Dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu donio je novu odluku kojom se propisuje obvezna upotreba službenih fakultetskih e-mail adresa u svim oblicima komunikacije između studenata, nastavnika, vanjskih suradnika i administrativnog osoblja, prenosi Studentski.hr. Odluka stupa na snagu odmah, a cilj joj je osigurati pravovremenu, sigurnu i učinkovitu razmjenu informacija unutar fakulteta.

Prema novim pravilima, svi studenti moraju koristiti isključivo e-mail adrese s domenama fpz.hr ili student.fpz.hr kada šalju poruke nastavnicima, administraciji ili drugim službama fakulteta. Također, sve službene obavijesti Fakulteta bit će ubuduće dostavljane isključivo na te adrese.

„Studenti su dužni redovito provjeravati svoju e-poštu. Smatra se da je student primio obavijest nakon što ista bude isporučena na njegov račun e-pošte na domeni fpz.hr ili student.fpz.hr”, stoji u službenoj odluci.

Dekan naglašava kako nastavnici, vanjski suradnici i administrativno-tehničko osoblje nisu obvezni odgovarati na e-mailove poslane s privatnih ili neautoriziranih adresa. To znači da svaka poruka koja nije poslana s dodijeljene fakultetske adrese može ostati bez odgovora – što studentima može prouzročiti probleme, posebice kada se radi o rokovima, prijavama ili važnim upitima.

Upozorava se i na činjenicu da ignoriranje ovog pravila može dovesti do ozbiljnih posljedica. Poruke poslane s nepoznatih računa mogu biti zanemarene iz sigurnosnih razloga, a studenti tako riskiraju kašnjenja u odgovoru, propuštanje ključnih informacija ili administrativne propuste.

Važno je naglasiti da se ovakva pravila ne odnose isključivo na Fakultet prometnih znanosti. Svaka visokoobrazovna institucija ima vlastite propise koji uređuju službenu komunikaciju između studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. Korištenjem e-mail adresa dodijeljenih od strane sveučilišta ili fakulteta, osigurava se da će poruke biti pravovremeno prepoznate i pravilno obrađene.

Zaključno, pridržavanje nove odluke ne samo da olakšava komunikaciju, već osigurava da studenti ne propuste ključne informacije koje mogu utjecati na njihov akademski uspjeh. Pravovremeno korištenje službene adrese više nije preporuka – to je sada pravilo.

Informacije su danas udaljene samo jedan klik. Stoga, sve više stručnjaka upozorava na zamke koje dolaze s nepromišljenim internetskim pretragama, prenosi Večernji.hr. Što, gdje, kada, zašto, tko i kako, ključna su pitanja koja otkrivaju da određeni sadržaji na internetu mogu imati ozbiljne emocionalne posljedice za korisnike.

Internet je moćan alat koji svakodnevno pomaže u učenju i povezivanju, no kada pitanja proizlaze iz straha, sumnje ili emocionalne nesigurnosti, rezultati pretraživanja često mogu izazvati suprotan učinak od željenog. Postoje teme koje, iako lako dostupne, nisu nužno korisne za mentalno zdravlje pojedinca.

Prema novom upozorenju, ovo je sedam stvari koje nikada ne biste trebali guglati:

1. Vlastiti zdravstveni simptomi
Pretraživanje zdravstvenih simptoma često dovodi do alarmantnih i pogrešnih zaključaka. Upišete li, primjerice, „bol u koljenu”, vrlo brzo se možete naći čitajući o rijetkim i ozbiljnim bolestima. Umjesto smirenja, ovakav pristup često izaziva paniku i nepotreban strah.

2. Istinite priče o zločinima i tragedijama
Konzumiranje stvarnih priča o zločinima, nestancima i tragedijama može ostaviti trajan osjećaj nelagode i nesigurnosti. Osobito ako se čitaju noću, takve priče mogu prerasti u sjene koje prate korisnika mnogo duže nego što je svjestan.

3. Znakovi izdaje u vezama i prijateljstvima
Traženje znakova izdaje na internetu često rezultira nepovjerenjem i sumnjom. Pretražujući opće simptome nevjere ili izdaje, korisnici često projiciraju pročitano na vlastite odnose, što može ozbiljno narušiti međuljudske veze.

4. Katastrofe koje mogu ugroziti osjećaj sigurnosti
Guglanje nesreća, kvarova ili tragedija povezanih s planiranim aktivnostima, poput putovanja ili renovacija, može uzrokovati opsesivni strah i smanjenje osjećaja sigurnosti. Takve informacije rijetko donose stvarnu korist bez odgovarajućeg konteksta.

5. Neregulirani forumi o mentalnom zdravlju
Premda forumi o mentalnom zdravlju mogu pružiti osjećaj zajedništva, bez stručnog nadzora oni često postaju izvor dodatne emocionalne opterećenosti. Osobe koje traže pomoć mogu se osjećati još izoliranije i preplavljeno nakon čitanja tuđih iskustava.

6. Savjeti o osveti i manipulaciji
Traženje načina kako „naučiti nekoga lekciju” putem interneta često vodi prema destruktivnim ponašanjima. Umjesto rješavanja problema, ovakvi savjeti potiču gorčinu i daljnje emocionalne povrede.

7. Sve ono čega se najviše bojite
Pretraživanjem tema koje izazivaju strah, poput bolesti, klimatskih katastrofa ili apokalipse, korisnici često samo dodatno pojačavaju vlastitu anksioznost. Umjesto pronalaženja smirenja, internet često potvrđuje najcrnje scenarije.

Informacija može biti alat znanja, ali i oružje protiv vlastitog mira. Umjesto da svaki trenutak tjeskobe vodi u novo pretraživanje, ponekad je najzdraviji izbor stati. Duboko udahnuti i prepoznati da ne tražimo uvijek odgovore, već potvrdu vlastitih strahova. A umjesto da hranimo anksioznost, možda je važnije naučiti vjerovati vlastitoj snazi i unutarnjem osjećaju sigurnosti.

Blijeđenje crnih traperica problem je s kojim se svakodnevno suočavaju mnogi, no kako bi one dulje zadržale svoj izvorni izgled, pomoć stiže iz kuhinje, prenosi Večernji.hr. Što učiniti, kada i kako, otkrili su obožavatelji britanske influencerice Sophie Hinchliffe, koji su na društvenim mrežama podijelili provjerene savjete za očuvanje boje trapera.

Crne traperice, omiljeni odjevni komad, svoju tamnu nijansu duguju procesu bojenja pređe koja ne upija boju do jezgre, već samo na površini. Upravo zato, s vremenom i pranjem, boja počinje blijedjeti, ostavljajući traperice vidno ispranima.

U Facebook grupi posvećenoj savjetima za čišćenje, jedna je korisnica upitala kako najbolje prati crne traperice da bi ostale postojane. Kao odgovor, mnogi su predložili korištenje bijelog octa, prirodnog sastojka kojeg većina već ima kod kuće. Prema njihovim savjetima, najbolje je traperice prije pranja okrenuti naopako i dodati šalicu bijelog octa u ladicu perilice ili ih kratko potopiti u ocat.

Stručnjaci potvrđuju učinkovitost ove metode, ističući da blaga octena kiselina iz bijelog octa pomaže u “zaključavanju” boje unutar vlakana i smanjuje ispiranje boje tijekom pranja. Preporučuje se primijeniti ovaj postupak već nakon kupovine novih traperica, ali i pri svakom sljedećem pranju.

Za one koji traže alternativu, neki korisnici su predložili i upotrebu soli. Žlica soli, dodana izravno u bubanj perilice, može dodatno pomoći u očuvanju boje. Također se savjetuje pranje na hladnom programu i izbjegavanje sušenja traperica u sušilici.

Jednostavni trikovi poput ovih ne samo da produljuju vijek trajanja odjeće, već i čuvaju njen izgled bez potrebe za skupim proizvodima. Uz pomoć octa ili soli, crne traperice mogu još dugo ostati tamne i kao nove.

Dermatolozi su otkrili zašto sezonske promjene zahtijevaju prilagodbu proizvoda za njegu kože i kako pravilno reagirati na izazove koje donosi svako godišnje doba, prenosi portal Diva.

Svako godišnje doba sa sobom donosi specifične klimatske uvjete koji izravno utječu na stanje kože. Tijekom proljeća i ljeta, povećana toplina i vlažnost mogu potaknuti veću proizvodnju sebuma, što dovodi do začepljenja pora i povećanog rizika od akni. Dermatolog dr. Omer Ibrahim upozorava da toplije sezone mogu uzrokovati probleme poput dishidrotičnog ekcema, akni i folikulitisa, dodatno pogoršanih učestalom upotrebom krema za sunčanje.

S druge strane, hladni jesenski i zimski mjeseci donose smanjenu vlažnost zraka, što uzrokuje transepidermalni gubitak vode (TEWL) i dovodi do suhoće i iritacija kože. Prema riječima dermatologinje dr. Kiran Mian, hladan zrak, grijanje i topli tuševi dodatno pogoršavaju stanje, osobito kod osoba sklonih ekcemima i psorijazi.

Dermatolozi preporučuju prilagodbu rutine njege kože u skladu s promjenama temperature i vlažnosti. Tijekom proljeća i ljeta, savjetuju korištenje lakših hidratantnih krema na bazi vode ili gela, a idealni su sastojci poput vode i glicerina. Gelovi i pjene za čišćenje lica pomažu u uklanjanju viška sebuma bez prekomjernog isušivanja kože, a nježna sredstva za čišćenje s AHA i BHA kiselinama pomažu u sprječavanju akni.

S dolaskom jeseni, preporučuje se uvođenje bogatijih hidratantnih proizvoda koji jačaju kožnu barijeru. Sredstva za čišćenje s hidratantnim svojstvima te kreme s ceramidima, shea maslacem i uljem jojobe pomažu u zadržavanju vlage i sprječavaju isušivanje kože. Tijekom zime, dermatolozi savjetuju povećanje hidratacije uporabom krema bogatih okluzivima poput skvalana, kokosovog ulja ili maslaca, koji stvaraju zaštitni sloj na koži.

Osobama koje koriste retinol preporučuje se kombiniranje s hidratantnim kremama tijekom zimskih mjeseci kako bi se smanjila mogućnost iritacije.

Proljetni mjeseci ponovno donose promjene – porast temperature potiče veću proizvodnju sebuma, pa je preporučljivo koristiti laganije proizvode za čišćenje i hidrataciju, kao i uvesti antioksidanse poput vitamina C i niacinamida koji štite kožu od oksidativnog stresa i onečišćenja.

Iako potpuna promjena rutine njege nije uvijek potrebna, dermatolozi ističu kako već i zamjena hidratantne kreme odgovarajućim sezonskim proizvodom može biti dovoljna za održavanje ravnoteže kože. Lagane, vodene kreme preporučuju se za toplije mjesece, dok su zimi prikladniji bogatiji ovlaživači.

Za lakšu prilagodbu, dermatolozi savjetuju:

• Proljeće: Prijelaz na laganije proizvode i uvođenje antioksidansa.
• Ljeto: Korištenje nježnih pilinga, laganih gel krema i nemasnih proizvoda.
• Jesen: Uključivanje bogatijih sredstava za čišćenje i hidratacije.
• Zima: Intenzivna hidratacija s bogatim kremama i zaštita kože od hladnoće.

Pravilnim odabirom i promjenom osnovnih proizvoda kao što su sredstva za čišćenje i hidratantne kreme, moguće je učinkovito odgovoriti na izazove koje donosi svako godišnje doba i očuvati svjež, zdrav izgled kože tijekom cijele godine.

Grebanje namještaja čest je problem s kojim se susreću vlasnici mačaka, no stručnjaci tvrde da postoje učinkovite metode kojima se može spriječiti oštećenje domaćih površina. Zašto mačke grebu, kako to spriječiti i što nikako ne činiti, pitanja su na koja su odgovorili stručnjaci za ponašanje životinja, a njihove savjete prenosi Net.hr.

Mačke grebu iz prirodnih razloga . Uklanjaju mrtvi sloj s kandži, održavaju ih oštrima za lov, istežu tijelo i označavaju teritorij s pomoću mirisnih žlijezda smještenih između kandži. Tragovi grebanja također služe kao vizualni signal drugim mačkama da je prostor zauzet. Stručnjakinja za ponašanje mačaka, Celia Haddon, ističe da grebanje pomaže mačkama da se emocionalno osjećaju sigurnima u svom prostoru.

Kada grebanje postane svakodnevna prijetnja tapeciranom namještaju, zavjesama ili tepisima, potrebno je reagirati. Stručnjaci upozoravaju da uklanjanje kandži nije prihvatljiva metoda. Riječ je o kirurškom zahvatu kojim se odstranjuje posljednja kost na svakom prstu mačke, što može uzrokovati ozbiljne probleme u ponašanju, uključujući anksioznost i agresiju.

Kako bi spriječili neželjeno grebanje, preporučuje se mačiće od osmog tjedna života učiti korištenju posebnih postolja za grebanje. Tako im se omogućuje prirodno ponašanje bez štete za kućni namještaj. Uz to, stručnjaci predlažu korištenje sprejeva za grebanje koji mački signaliziraju da je područje već označeno, čime se smanjuje potreba za daljnjim grebanjem.

Još jedna učinkovita metoda je upotreba ljepljive trake na mjestima koje mačke najčešće grebu. Traka neugodno djeluje na njihove šape, pa se s vremenom odvraćaju od takvog ponašanja, bilo da se radi o tkaninama, tepisima ili tvrdim površinama poput zidova i vrata.

Suživot s mačkama može biti ispunjen radosti, ali i izazovima. Razumijevanje njihovih prirodnih instinkta i pravovremena primjena odgovarajućih metoda ključ su za harmoničan odnos i dom bez oštećenog namještaja.