Povežite se s nama

Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

na

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom  – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Vijesti

Nakon tri desetljeća pronađeni posmrtni ostaci francuskog heroja iz Vukovara! Identificiran Jean-Michel Nicolier

Francuski dragovoljac koji je 1991. godine došao braniti Hrvatsku među četiri je branitelja čiji su posmrtni ostaci identificirani u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andrej Plenković/FB

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potvrdio je danas, u srijedu 29. 10., da su identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja ekshumiranih na području Vukovara, među kojima je i francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Identifikacija je obavljena u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru, a događaju su nazočili Nicolierova majka, brat i nećak, koji su u Hrvatsku doputovali iz Francuske.

Kako prenosi N1, uz Nicoliera, identificirani su i Josip Batorel (rođen 1947., ubijen na Ovčari), Zorislav Gašpar (rođen 1971., ubijen na Ovčari) te Dragutin Štit (rođen 1939., čiji su ostaci ekshumirani na Petrovačkoj doli).

Na identifikaciju francuskog branitelja osvrnuo se i Premijer Andrej Plenković. “Ovaj trenutak posebno je važan njegovoj majci Lyliane Fournier i cijeloj obitelji, kojoj izražavamo punu podršku i poštovanje. Zahvaljujem PPVRH Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja na ustrajnosti i intenzivnim naporima koje ulažu u zahtjevnom procesu pronalaska nestalih osoba iz Domovinskog rata. Vlada Republike Hrvatske neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba, što dugujemo njihovim obiteljima i svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu”, poručio je Plenković putem svog Facebook profila.

Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Vesoulu u Francuskoj, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Imao je dvojicu braće, Pierrea i Paula. Kada je u ljeto 1991. na televiziji gledao izvještaje o ratu u Hrvatskoj, odlučio je napustiti dom i doći pomoći zemlji koju dotad nije poznavao. “Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje”, rekao je tada majci prije odlaska.

U srpnju 1991. godine vlakom je stigao u Zagreb i priključio se Hrvatskim obrambenim snagama (HOS). Bio je jedan od 481 stranog dragovoljca Domovinskog rata iz 35 zemalja. U podrumu vukovarske bolnice, nekoliko sati prije nego što su ga srpske snage odvele na Ovčaru, dao je svoj posljednji intervju francuskim novinarima.  “Izgubio sam previše prijatelja, vidio sam previše ljudi kako plaču, previše patnji. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. To je moj izbor, i u dobru i u zlu.”

Trideset i tri godine nakon pogibije, posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera napokon su pronađeni i identificirani. Time je zatvoreno jedno od najpotresnijih poglavlja priče o Vukovaru, ali i potvrđeno sjećanje na čovjeka koji je u najtežim trenucima odlučio stati uz Hrvatsku, zemlju u kojoj možda nije rođen, ali koju je izabrao srcem.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zelinska Kestenijada u finalu ‘Green Destinations Top 100 Story Awards’

Na listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

Objavljeno

na

Sveti Ivan Zelina potvrdio je svoj status jedne od vodećih destinacija održivog turizma, i to poznatom manifestacijom Zelinska kestenijada koja je nominirana za Green Destinations Top 100 Story Awards, čime je ovaj grad prepoznat kao destinacija s najboljim primjerom održivosti u svijetu.

Ujedno, ovo je prilika da ova hrvatska destinacija osvoji glavno priznanje, koje će biti dodijeljeno na ITB sajmu u Berlinu sljedeće godine, a nominacije pogledajte OVDJE.

Na Top 100 Stories listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

-Velika je čast i zadovoljstvo biti među nominiranima za ovu prestižnu nagradu. Iskrena zahvala ide svakom turističkom djelatniku, posjetitelju, turistu i, naravno, našim sugrađanima. Njihova spremnost da prihvate ideju održivog razvoja bila je ključna da naša destinacija zasluži mjesto među najboljima u održivosti – rekla je Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline.

Podsjetimo, Kestenijada je 2024. godine postala održivi događaj. Na festivalu sudjeluju samo lokalni proizvođači s lokalnim proizvodima, tijekom festivala se ne koristi plastika u pripremi i posluživanju hrane, postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad i papir) čime su količine otpada nakon događaja smanjenje za 80%, organizirane s dječje utrke uz upotrebu prirodnih materijala poput drva i jute, a prometnom signalizacijom potiče posjetitelje na pješačenje…

Nastavite čitati

Vijesti

Rekonstrukcija Jelačićeve u Kurilovcu pri kraju, privremena regulacija prometa do 30. studenog

Radovi na 1.264 metra obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Objavljeno

na

U tijeku su završni radovi na rekonstrukciji Ulice bana Josipa Jelačića u Kurilovcu.

Riječ je o jednom od najistaknutijih projekata u tom dijelu grada, a radovi na 1.264 metra dugačkom dijelu ulice, od Ulice Slavka Kolara do Kolodvorske ulice, obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Radovi se privode kraju, obavijestio je Grad Velika Gorica, a privremena regulacija prometa vrijedit će do 30. studenog.

Rute linija javnog prijevoza pogledajte OVDJE.

Nastavite čitati

Sport

Ozbiljan izazov srijedom: Može li se crni niz zaustaviti u Rudešu?

Nogometaši Gorice u srijedu u 13 sati gostuju kod Rudeša u osmini finala Kupa Hrvatske, u utakmici u kojoj će pokušati zaustaviti negativan rezultatski niz

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno mjesec i pol dana prošlo je od posljednjega gostovanja nogometaša Gorice, tog 14. rujna gostovalo se u obližnjem Zagrebu, da bi nakon toga uslijedilo pet uzastopnih domaćih ogleda. Jednu pobjedu i četiri uzastopna poraza kasnije, Gorica ponovno ide u goste u Zagreb, ali na drugi kraj grada. Sredinom rujna ispisivala se povijest, jer tog je dana na Maksimiru pao Dinamu, a krajem listopada došli smo do situacije da se mora – spašavati stvar!

Goričani, naime, u srijedu od 13 sati kreću u svoj ogled osmine finala Kupa Hrvatske protiv Rudeša, trenutačno vodećega kluba drugog ranga hrvatskog nogometa. Rudešani su u dobroj formi, naglašeno su ambiciozni po pitanju pokušaja povratka u HNL-u, a motivacija će im biti ogromna u sudaru s klubom koji dolazi iz tog društva. Sve to neće ići u prilog Gorici u ovom i ovakvom trenutku, iz čega jasno proizlazi zaključak da ove srijede Goricu čeka jako ozbiljan izazov.

Bio bi i još malo ozbiljniji da je u kadru Rudeša zdravi i spremni Kristijan Lovrić, no najbolji strijelac u povijesti našega kluba trenutačno je ozlijeđen i utakmicu će pratiti samo kao navijač. Unatoč tome, bit će na terenu jako puno “nagaznih mina”, igrača na koje će trebati obratiti posebnu pozornost, pri čemu je više nego jasno da u ovom trenutku razloga za bilo kakvo podcjenjivanje nema ni u naznakama. Gorica će morati odigrati utakmicu na ozbiljnoj razini želi li odraditi posao i osigurati sljedeću fazu.

Osim četvrtfinala, pobjedom će Goričani kupiti i malo mira uoči ogleda sljedećega kola prvenstva, u kojem na Gradskom stadionu gostuje Lokomotiva. Međutim, da bi do pobjede došli, morat će nogometaši Marija Carevića pokazati kudikamo više nego što su pokazivali u posljednjih mjesec i osam dana, koliko je prošlo od posljednje pobjede. Vrlo brzo borba za “europska” mjesta pretvorena je u poziciju u donjem dijelu tablice i valjalo bi pod hitno podići razinu forme.

Svjestan je toga, naravno i sam trener Carević. Trener koji u hrvatskom nogometu poveže četiri poraza automatski je pod povećalom, a ništa drukčije nije ni sa Carevićem. Poraze je nizao protiv većih i bogatijih Osijeka, Rijeke i Hajduka, tu se ugurao i jako dobri Varaždin, pa se snaga protivnika djelomično može uzeti kao olakotna okolnost, ali nakon svega toga Rudeš je gotovo pa utakmica istine.

Nije poznato kako i u kojem smjeru razmišlja novi vlasnik kluba Ilija Karamatić i njegovi suradnici, ne znamo puno ni o njihovim vizijama i planovima, ali logično je pretpostaviti da bi eventualni neuspjeh u ovom susretu doveo do ozbiljnih razgovora. Kao što bi eventualna pobjeda, na koju bi se onda možda nadovezala ona protiv Lokomotive, dovela do smirivanja situacije i povratka u ritam u kojem smo bili ne tako davno.

Zanimljivo će biti vidjeti i koliko će Carević mijenjati po pitanju sastava, koliko će promjena raditi, ali sve nekako daje naslutiti da će na teren ići najjače moguće snage. Uz nadu da će dečki držati plana pod radnim nazivom “Rudeš, ispal budeš”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIŠI CILJ Stigao novi terenac za samoborske HGSS-ovce

Sloga Županije, gradova i jedne općine pokazala da je čovjek uvijek na prvome mjestu.

Objavljeno

na

Ključ novog terenskog vozila marke Toyota Land Cruiser u vrijednosti gotovo 119 tisuća eura jučer je uručen HGSS Stanici Samobor.

Posebno vozilo opremljeno je kukom, vitlom i drugom specijaliziranom opremom, čime će spasioci moći još brže i učinkovitije odgovoriti na zahtjevne intervencije.

Nabavu su zajednički financirali Grad Samobor s nešto više od 47 tisuća eura, Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko sa po gotovo 18 tisuća, gradovi Sveta Nedelja i Zaprešić sa po gotovo 15 tisuća, dok je Općina Brdovec sudjelovala s nešto manje od 6 tisuća eura.

-Imamo dosta stara vozila, što je osnovni razlog zašto smo krenuli u ovu inicijativu. Ovaj novi terenac nema samo jako dobre tehničke karakteristike, već raspolaže i velikim tovarnim prostorom, važnim kod prijevoza unesrećenih osoba u ležećem položaju – istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-ove Stanice Samobor.

Inače, samoborska stanica HGSS-a iduće godine slavi 70 godina djelovanja i najstarija je u Hrvatskoj, a ovo je najveća pojedinačna donacija u njezinoj povijesti.

-Hvala kolegama što su se odazvali i sudjelovali u nabavci ovog vozila. Ovo je primjer kako funkcionirati. Zanemariti politička opredjeljenja i boje, gledati viši cilj i dobrobit svih naših građana, jer HGSS Stanica Samobor je uvijek na pomoći, uvijek spremni na intervencije a znamo da na samoborskom i žumberačkom području uvijek ima posla – rekla je gradonačelnica.

Zagrebačka županija sustavno izdvaja značajna sredstva za civilnu zaštitu, a samo u ovoj godini riječ je o više od milijun eura, naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Za razliku od prošle godine, Zagrebačka županija je u ovoj godini podigla izdvajanja za 300 tisuća eura. Uz ovogodišnji tradicionalni ugovor za samoborski HGSS, za sufinanciranje njihove redovne djelatnosti izdvojili smo i više od 23 tisuće eura, zatim i 11 tisuća eura za nabavu opreme potrebne za edukacije i spašavanje na visinama, plus financiranje ovog terenskog vozila. Ovo ne govorim zato da bi mislili da se hvalimo sredstvima, nego da pokažemo koliku pažnju posvećujemo onome što je najbitnije, a to je spašavanje života – naglasio je Tomljenović.

 

Bez ljudi, koji nesebično pomažu drugima, ni najbolja oprema ne bi imala vrijednost – poručio je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

-Stoga i ovom prilikom čestitam i zahvaljujem ovim ljudima koji entuzijastično i bez naknade vrlo profesionalno obavljaju svoj posao. Ovo je pravi primjer kako bi i na nekim drugim projektima suradnja gradova i općina trebala izgledati – dodao je Novosel.

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Mario Pšeničnjak pohvalio je zajedništvo u realizaciji ovog plemenitog projekta.

-Čast mi je prisustvovati ovoj plemenitoj akciji i nadam se da ćemo se opet skupiti za druge plemenite ciljeve. Dečkima iz HGSS-a želim čim manje intervencija i uspjeh u budućem radu – poželio je Pšeničnjak.

Zamjenik gradonačelnika Zaprešića Željko Barun podsjetio je kako bez ljudi ovo vozilo – samo vozilo.

-Ono s ljudima iz HGSS-a dobiva svoju veličinu i operativnost. Hvala na svim odrađenim intervencijama i veselim se novim akcijama gdje ćemo dogovoriti nova vozila, novu opremu, novu suradnju – rekao je Barun.

Iako kapacitet općinskog proračuna nije velik kao kod susjednih gradova, i Općina Brdovec je izdvojila sredstva jer, kako je rekao načelnik Alen Prelec – Rijeka Sava uz koju živimo je i mogućnost i prijetnja, tako da je ovo jedan lijepi razlog oko kojeg smo se svi skupa vrlo brzo dogovorili.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno