Povežite se s nama

Gospodarstvo

Vratila se iz Njemačke i u Gorici ostvarila svoj san

Objavljeno

na

Odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom i boljim uvjetima života već dugo nije vijest. Ono što jest je kada se neki od njih vrate u domovinu. Maja Fabečić jedna je od njih, a nakon mukotrpnog šestomjesečnog ‘gastarbajterskog’ iskustva svoj životni san ispunila je u Velikoj Gorici. Maja još nema ni 30 godina, a vodi uspješnu poduzetničku priču u svom gradu.

 

“Iako mi je jedno od ranijih sjećanja iz djetinjstva ono kada sam s bakom bila kod jedne gospođe koja je šivala, nisam se nikada usudila pomisliti da bih imala svoj šivaći studio. Oduševilo me što je gospođa imala jastučiće s iglicama i punu prostoriju tkanina. Znala sam tada da želim raditi nešto takvo”, objašnjava Maja koja je šivati počela još kao djevojčica. Tada je izrađivala odjeću za lutke od starih pamučnih pelena, a u prvom razredu osnovne škole već je ‘iz glave’ sašila prvi ženski sako. Iz hobija, šivanje je postalo strast koja ju je odvela na Tekstilno-tehnološki fakultet.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Već u srednjoj školi stekla sam dovoljno iskustva da mogu raditi popravke. Na fakultetu sam pak naučila puno o proizvodnji tekstila i zato danas dobro poznajem materijale te mogu savjetovati ljude što da naprave od neke tkanine”, kaže Maja, vlasnica Šivaćeg studija.

 

Međutim, posao u struci, kao ni mnogi njeni vršnjaci u Hrvatskoj, Maja nije mogla naći. U međuvremenu je radila svašta, od izrade skulptura od balona pa do dijeljena letaka. U istom razdoblju, njen dečko Josip radio je svakodnevno po cijele dane za minimalac.

 

“U jednom trenu smo shvatili da ovdje ništa nećemo moći napraviti, a nismo mogli ni dići kredit. Tako smo preko poznanstva otišli u Njemačku. Šefovi su nam bili Hrvati. No, raniji dogovori tu se uopće nisu ispoštovali. Nakon tjedan dana vidjeli smo kako stvari stoje, no znali smo da je svaki početak težak i nadali se da će se sve posložiti”, pojašnjava Maja i dodaje: “Nisu nas prijavili, nismo imali mirovinsko i zdravstveno, iako smo rekli da nam je to najvažnije. Da nam se bilo što dogodilo, cijelu plaću bi dali na liječenje. Bilo je tamo zabijanja noževa u leđa, smještanja, podmetanja, tračanja i tako dalje. Gotovo ilegalno si tamo, kao izbjeglica, a ruke su ti vezane ako nisi prijavljen”.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Maja i Josip nerijetko su radili i više od 12 sati, a ponekad i 16 sati na dan. Plaća je stizala u zaljepljenoj kuverti, a često bi nedostajalo po sto eura. Prekovremeni rad nije im bio plaćen.

 

“Kada je prošla ljetna sezona, gazda nas više nije trebao i prebacio nas je kod drugoga. Mislili smo da gore ne može, ali se ipak dogodilo. Opet su šefovi bili Hrvati. Rekli smo im da nam je prijava najbitnija jer smo kroz neko vrijeme htjeli iznajmiti stan i početi stvarati život u Njemačkoj. Naravno, to su nam i obećali”, kaže Maja.

 

Kada se nakon nekog vremena to nije dogodilo, Maja i Josip odlučili su razgovarati sa šefovima. Tu večer izbacili su ih na ulicu, a kako je 10-erosatni put do Hrvatske, nakon 12 sati rada u kuhinji, ipak bio prevelik zalogaj, noć su proveli kod jedinih dvoje prijatelja koje su na radu u Njemačkoj stekli.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Pitali smo se što dalje. Užasno je bilo, slomila sam se i nisam vidjela izlaz. Što sad? Vratiti se u Hrvatsku, a od tamo smo otišli? Bilo nam je super u Njemačkoj kada smo imali slobodnog vremena i osjećala sam da bih tamo mogla živjeti”, kaže Maja i objašnjava kako posao nije bilo lako naći jer Hrvati iskorištavaju njemačke zakone kako bi izrabljivali radnike, a Nijemci zapošljavaju po preporuci.

 

“Nakon povratka je slijedila velika depresija. Osjećala sam kao da je život nekuda otišao i ja nisam mogla konce poloviti. Trebala mi je još godina dana da se izravnam. Tražila sam po cijele dane posao kod nas i slala molbe, ali nije bilo odgovora”, prisjeća se Maja i kaže: “Prilikom jednog obiteljskog ručka Josipov tata mi je preporučio da otvorim svoj salon i upalio mi se kliker”.

 

Od početka godine do ljeta, Maja je radila u kafiću i štedjela kako bi otvorila svoj Šivaći studio.

 

“Kad sam to odlučila bila sam jako uzbuđena i sad, nakon dugo vremena, imam cilj. Ta ideja o pokretanju svog posla je nešto što me diglo opet na noge i tu sam vidjela rješenje za sebe, a pogotovo ako želim ostati u struci”, oduševljeno priča Maja.

 

“Ljudi često kad dođu u Šivaći studio očekuju da će zateći neku staru šnajdericu i onda me pitaju da li ja uopće znam šivati. Često ostanu u čudu kad vide da sam mlađa osoba”, kroz smijeh priča Maja Fabečić i kaže kako je unatoč svim preprekama vođenja posla presretna zbog toga što je pokrenula svoj studio.

 

Biti poduzetnik nije ništa tako specijalno zato što je to tako teško. U nekim momentima to je borba s vjetrenjačama, pogotovo kad se radi o papirologiji. Borba traje i dalje, posla ima i više od očekivanog. Meni je još teško jer sve radim sama. Puno je situacija koje ne možeš predvidjeti i rješavam ih kad se pojave, ali nije mi žao. Užasno mi je teško i naporno jer radim cijele dane i vikende, ali mislim da će se s vremenom sve posložiti”, iskrena je Maja, koja se nada kako će uskoro moći nekoga zaposliti kako bi se mogla posvetiti proizvodnji dječje i kućanske konfekcije te modnih dodataka.

1.12.2016. Velika Gorica - Mlada poduzetnica Maja Fabečić dugo nije mogla pronaći posao te je odlučila otvoriti svoj Šivaći studio. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

“Zamislila sam svoju proizvodnju, od početka do gotovog proizvoda. Napravila bih svoj brend i posvetila se kreativnom stvaranju. Volim ja i popravke, pogotovo kad se radi o kvalitetnoj odjeći. Nisam u početku mislila da ću imati toliko popravaka, a konfekcija je bila tu da se potpomognem. Sad je ispalo da od popravaka ne stignem ništa drugo”, objašnjava Maja i kaže:”Željela bih i da ljudi više prepravljaju odjeću jer, osim što je jeftinije nego kupiti novi komad, to je i ekološki“.

 

Gospodarstvo

Koliko smo zarađivali u travnju? Novi podaci o prosječnim plaćama u Hrvatskoj

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

U travnju 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.439 eura, što je pad od 0,6 % u odnosu na ožujak, dok je bruto plaća pala na 1.998 eura, odnosno 0,8 % manje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o realnom smanjenju od 1,2% za neto i 1,4 % za bruto iznose. Najveće neto plaće isplaćene su u informacijskim uslužnim djelatnostima (2.812 eura), dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće (925 eura). Unatoč mjesečnom padu, u odnosu na travanj prošle godine prosječne su plaće i dalje nominalno više, neto za 8,8 %, a bruto za 9,2 %.

Uspoređujući travanjske plaće s onima iz istog mjeseca prethodne godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 8,8 %, a realno za 5,4 %. Bruto plaća istodobno je zabilježila nominalni rast od 9,2 % i realni od 5,8 %. Tijekom prva četiri mjeseca 2025., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.424 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. nominalno više za 10,9 %, a realno za 7,1 %. Prosječna bruto plaća za razdoblje od siječnja do travnja 2025. iznosila je 1.976 eura, što predstavlja nominalni rast od 11,8 %, odnosno realni rast od 8 %.

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti i iznosila je 2 .812 eura. S druge strane, najniža neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja odjeće, gdje je iznosila 925 eura. Isto vrijedi i za bruto plaće, u informacijskim uslužnim djelatnostima dosegle su 4.287 eura, dok su u proizvodnji odjeće iznosile 1.210 eura.

Prosječan broj plaćenih sati u travnju iznosio je 174, što je povećanje od 4,8 % u odnosu na ožujak. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u djelatnosti Vodni prijevoz (184), a najmanji u djelatnosti Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (163). Prosječna neto plaća po satu za travanj iznosila je 8,08 eura, što je pad od 4,5 % u odnosu na prethodni mjesec, ali rast od 8,9 % u usporedbi s travnjem 2024. Bruto satnica iznosila je 11,22 eura, što je 4,7 % manje nego mjesec ranije, ali 9,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Medijalna neto plaća u travnju 2025. iznosila je 1 218 eura, što je rast od 1,5 % u odnosu na ožujak te 9,7 % u usporedbi s istim mjesecom lani. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.656 eura, odnosno 2,2 % više nego mjesec ranije i 10,4 % više nego u travnju 2024.

Unatoč blagom padu plaća na mjesečnoj razini, podaci za travanj 2025. potvrđuju nastavak trenda rasta u odnosu na prethodnu godinu, i to u gotovo svim promatranim kategorijama. Rastuće nominalne i realne plaće, posebno u informacijskom sektoru, ukazuju na postojanu potražnju za visoko kvalificiranim kadrom, dok najniže plaće i dalje bilježe djelatnosti vezane uz tekstilnu industriju. Istodobno, povećanje broja plaćenih sati može upućivati na veći intenzitet rada u pojedinim granama gospodarstva. Sveukupno gledano, podaci upućuju na stabilan, ali neujednačen rast primanja u Hrvatskoj, s izraženim razlikama među djelatnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zaposlenost u Hrvatskoj raste! U svibnju čak 1,7 % više radnih mjesta

Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Objavljeno

na

Objavio/la

foto: Pixabay/Firmbee

U svibnju 2025. u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja zaposlenih za 1,7 % u odnosu na travanj, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,1 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je bilo 1.731.610 zaposlenih, od čega 804.581 žena, što predstavlja i rast zaposlenosti žena za 1,8 %. Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi. U istom razdoblju, broj nezaposlenih pao je za više od 10 %, što jasno ukazuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Povećanje zaposlenosti i detaljna analiza sektora

Prema detaljnim podacima, u svibnju je ukupno 1.731.610 osoba bilo zaposleno, od čega 804.581 žena. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećan je za 1,7 %, a broj zaposlenih žena za 1,8 %. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, broj zaposlenih porastao je za 1 %, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 %.

Kada se promatraju pravne osobe, u njima je u svibnju radilo 1.489.145 ljudi, među kojima je 704.222 žena. U odnosu na travanj, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,4 %, a jednak rast zabilježen je i među ženama. U odnosu na svibanj 2024., zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 0,8 %, dok je kod žena taj rast iznosio 1,3 %. U prvih pet mjeseci 2025., u usporedbi s istim razdobljem lani, zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 1,4 %, a kod žena za 1,8 %.

U obrtima i slobodnim profesijama, zaposlenost u svibnju je porasla za 3,7 %, dok je među ženama u tim djelatnostima zabilježen još veći rast, točnije 4,1 %. Značajan rast bilježi se i u poljoprivredi, gdje je broj zaposlenih osiguranika povećan za 4,6 %, a broj zaposlenih poljoprivrednica za 4,5 %.

Broj nezaposlenih osoba također je osjetno smanjen. U svibnju ih je bilo 10,1 % manje nego u travnju, a među ženama čak 10,3 % manje. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 %, dok je među ženama iznosila nešto višu 4,6 %. U razdoblju od siječnja do svibnja 2025., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 %, a zaposlenost žena za 1,9 %.

U isto vrijeme, broj nezaposlenih osoba u svibnju 2025. zabilježio je značajan pad – smanjen je za čak 10,1 % u odnosu na travanj. Kod žena je pad nezaposlenosti bio još izraženiji i iznosio je 10,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,1 %, dok je kod žena ostala nešto viša i iznosila je 4,6 %. Ovi podaci ukazuju na kontinuirano poboljšanje uvjeta na tržištu rada, gdje se stvara sve više radnih mjesta, a istovremeno se smanjuje broj onih koji traže posao.

