržao daleko ispod prosjeka.

Toplina u oceanu, koja čini više od 90 % viška zadržane energije u klimatskom sustavu, i dalje se povećava. WMO upozorava da bi posljedice, od propadanja morskih ekosustava do intenzivnijih oluja i ubrzanog podizanja razine mora, mogle biti dugotrajne, možda i nepovratne. Dugoročni trend rasta razine mora gotovo se udvostručio od početka satelitskih mjerenja, dosegnuvši 4,1 mm godišnje.

Što se atmosfere tiče, 2024. su zabilježene rekordne koncentracije CO₂, metana i dušikovog oksida. Koncentracija CO₂ dosegnula je 423,9 ppm, uz najveći godišnji skok u novijoj povijesti mjerenja. Podaci iz 2025. upućuju na daljnji rast.

Ekstremni događaji sve su učestaliji i snažniji. Poplave u Africi i Aziji, šumski požari u Europi i Sjevernoj Americi te valovi vrućine diljem svijeta uzrokovali su velike gospodarske štete i značajan gubitak života. U izvješću se navodi i da ekstremi utječu na sigurnost hrane te potiču migracije u više regija. Klimatske promjene snažno pogađaju i energetski sektor. Rekordno visoke temperature 2024. povećale su potražnju za energijom za 4 % u odnosu na prosjek razdoblja 1991.-2020., a u nekim dijelovima Afrike i do 30 %. WMO naglašava da klimatski podaci moraju postati standardni alat pri planiranju i razvoju energetskih sustava.

Ohrabruje jedino napredak u sustavima ranog upozoravanja. Broj zemalja koje ih primjenjuju više se nego udvostručio od 2015., no 40 % svijeta još nema takvu zaštitu, iako su upravo ti sustavi ključni za smanjenje šteta i spašavanje života u slučaju ekstremnih vremenskih događaja.

WMO poručuje kako će globalno zagrijavanje vrlo vjerojatno prijeći prag od 1,5 °C u sljedećim godinama, ali da njegovo ponovno spuštanje do kraja stoljeća ostaje moguće, ako se poduzmu brze i opsežne mjere. “Svaka godina iznad 1,5 °C produbit će nejednakosti i ostaviti trajne štete”, upozorava glavni tajnik UN-a António Guterres.

Zanimljivosti

Fulir se vraća u Zagreb – evo gdje i kako se možete provozati

Objavljeno

na

Objavio/la

02.08.2025., Zagreb - Gradska svakodnevica. Toplinski val ide dalje. Hrvatsku je zahvatio najavljeni toplinski val pa su danas poslijepodne na mnogim mjestima izmjerene temperature dobrano iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Rekorder su Ploce. sa preko 40 stupnjeva C. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Građani se ponovno mogu voziti Fulirom, besplatnim električnim vozilima koja prometuju po pješačkoj zoni. Vožnja je dostupna svakodnevno od 8 do 20 sati, uključujući vikende i praznike, a vozila zaustavljaju se na zahtjev putnika ili se mogu pozvati telefonom.

Fulir povezuje najfrekventnije točke centra, od Trga bana Josipa Jelačića, preko Cvjetnog trga, do Tesline ulice,olakšavajući kretanje starijim osobama, građanima sa smanjenom pokretljivošću i svima koji žele brzo stići od jedne do druge lokacije.

Putnici mogu zaustaviti vozilo usput ili kontaktirati vozače na brojeve 091 1111 425 i 091 1111 426, a tijekom prošle sezone Fulir je prevezao gotovo 17.000 putnika.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Gorica obilježava Svjetski dan glasa edukacijom za nastavnike i odgojitelje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica

Povodom obilježavanja Svjetskog dana glasa, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizira stručnu radionicu pod nazivom „Prevencija poremećaja glasa“, namijenjenu odgojno-obrazovnim djelatnicima.

Radionica je usmjerena na odgojitelje, učitelje te nastavnike osnovnih i srednjih škola, koji u svakodnevnom radu intenzivno koriste glas te su izloženi povećanom riziku od njegovih oštećenja.

Edukaciju će voditi logopedinja Vanja Uzelac, stručna suradnica Centra, a održat će se u srijedu, 15. travnja 2026. godine s početkom u 17 sati.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen. Zainteresirani se mogu prijaviti putem elektroničke pošte na adresu [email protected], najkasnije do 14. travnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Što se najviše čitalo u ožujku? Ovo je TOP 5 lista Gradske knjižnice

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica objavila je popis najčitanijih knjiga u ožujku u Središnjem odjelu za odrasle, otkrivajući što su Goričani najviše posuđivali proteklog mjeseca.

Ovo je pet najčitanijih knjiga u ožujku:

  • Ubojiti um – Angela Marsons
  • Oni koje nitko ne posjećuje – Valerie Perrin
  • Kos kos kupina – Tamta Melashvili
  • Ljubav usred pepela – Mesu Andrews
  • U najmračnijem kutu – Elizabeth Haynes

 

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Kutleša poslao snažnu uskrsnu poruku – “Mir bez Boga je iluzija”

Zagrebački nadbiskup je poručio da se pravi mir ne može graditi bez Boga te pozvao na praštanje, solidarnost i zaustavljanje mržnje.

Objavljeno

na

Objavio/la

02.04.2026., Zagreb - Veliki četvrtak, Misa Vecere Gospodnje u katedrali koju je predvodio Zagrebacki nadbiskup Drazen Kutlesa. Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Veliku subotu uskrsnu čestitku u kojoj je poručio da Uskrs donosi mir koji je danas prijeko potreban Hrvatskoj, Europi i svijetu pogođenom ratovima. Istaknuo je kako Kristov mir nije samo želja ili simbolična poruka, nego “dar Božje pobjede” nad grijehom i smrću, koje vidi kao temelj svakog nemira.

Kako piše N1, naglasio je da Kristov mir nije samo lijepa poruka, nego dar koji pobjeđuje grijeh i smrt, koje je nazvao glavnim uzrokom nemira među ljudima. Kutleša je rekao i da je velika zabluda današnjeg vremena tražiti mir bez Boga, jer bez Boga, smatra, ne nestaje ono što potiče sukobe.

Pozvao je vjernike, ali i sve ljude dobre volje, da u drugima vide čovjeka, a ne neprijatelja, te da obitelji budu mjesta mira i praštanja. Poručio je i da Crkva treba biti otvorena za sve koji pate, bez obzira odakle dolaze.

Na kraju je istaknuo da pravi mir traži hrabrost – priznati pogreške, oprostiti i prekinuti mržnju. Zaključio je porukom da zlo i smrt nemaju posljednju riječ jer je Krist uskrsnuo.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Danas obilježavamo Veliki petak – evo što ovaj dan znači za kršćane

Veliki petak jedan je od najvažnijih dana u kršćanskom kalendaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Alicia Quan/unsplash

Veliki petak je dan kada se vjernici prisjećaju Isusove muke i smrti na križu. Za razliku od Uskrsa koji donosi radost, Veliki petak ima potpuno drugačiji, mirniji i ozbiljniji ton. Štoviše, mnogi ga doživljavaju kao dan tišine, posta i dubokog promišljanja.

Diljem svijeta, pa tako i kod nas, Veliki petak često počinje okupljanjem vjernika na pobožnosti Križnog puta, najčešće u prijepodnevnim satima. U mnogim župama taj običaj se održava u crkvi ili na otvorenom, a vjernici prolaze postaje koje simboliziraju Isusov put prema križu.  U 15 sati, kada se prema predaji smatra da je Isus preminuo na križu, vjernici se okupljaju na obredima Velikog petka. Na taj dan u Katoličkoj Crkvi nema mise, što je jedinstveno u cijeloj godini. Umjesto mise održava se poseban obred koji uključuje čitanje Svetog pisma, navještaj muke, klanjanje križu te svetu pričest.

Oltar je ogoljen, bez cvijeća, svijećnjaka i ukrasa. Time se simbolično pokazuje Isusova patnja i poniženje, ali i naglašava ozbiljnost dana. Sve djeluje jednostavno i tiho.

Veliki petak je i dan posta i nemrsa. Kod katolika je post obvezan za osobe od 18 do 60 godina, dok je nemrs obvezan za sve vjernike starije od 14 godina. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu može najesti do sita, a još dva puta pojesti nešto lagano. U praksi to najčešće znači skromniji obrok i jednostavniju prehranu, bez pretjerivanja.

Posebno prepoznatljiv običaj u našem kraju je čuvanje Božjeg groba. Ta se tradicija zadržala do danas u brojnim župama. U nekim mjestima stražu uz simbolični Kristov grob drže članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava ili turopoljski plemenitaši, odjeveni u svečane odore. Također, zvona bi utihnula od Velikog četvrtka do Velike subote.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno