Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

prije 2 godine

28. ožujka 2024.

Objavio/la

Goga Kiš

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Vijesti

FOTO Predavanje prof. Ingrid Prkačin povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 43 minute

15. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, koji je obilježen 14. svibnja 2026., s ciljem jačanja svijesti i prevencije, a odluku o tom datumu donio je Hrvatski sabor 2022. godine, održala je predavanje u Velikoj Gorici (Gradska vijećnica u Pučkom otvorenom učilištu, četvrtak, 14.05.2026.) prof. Ingrid Prkačin , internista, nefrolog i europski hipertenziolog iz Poliklinike Medikol, Zagreb.