Promatrajući razdoblje od siječnja do svibnja 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupna zaposlenost povećala se za 1,6 %, dok je zaposlenost žena porasla za 1,9 %. Ove brojke potvrđuju da je rast zaposlenosti dugoročan i održiv, a uključivanje žena u tržište rada postaje sve značajnije.

Usporedba s podacima iz svibnja 2023.

Ako ove brojke usporedimo s onima od prije dvije godine, to jest u usporedbi sa svibnjem 2023., stanje na tržištu rada u svibnju 2025. također pokazuje vidljiv napredak. Broj ukupno zaposlenih povećao se za oko 96 tisuća, dok je broj zaposlenih žena porastao za gotovo 38 tisuća. Rast zaposlenosti zabilježen je i u pravnim osobama, gdje je broj zaposlenih porastao za gotovo 80 tisuća, a broj zaposlenih žena za više od 30 tisuća.

Značajan pomak vidi se i u poljoprivredi, gdje je u svibnju 2023. zabilježen pad broja zaposlenih, dok je u svibnju 2025. zabilježen snažan rast. Osim toga, stopa registrirane nezaposlenosti smanjila se sa 5,6 % u svibnju 2023. na 4,1 % u svibnju 2025., što ukazuje na značajno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je i među ženama, sa 6,6 % na 4,6 %, kao što je i spomenuto ranije.

Zaključno, podaci za svibanj 2025. potvrđuju nastavak pozitivnih trendova na hrvatskom tržištu rada. Rast zaposlenosti prisutan je u svim sektorima, posebno među ženama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine, što jasno ukazuje na jačanje gospodarske aktivnosti i stabilizaciju radnog okruženja. Ovi rezultati daju optimističan pogled na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, ali i naglašavaju važnost daljnjeg praćenja i podrške razvoju svih sektora.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica među vodećima po ulaganju u obrazovanje! Izdvojeno 12 milijuna eura više nego lani

Grad je ušao među vodeće u Hrvatskoj po rastu ulaganja i udjelu obrazovanja u proračunu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gradska uprava/cityportal.hr

Grad Velika Gorica prošle je godine značajno povećao izdvajanja za obrazovanje, skočivši s 35,67 na 47,75 milijuna eura, čime je ostvarila jedno od najvećih apsolutnih povećanja u Hrvatskoj, više od 12 milijuna eura u odnosu na 2023. godinu. Kako prenosi Gradonačelnik.hr, prema novoj analizi rashoda gradova, Gorica je tako ušla među top 10 gradova s najvećim porastom ulaganja, a ujedno je i među 10 gradova koji su na obrazovanje usmjerili više od 45 posto svojeg proračuna.

Prema podacima Ministarstva financija i analizi rashoda po funkciji jedinica lokalne samouprave, Grad Velika Gorica lani je u obrazovanje uložio 47,75 milijuna eura, što je povećanje od čak 12,08 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Time se Velika Gorica svrstala među pet gradova u Hrvatskoj s najvećim apsolutnim rastom izdvajanja za ovu proračunsku stavku, odmah iza Splita, Osijeka i Rijeke, a ispred Zadra.

Udio obrazovanja u ukupnom gradskom proračunu iznosio je 46,7 %, čime se Velika Gorica svrstala među deset hrvatskih gradova koji su u ovu svrhu usmjerili više od 45 % svojih sredstava. Iznad Velike Gorice nalaze se Pazin (60,9 %), Čakovec (53,7 %), Slavonski Brod (52,1 %), Vrbovec (51,2 %), Koprivnica (48,5 %), Čazma (47,0 %) i Garešnica (46,9 %), dok su odmah iza Osijek (46,5 %) i Gospić (45,83 %).

Na razini cijele Hrvatske, gradovi su u 2024. godini za obrazovanje ukupno izdvojili rekordnih 1,9 milijardi eura, što predstavlja nastavak uzlaznog trenda iz prethodnih godina. 2021. godine je ta brojka iznosila 1,2 milijarde, 2022. godine 1,3 milijarde, a 2023. godine 1,5 milijardi eura. Porast ulaganja vidljiv je i u broju gradova koji su povećali iznose, njih čak 122 bilježe rast, od čega je 53 gradova izdvojilo više od milijun eura više nego prethodne godine.

Promatrajući ulaganja po stanovniku, prosječan iznos koji su gradovi uložili u obrazovanje iznosi 417 eura, dok je medijan 307 eura. Ukupno 42 grada izdvojila su više od 500 eura po stanovniku, a njih 20 premašilo je granicu od 700 eura. Deset najizdašnijih gradova uložilo je između 815,16 i 1.739 eura po stanovniku. Tri istarska grada, Pazin, Poreč i Rovinj, jedina su premašila 1.000 eura po stanovniku.

U postotnom smislu, najveći rast ulaganja zabilježen je u manjim gradovima, gdje su povećanja rezultat većih infrastrukturnih zahvata poput dogradnje škola ili gradnje sportskih dvorana. Grad Vrlika predvodi s rastom od čak 547,3 %, dok Benkovac (+395,5 %) i Vodnjan (+355,6 %) zaokružuju prvu trojku. Među deset gradova s troznamenkastim postotnim povećanjem nalaze se još Ivanec, Slunj, Lipik, Pregrada, Nin, Korčula i Zlatar.

Velika Gorica se, uz visinu ukupnog ulaganja, posebno istaknula u apsolutnom povećanju proračunskih sredstava za obrazovanje, gdje se smjestila u sam vrh ljestvice, ispred gradova kao što su Samobor, Poreč i Koprivnica. Ukupan kontekst pokazuje da se upravo kroz lokalne budžete vode ključne bitke za kvalitetnije obrazovanje, u čemu Velika Gorica ima sve istaknutiju ulogu.

Podaci pokazuju da Grad Velika Gorica ne samo da prati, već i aktivno oblikuje trendove kada je riječ o ulaganju u obrazovanje na lokalnoj razini. S jednim od najvećih apsolutnih povećanja u državi i visokim udjelom obrazovanja u ukupnom proračunu, Velika Gorica potvrđuje strateško opredjeljenje prema stvaranju boljih uvjeta za učenike, nastavnike i obrazovnu infrastrukturu.

Iako brojke same po sebi ne donose kvalitetu obrazovanja, one su jasan signal političke volje i financijskog prioriteta. U vremenu kada se modernizacija školskog sustava često promatra kroz reformske zahvate na nacionalnoj razini, iskustvo velikogoričkog proračuna pokazuje da konkretni pomaci najčešće počinju lokalno.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gospodarski uspjeh Zagrebačke županije, bilježi se rast dobiti i plaća

Kako stoji poslovanje u Zagrebačkoj županiji i što pokazuju najnoviji podaci o gospodarstvu po hrvatskim regijama?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/Pexels

Prema analizi portala Župan.hr, u 2024. godini poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su neto dobit od 441,3 milijuna eura, čime se županija svrstala među pet najuspješnijih u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske. Unatoč smanjenju neto dobiti za gotovo 198 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, Zagrebačka županija zadržala je visoke prosječne plaće, koje su dosegnule 1.191 euro, što je druga najviša razina u zemlji.

Veliku ulogu u gospodarskim rezultatima ima i Velika Gorica, gdje su Lidl i Hrvatska pošta ostvarili značajne dobiti od gotovo, točnije 60 milijuna eura za Lidl i 31 milijun eura za HP.

Stanje u županiji

Nakon Grada Zagreba, koji je i dalje dominirao hrvatskim gospodarstvom s neto dobiti od 5,57 milijardi eura, Zagrebačka županija zauzela je visoko četvrto mjesto po neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Iako je neto dobit u toj županiji pala za 197,9 milijuna eura u odnosu na 2023., ukupni rezultati i dalje su snažni s 441,3 milijuna eura.

Velika Gorica, kao najveći grad unutar Zagrebačke županije, istaknula se kao jedan od gospodarskih motora regije. Tvrtke poput LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. ostvarile su dobit od 59,9 milijuna eura, dok je Hrvatska pošta d.d., također sa sjedištem u Velikoj Gorici, prijavila dobit od 30,9 milijuna eura. Ovi rezultati potvrđuju važnost Velike Gorice u regionalnom gospodarstvu i značajan doprinos ukupnim rezultatima Zagrebačke županije.

Prosječne neto plaće u Zagrebačkoj županiji iznosile su 1.191 euro, što je druga najviša razina u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba (1.323 eura). Ovaj podatak ilustrira ne samo dobitak poduzetnika nego i rast životnog standarda zaposlenih u regiji. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su nastavile rasti i u prvom tromjesečju 2025., pri čemu je Zagrebačka županija zabilježila jedan od najvećih godišnjih porasta.

Foto: Pixabay/Gerd Altmann

Po pitanju zaposlenosti, Zagrebačka županija nalazi se u samom vrhu, odmah iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što dodatno potvrđuje stabilnost i razvoj poslovnog sektora u regiji. Broj poduzetnika u županiji kontinuirano raste, a ukupno ih je u Hrvatskoj u 2024. bilo 162.135, što je povećanje u odnosu na 156.145 poduzetnika u 2023.

Izvoz iz Zagrebačke županije također zauzima važno mjesto u hrvatskoj gospodarskoj slici. Poduzetnici iz ove regije među najvećim su izvoznicima u zemlji, odmah iza Grada Zagreba i Istarske županije. To potvrđuje njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini i doprinos rastu hrvatskog izvoza, koji je u 2024. iznosio ukupno 24 milijarde eura.

Pored brojki, važno je naglasiti da su u Zagrebačkoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, značajan doprinos rastu gospodarstva dale mjere koje su usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, što se može iščitati i iz kontinuiranog rasta broja novih tvrtki i obrta po stanovniku.

Situacija u ostatku Hrvatske

Izvan Zagrebačke županije, po neto dobiti u 2024. prednjače Splitsko-dalmatinska (638,7 mil. eura), Istarska (553,5 mil. eura), Primorsko-goranska (433,2 mil. eura) i Varaždinska županija (305,4 mil. eura). Dok je Istarska zabilježila rast dobiti za 86,1 milijun eura, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su je blago smanjile, a Varaždinska povećale.

Po ekonomičnosti poslovanja vode Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Istarska županija. Najveći rast zaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. imale su Virovitičko-podravska (+3,5%), Šibensko-kninska (+3,4%) i Vukovarsko-srijemska (+3,2%). Najnižu nezaposlenost, nakon Zagreba (2,6%), imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija (2,8%).

Zagrebačka županija i dalje pokazuje snažan gospodarski potencijal, no razlike među hrvatskim regijama ostaju velike. Kako bi se osigurao održiv i ravnomjeran razvoj, važno je kontinuirano pratiti i podržavati poduzetnike diljem cijele zemlje, posebno u županijama koje bilježe slabije rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Održana i druga edukacija o fiskalizaciji 2.0, obrtnici ponovno ispunili dvoranu

Zbog velikog interesa nakon prve radionice, Udruženje obrtnika Velika Gorica organiziralo je i drugu edukaciju o nadolazećim obavezama za poduzetnike, a najavljena je i treća.

Objavljeno

na

Objavio/la

Druga edukacija na temu fiskalizacije 2.0 održana je 9. lipnja 2025. godine u velikoj dvorani Udruženja obrtnika Velika Gorica.

Predavanje je održala Marina Kršek, bacc. oec., vlasnica knjigovodstvenog servisa „Next grupa“ iz Velike Gorice, ispred Udruženja obrtnika Velika Gorica i sekcije računovođa Obrtničke komore Zagreb. Tom prilikom istaknula je važnost pravovremenog informiranja poduzetnika o promjenama koje donosi Zakon o fiskalizaciji 2.0, naglasivši kako će nova fiskalizacija biti obavezna za sve pravne subjekte.

Sudionici edukacije upoznati su s ključnim novostima koje zakon donosi, među kojima su obavezno uvođenje e-Računa za poslovanje između poduzetnika (B2B), pravila fakturiranja, ispravljanja i zaprimanja računa, digitalna prilagodba poslovanja, novi zakonski rokovi za izvješćivanje Poreznoj upravi te način komunikacije s državnom upravom u poreznim pitanjima.

Poseban dio edukacije bio je posvećen praktičnoj demonstraciji besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, koju su predstavili predstavnici tvrtke Elektronički račun. Aplikacija omogućuje slanje e-Računa, kao i pohranu i arhiviranje knjigovodstvene dokumentacije.

Iz Udruženja obrtnika Velika Gorica potvrđeno je kako će se treća edukacija iz ovog ciklusa održati 16. lipnja 2025. godine, od 15 do 18 sati. Prijave su otvorene do popunjenja slobodnih mjesta putem e-maila [email protected]

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno