Povežite se s nama

Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

na

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom  – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Vijesti

Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti

„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, Patronažna služba Doma zdravlja Velika Gorica u utorak, 12. svibnja, organizira javnozdravstvenu akciju za građane, koja će se održati u predvorju Doma zdravlja od 8 do 10 sati.

Građani će tijekom akcije moći besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, a patronažne sestre bit će dostupne i za savjete vezane uz zdrav način života i prehranu.

Cilj akcije je potaknuti građane na brigu o zdravlju te podsjetiti na važnost prevencije i ranog otkrivanja zdravstvenih rizika.

Nastavite čitati

Kultura

Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada

Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kulturno-umjetničko društvo Mičevec, u nedjelju, 24. svibnja, organizira koncert pod nazivom „Turopoljska glazbena šetnica“, koji počinje u 17 sati u Hrvatskom domu Mičevec na adresi Trg kardinala Alojzija Stepinca 7.

Na koncertu će, uz domaćine, nastupiti i Folklorni ansambl Matija Gubec iz Karlovca te Pjevački zbor Lavanda iz Novigrada.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Štrudlijada, koju organizira Udruga žena Mičevec, pa će posjetitelji uz glazbeni program imati priliku osjetiti i dio lokalne tradicije koja se u ovom kraju njeguje godinama.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’

Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.

Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.

Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.

Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.

– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.

Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti  braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.

– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno