Povežite se s nama

Gospodarstvo

Vratila se iz Njemačke i u Gorici ostvarila svoj san

Objavljeno

na

Odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom i boljim uvjetima života već dugo nije vijest. Ono što jest je kada se neki od njih vrate u domovinu. Maja Fabečić jedna je od njih, a nakon mukotrpnog šestomjesečnog ‘gastarbajterskog’ iskustva svoj životni san ispunila je u Velikoj Gorici. Maja još nema ni 30 godina, a vodi uspješnu poduzetničku priču u svom gradu.

 

“Iako mi je jedno od ranijih sjećanja iz djetinjstva ono kada sam s bakom bila kod jedne gospođe koja je šivala, nisam se nikada usudila pomisliti da bih imala svoj šivaći studio. Oduševilo me što je gospođa imala jastučiće s iglicama i punu prostoriju tkanina. Znala sam tada da želim raditi nešto takvo”, objašnjava Maja koja je šivati počela još kao djevojčica. Tada je izrađivala odjeću za lutke od starih pamučnih pelena, a u prvom razredu osnovne škole već je ‘iz glave’ sašila prvi ženski sako. Iz hobija, šivanje je postalo strast koja ju je odvela na Tekstilno-tehnološki fakultet.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Već u srednjoj školi stekla sam dovoljno iskustva da mogu raditi popravke. Na fakultetu sam pak naučila puno o proizvodnji tekstila i zato danas dobro poznajem materijale te mogu savjetovati ljude što da naprave od neke tkanine”, kaže Maja, vlasnica Šivaćeg studija.

 

Međutim, posao u struci, kao ni mnogi njeni vršnjaci u Hrvatskoj, Maja nije mogla naći. U međuvremenu je radila svašta, od izrade skulptura od balona pa do dijeljena letaka. U istom razdoblju, njen dečko Josip radio je svakodnevno po cijele dane za minimalac.

 

“U jednom trenu smo shvatili da ovdje ništa nećemo moći napraviti, a nismo mogli ni dići kredit. Tako smo preko poznanstva otišli u Njemačku. Šefovi su nam bili Hrvati. No, raniji dogovori tu se uopće nisu ispoštovali. Nakon tjedan dana vidjeli smo kako stvari stoje, no znali smo da je svaki početak težak i nadali se da će se sve posložiti”, pojašnjava Maja i dodaje: “Nisu nas prijavili, nismo imali mirovinsko i zdravstveno, iako smo rekli da nam je to najvažnije. Da nam se bilo što dogodilo, cijelu plaću bi dali na liječenje. Bilo je tamo zabijanja noževa u leđa, smještanja, podmetanja, tračanja i tako dalje. Gotovo ilegalno si tamo, kao izbjeglica, a ruke su ti vezane ako nisi prijavljen”.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Maja i Josip nerijetko su radili i više od 12 sati, a ponekad i 16 sati na dan. Plaća je stizala u zaljepljenoj kuverti, a često bi nedostajalo po sto eura. Prekovremeni rad nije im bio plaćen.

 

“Kada je prošla ljetna sezona, gazda nas više nije trebao i prebacio nas je kod drugoga. Mislili smo da gore ne može, ali se ipak dogodilo. Opet su šefovi bili Hrvati. Rekli smo im da nam je prijava najbitnija jer smo kroz neko vrijeme htjeli iznajmiti stan i početi stvarati život u Njemačkoj. Naravno, to su nam i obećali”, kaže Maja.

 

Kada se nakon nekog vremena to nije dogodilo, Maja i Josip odlučili su razgovarati sa šefovima. Tu večer izbacili su ih na ulicu, a kako je 10-erosatni put do Hrvatske, nakon 12 sati rada u kuhinji, ipak bio prevelik zalogaj, noć su proveli kod jedinih dvoje prijatelja koje su na radu u Njemačkoj stekli.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Pitali smo se što dalje. Užasno je bilo, slomila sam se i nisam vidjela izlaz. Što sad? Vratiti se u Hrvatsku, a od tamo smo otišli? Bilo nam je super u Njemačkoj kada smo imali slobodnog vremena i osjećala sam da bih tamo mogla živjeti”, kaže Maja i objašnjava kako posao nije bilo lako naći jer Hrvati iskorištavaju njemačke zakone kako bi izrabljivali radnike, a Nijemci zapošljavaju po preporuci.

