Povežite se s nama

Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

na

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom  – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Gospodarstvo

PANEL Identitet grada: tko smo i kamo idemo?

Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, danas je Poduzetničkom inkubatoru u sklopu konferencije „VG30 – Pogled u budućnost“ održana panel rasprava „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?“.

Panelisti, osim gradonačelnika Krešimira Ačkara, bili su prof. dr. sc. Božo Skoko iz Millenium promocije & Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov iz agencije Bruketa & Žinić, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionici su istaknuli urbano-ruralni karakter, tradiciju Turopolja i kvalitetu života kao ključne elemente identiteta.  

Identitet grada nije marketinški projekt. Prije desetak godina bili smo percipirani kao grad u sjeni Zagreba, a danas smo pokretač trendova u Zagrebačkoj županiji. Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz činjenicu da je Velika Gorica kolijevka kravate, direktorica Turističke zajednice Maja Toth istaknula je podršku Grada u projektima. 

-Bez te podrške nema ni turističke priče, a mi smo svoj put već odabrali. To je spoj ruralnog i urbanog. Uz centralni urbani dio, imamo i bogatu okolicu grada, sakralno graditeljstvo i cikloturizam, te bogatu povijesnu baštinu – rekla je Toth. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je grad koji se vrlo brzo širi i to trebaju pratiti turistički sadržaji. Sama činjenica da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja govori o povijesnom značaju koji treba naglasiti i isticati – smatra direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, i sama Velikogoričanka. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

HOTNEWS

Skupština donijela povijesni Proračun – najveći dio ide za odgoj i obrazovanje

Zagrebačka županija je najuspješnija županija po povlačenju sredstava za školstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o 16 školskih objekata za koje je osigurano 88,4 milijuna bespovratnih sredstava.

Objavljeno

na

 Na današnjoj 4. Sjednici članovi županijske Skupštine većinom glasova prihvatili su Proračun Zagrebačke županije za 2026. godinu. 

Proračun za iduću godinu veći je za 32,59 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu i iznosi gotovo 427 milijuna eura. 

-Proračun je rekordan i razvojan, što je u skladu sa najrazvijenijom županijom u Republici Hrvatskoj. U njega je utkano sve ono što se radi na području županije koja je ujedno ocjenjena i najboljom po povlačenju sredstava za školstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o 16 školskih objekata za koje smo dobili 88,4 milijuna bespovratnih sredstava – rekao je predsjednik županijske Skupštine Mato Čičak. 

Izvorni proračun, s kojim Županija realno raspolaže, također je veći za 59,62 posto u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu i on iznosi nešto više od 252,7 milijuna eura. 

-Naša županija nikad nije imala veći Proračun a značajna povećanja ima u svim područjima. Najveći dio sredstava, kao i proteklih godina, izdvojen je za odgoj i obrazovanje – 114,5 milijuna eura – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec. 

U idućoj godini je 11 milijuna na raspolaganju za energetsku obnovu škola i domova zdravlja, poduzetnici će dobiti 2,5 milijuna, za povećanje energetske učinkovitosti 550 tisuća eura, za infrastrukturu i gospodarske zone gradova i općina 800 tisuća, za poljoprivredu stiže bespovratnih 1,4 milijuna, a za ruralni razvoj milijun eura.  

Također, u Proračunu je, među ostalim, osigurano i 3 milijuna eura za izgradnju Centra za starije osobe u Velikoj Gorici te dodatnih 3 milijuna za zdravstvo i socijalnu skrb. 

Nastavite čitati

Vijesti

Zgrada HDZ-a u središtu Zagreba evakuirana zbog prijetnje bombom

Objavljeno

na

Objavio/la

Zgrada Gradskog odbora HDZ-a u Gundulićevoj ulici, koja trenutačno služi kao središnjica stranke, evakuirana je u prijepodnevnim satima nakon što je na službeni e-mail stigla prijetnja o postavljenoj bombi, potvrdio je glasnogovornik HDZ-a Zoltan Kabok, a o svemu je odmah obaviještena policija.

Kako piše Večernji.hr, prijeteća poruka zaprimljena je tijekom jutra, nakon čega su djelatnici bez odgode napustili zgradu. Policija je potom pozvana kako bi postupila prema protokolu.

Riječ je o objektu koji HDZ koristi kao središnjicu stranke nakon potresa, s obzirom na to da se njihova glavna zgrada na Trgu žrtava fašizma trenutačno nalazi u obnovi. Iz stranke navode da su reagirali odmah po zaprimanju prijetnje, a daljnje postupanje je u nadležnosti policije.

Nastavite čitati

Kultura

Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica poziva na božićno-novogodišnji koncert – rock hitovi, crtići i božićne skladbe

Publiku očekuje večer popularnih hitova, filmske glazbe i božićnog ugođaja, uz jednu posebnu praizvedbu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Puhački orkestar Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica održat će u subotu, 20. prosinca, s početkom u 18 sati, svoj osmi samostalni božićno-novogodišnji koncert u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica. Koncert je besplatan za sve posjetitelje, a publici donosi raznolik glazbeni program.

Kako ističe dirigent orkestra Miro Taradi, tradicija samostalnih božićno-novogodišnjih koncerata započela je 2017. godine, a ovogodišnje izdanje nastavlja u istom duhu. “Ovo je naš osmi samostalni božićno-novogodišnji koncert. Program se sastoji od instrumentalnih skladbi za puhački orkestar raznih žanrova, svjetovnog i duhovnog karaktera. Dakle, za svakog će se naći ponešto”, rekao je Taradi.

Posebno mjesto u programu zauzimat će i glazba iz animiranih filmova, među kojima su “Kako istrenirati zmaja” i “Priča o igračkama”, kao i druge poznate teme iz Pixarove produkcije. Nakon prvog dijela koncerta, publici će se predstaviti i gosti , Trio trombon-tuba iz Glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba.

Drugi dio koncerta otvorit će kršćanska himna iz 19. stoljeća, kod nas poznata pod nazivom “Bliže, o Bože moj”, a u programu će se naći i praizvedba turopoljske himne u obradi za puhački orkestar, što će biti njezina prva takva izvedba na ovim prostorima. Koncert će voditi Alen Konjević.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna

Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.

Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.

Foto: Sanjin Vrbanus

Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.

-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.

Foto: Sanjin Vrbanus

– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.

Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.

-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno