Vijesti
Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja
‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.
U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.
– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.
Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.
– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.
Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla
Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.
– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.
Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla
Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.
– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.
Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla
Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.
– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.
Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.
– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.
Gospodarstvo
Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja
Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.
Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.
Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.
Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?
Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.
Foto: Cityportal
– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak
Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta
Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.
– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.
Foto: Cityportal
Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama
Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.
– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: Cityportal
Obrtnike se nije pitalo?
Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.
Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.
Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?
Na 116.Turopoljskom fašniku – Dječji fašnik u kategoriji Predškolske grupe u organizaciji Turističke zajednice Grada Velike Gorice u velikom fašničkom šatoru u Parku dr. Franje Tuđmana jučer (petak, 21. veljače 2025., početak u 17 sati) su se djeca iz Dječjih vrtića, 14 grupa, natjecala za vrijedne nagrade.
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vrtićanci su pokazali svoju kreativnost, smjelost u nastupu, visoki stupanj uvježbane koreografije i sve to na ponos svojih roditelja, teta u vrtiću, baka i deda. Kroz program vodio ih je voditeljski par Princeza i Gusar. Svi sudionici su pri silasku s pozornice posluženi krafnama i čokoladnim mlijekom.
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Prema prosudbi četveročlanog žirija konačne odluke bilo je tešklo donijeti, jer su sve kreacije bile odlične. Dodijeljena je prva nagrada (1. mjesto) i dvije druge nagrade (2. mjesto), a sve ostale grupe (12) su se plasirale na 3. mjesto.
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. 116.Turopoljski fanik-Dječji fanik, Predkolske grupe. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Poredak: 1.mjesto: DV Čarobna šuma – ”Put u čarobni svemir”, 2. mjesto: DV Lojtrica (Skupina Slonići) – ”Plesna čarolija 50-ih Mini Briljantin”, 2.mjesto: DV Didi – ”Slatkiši’, 3.mjesto: sve ostale predškolske grupe (12).
Galerija fotografija
Vijesti
Na Julijine satove plesa dolazi se u – štiklama
Gorička gym-scena ima pojačanje “na visini” zadatka!
Julija Sliško, certificirana fitness instruktorica i plesačica sa dugogodišnjim iskustvom donosi osvježenje na gradsku gym-scenu.
Od rujna prošle godine putem brenda MOVE4LOVE uključuje grupne i individualne te poluindividualne fitness treninge, a od ožujka će formirati plesnu grupu u štiklama!
U Hrvatskoj heels class nije novost, no svakako jest u Velikoj Gorici, tako da sve željne novog načina kretanja i vježbanja, štikle na rame i pravac u Kolodvorsku 96.
No, prije svega evo i kratkog renomea:
Plesačica sam sa 20 godina plesnog iskustva. Kao mala počela sam s ritmikom i baletom, 12 godina bila sam član naših Velikogoričkih mažoretkinja, sudjelovala na brojnim državnim, međunarodnim, europskim i svjetskim natjecanjima. Sa svojom grupom osvojila sam svjetsko zlato te brojne europske medalje, zato danas moja kolekcija broji preko 100 medalja. Zadnje 4 godine plesom se bavim rekreativno, odlazim na classeve i radionice više puta tjedno. – piše u njenoj biografiji struke.
Inače, ovakav ples rekreativnog tipa namijenjen je svim ženama koje se žele kretati, pobuditi ženstvenost, biti dio plesne zajednice i izdvojiti vrijeme za sebe.
Classevi će se održavati ponedjeljkom i srijedom na lokaciji Kolodvorska 96 (u Black Jack Gym-u, u dvorani na 1. katu).
-Grupa je open level, što znači da je namijenjena i početnicima i iskusnim plesačima, tempo je prilagođen prosjeku grupe, a na taj način će svatko imati svoj prostor za napredak. Ako ste oduvijek tražile ovo što nudim, veselim se vašoj poruci na Instagram Move4Love – poručila je Julija.
Dodajmo kako mjesečna članarina iznosi 50 eura, a jednokratni dolazak košta 10 eura.
Heels On!
Moja županija
FOTO Učenici Srednje strukovne škole Velika Gorica pobjednici Međužupanijskog natjecanja u disciplini ”Kućne instalacije”
Međužupanijsko natjecanje učenika u disciplini ”Kućne instalacije” u organizaciji Srednje strukovne škole Velika Gorica (SSŠVG) održano je danas (petak, 21.02.2025.) u holu Srednjih škola u Velikoj Gorici. Ravnatelj škole domaćina natjecanja Miroslav Antolčić u kratkom govoru pozdravio je natjecatelje i mentore, članove Prosudbenog povjerenstva i predstavnike sponzora natjecanja te otvorio natjecanje.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sve ih je u kraćem obraćanju pozdravio i Damir Zvonar, viši stručni savjetnik za strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju te natjecateljima poželio uspješno rješenje zadanog praktičnog zadatka.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudjelovalo je 11 ekipa (po 2 člana) iz 11 srednjih strukovnih škola iz 6 županija i Grada Zagreba. Izrada praktičnog zadatka (specifikacija i praktični dio) trajala je od 09:30 do 14:30 sati. Devet ekipa uspjele su u tom vremenu kompletno uraditi praktični zadatak.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva prva tri mjesta su osvojili: 1. mjesto – Antonio Lozić i Petar Burazor, 67 bodova (Srednja strukovna škola Velika Gorica), mentor Tomislav Cerovski; 2. mjesto – Marko Uroić i Kruno Hruškar, 59 bodova (Srednja škola Bedekovčina), mentor Nenad Pavetić; 3. mjesto – Luka Oršuš i Borna Sakač, 51 bod (Graditeljska škola Čakovec), mentor Josip Horvat. Dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se na Državno natjecanje.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Članovi Prosudbenog povjerenstva bili su: Ivan Barać, dipl.ing. strojarstva, nastavnik SSŠVG-a, predsjednik, Željko Šimunek, dipl.ing. strojarstva, nastavnik predstavnik partnerske škole Vrbovec i Davor Družijanić, predstavnik obrtnika Zagrebačke županije.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nagrade za tri prvoplasirane ekipe dodjeljivali su predstavnici sponzora, kao i prigodne darove za sve ekipe. Tvrtke pokrovitelji natjecanja: ENISON, TE-CE i DAIKIN.
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2025. Meðužupanijsko natjecanje Srednjih strukovnih kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica natjecanja bila je Ivana Opetuk. Za sve sudionike natjecanja organiziran je zajednički ručak u maloj sportskoj dvorani SSŠVG-a.
Galerija fotografija
HOTNEWS
S gotovo 290 tisuća eura Županija sufinancira boravak djece u vrtićima
Maksimalan iznos potpore po djetetu je do 1.000 eura.