 

“Nakon povratka je slijedila velika depresija. Osjećala sam kao da je život nekuda otišao i ja nisam mogla konce poloviti. Trebala mi je još godina dana da se izravnam. Tražila sam po cijele dane posao kod nas i slala molbe, ali nije bilo odgovora”, prisjeća se Maja i kaže: “Prilikom jednog obiteljskog ručka Josipov tata mi je preporučio da otvorim svoj salon i upalio mi se kliker”.

 

Od početka godine do ljeta, Maja je radila u kafiću i štedjela kako bi otvorila svoj Šivaći studio.

 

“Kad sam to odlučila bila sam jako uzbuđena i sad, nakon dugo vremena, imam cilj. Ta ideja o pokretanju svog posla je nešto što me diglo opet na noge i tu sam vidjela rješenje za sebe, a pogotovo ako želim ostati u struci”, oduševljeno priča Maja.

 

“Ljudi često kad dođu u Šivaći studio očekuju da će zateći neku staru šnajdericu i onda me pitaju da li ja uopće znam šivati. Često ostanu u čudu kad vide da sam mlađa osoba”, kroz smijeh priča Maja Fabečić i kaže kako je unatoč svim preprekama vođenja posla presretna zbog toga što je pokrenula svoj studio.

 

Biti poduzetnik nije ništa tako specijalno zato što je to tako teško. U nekim momentima to je borba s vjetrenjačama, pogotovo kad se radi o papirologiji. Borba traje i dalje, posla ima i više od očekivanog. Meni je još teško jer sve radim sama. Puno je situacija koje ne možeš predvidjeti i rješavam ih kad se pojave, ali nije mi žao. Užasno mi je teško i naporno jer radim cijele dane i vikende, ali mislim da će se s vremenom sve posložiti”, iskrena je Maja, koja se nada kako će uskoro moći nekoga zaposliti kako bi se mogla posvetiti proizvodnji dječje i kućanske konfekcije te modnih dodataka.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Zamislila sam svoju proizvodnju, od početka do gotovog proizvoda. Napravila bih svoj brend i posvetila se kreativnom stvaranju. Volim ja i popravke, pogotovo kad se radi o kvalitetnoj odjeći. Nisam u početku mislila da ću imati toliko popravaka, a konfekcija je bila tu da se potpomognem. Sad je ispalo da od popravaka ne stignem ništa drugo”, objašnjava Maja i kaže:”Željela bih i da ljudi više prepravljaju odjeću jer, osim što je jeftinije nego kupiti novi komad, to je i ekološki“.

 

Gospodarstvo

VG Čistoća daje važan doprinos razvoju kružnog gospodarstva

Dotaknula su se pitanja o funkcioniranju postojećeg sustava, financijskim aspekatima gospodarenja otpadom i podjeli odgovornosti među uključenim akterima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Na stručnoj konferenciji o kružnom gospodarstvu, održanoj 25. i 26. ožujka 2026., okupili su se ključni dionici sustava gospodarenja otpadom – od proizvođača do komunalnih tvrtki – kako bi raspravili smjer daljnjeg razvoja sektora i otvorili prostor za argumentiranu razmjenu stavova. Događaj je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO).

Među sudionicima bila je i VG Čistoća, čiji su predstavnici aktivno doprinijeli programu. Predsjednik Uprave Jurica Jurjević te Marko Ružić iz Odjela upravljanja projektima sudjelovali su u panel-raspravama, gdje su se dotaknuli pitanja funkcioniranja postojećeg sustava, financijskih aspekata gospodarenja otpadom i podjele odgovornosti među uključenim akterima.

Rasprave su obuhvatile širok spektar tema, uključujući koncept kružnog gospodarstva i model produžene odgovornosti proizvođača (EPR), pri čemu je poseban naglasak stavljen na usklađivanje s nacionalnim i europskim okolišnim ciljevima. Kroz predavanja i okrugle stolove sudionici su imali priliku analizirati aktualne izazove, ali i upoznati se s konkretnim primjerima dobre prakse koji se već primjenjuju u sustavu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće nastavljaju rasti! Prosjek u siječnju 1.511 eura, evo gdje se zarađuje najviše, a gdje najmanje

Zračni prijevoz na vrhu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2026. iznosila je 1.511 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine plaće su blago porasle, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji.

Naime, prosječna neto plaća bila je za 1,1 % viša nego mjesec ranije, a u odnosu na siječanj 2025. porasla je za 8,5 %. Kada se uračuna inflacija, realni rast iznosi 0,8 % na mjesečnoj i 4,9 %na godišnjoj razini. Bruto plaće prate sličan trend. Prosjek je u siječnju dosegnuo 2.114 eura, što je 1,3 % više nego u prosincu te gotovo 10 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u zračnom prijevozu, gdje su dosegnule 2.352 eura. S druge strane, najmanje su zarađivali zaposleni u proizvodnji odjeće, s prosjekom od 986 eura.

Medijalna plaća, koja bolje pokazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1.304 eura. To znači da polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od tog iznosa. Ona je veća za 1,9 % u odnosu na prosinac te 8,7 % u odnosu na isti mjesec lani.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Otvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje

Program „Pokreni nešto svoje“ nudi financijsku i mentorsku podršku onima koji žele razvijati poslovanje s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u Velikoj Gorici i dalje pada, jedno zanimanje se posebno izdavaja po potražnji

Broj nezaposlenih smanjen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem veljače 2026. na području Velike Gorice evidentirano je 898 nezaposlenih osoba, što je pad od 0,8 % u odnosu na siječanj te 9,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pokazuju to najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ispostave Velika Gorica.

Tijekom veljače posao je pronašlo 85 osoba iz evidencije nezaposlenih, a najčešće su zapošljavani čistači i čistačice, točnije njih devet.

Istodobno, prijavljeno je ukupno 253 slobodna radna mjesta. Najveća potražnja bila je za poštarima i poštaricama, za koje je otvoreno čak 38 pozicija.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Miroslav Drljača izabran za Izvršnog potpredsjednika Europske organizacije za kvalitetu

Naš sugrađanin Izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača izabran za Izvršnog potpredsjednika Europske organizacije za kvalitetu i time dobio još jednu međunarodnu potvrdu za svoj rad u području sustava upravljanja kvalitetom

Objavljeno

na

Na sjednici Skupštine EOQ – European Organization for Quality (Europske organizacije za kvalitetu), koja je održana 17. ožujka, pored ostalog, birao se i novi saziv Upravnog odbora. Izabrano je osam članova iz Portugala, Češke Republike, Nizozemske, Cipra, Kosova, Slovačke, Rumunjske i Hrvatske. To je veliko međunarodno priznanje struke. Mandat traje tri godine.

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača još je 2018. godine postao dio svjetske znanstvene elite u području sustava upravljanja kvalitetom, kad je primljen u članstvo IAQ – International Academy for Quality (Međunarodne akademije za kvalitetu). Danas je u statusu Akademika i člana Boarda, zadužen za područje financija i članstva.

Miroslav Drljača je u prosincu 2014. godine, nakon 41 godine radnog staža u civilnom zrakoplovstvu, otišao u mirovinu. Međutim, nastavio je rad na području sustava upravljanja. Bio je Predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete 16 godina, a od 17. prosinca 2025. mandat je prepustio mlađim kolegama i sada je na poziciji Potpredsjednika za međunarodne odnose.

Pored IAQ i EOQ, dugogodišnji je član i ASQ – American Society for Quality (Američkog društva za kvalitetu). Sudionik je najvećih svjetskih konferencija o kvaliteti. Tako je u studenom prošle godine sudjelovao kao jedan od samo dvojice pozvanih predavača iz Europe (Keynote speaker) na Azijskoj konferenciji o kvaliteti (ANQ – Asian Network for Quality), gdje je imao zapaženo izlaganje na temu “Quality Models in the Function of Strengthening the Resilience of Supply Chains” (Modeli kvalitete u funkciji jačanja otpornosti lanaca opskrbe). Konferencija je održana u gradu Bengaluru u Indiji.

Već devetu godinu angažiran je kao profesor na Sveučilištu Sjever i je nositelj pet kolegija iz područja održive mobilnosti i logistike. Gostujući je profesor i na dva sveučilišta u SAD, u Orlandu na Floridi i St. Louisu. Trenutno još radi i kao član uredništva nekoliko uglednih znanstvenih i stručnih časopisa.

Globalnom vidljivošću svojeg rada i doprinosa dr. sc. Miroslav Drljača pozicionirao je Hrvatsko društvo menadžera kvalitete i Hrvatsku na kartu svijeta, kada je riječ o upravljanju kvalitetom.

Za svoj dosadašnji rad u ovom području nagrađen je sa sedam domaćih i međunarodnih nagrada, od kojih su dvije za životno djelo. Dobitnik je i Nagrade grada Velike Gorice s likom Nikole Škrleca Lomničkog.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno