Povežite se s nama

Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

na

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom  – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Vijesti

Više romatnike, manje administracije – vjenčanja se sada mogu prijaviti online

Nova opcija omogućuje online prijavu braka ili životnog partnerstva i izvan matičnog ureda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Doğukan Benli/pexels.com

Parovi koji planiraju vjenčanje ili sklapanje životnog partnerstva od sada sve mogu pokrenuti online, bez odlaska u matični ured. Naime, Ministarstvo je proširilo usluge e-Prijava, omogućivši online prijavu namjere sklapanja braka ili partnerstva.

Dosad su parovi mogli prijaviti brak ili partnerstvo samo u matičnom uredu. Novim sustavom postupak je brži, administrativno opterećenje matičara smanjeno je, a građani dobivaju veću fleksibilnost u odabiru mjesta prijave.

Nova digitalna usluga tako građanima daje veću slobodu u planiranju važnog dana, ali i olakšava cijeli proces prijave.

Nastavite čitati

Vijesti

HNS u plusu 2,5 milijuna eura – gradi se novi kamp, a reprezentacija već gleda prema Svjetskom prvenstvu

Na Skupštini u Zagrebu usvojena financijska izvješća te istaknuti sportski uspjesi.

Objavljeno

na

Foto: Drago Sopta/HNS

Hrvatski nogometni savez održao je u Zagrebu redovnu sjednicu Skupštine na kojoj su usvojena ključna financijska izvješća, potvrđen pozitivan poslovni rezultat te istaknuti aktualni sportski i infrastrukturni iskoraci. Sjednicom je predsjedao Marijan Kustić, a prisustvovalo joj je 60 od ukupno 75 zastupnika.

HNS je u 2025. godini ostvario prihode od 49,29 milijuna eura, uz rashode od 46,78 milijuna eura. To znači da je Savez godinu završio s viškom od oko 2,5 milijuna eura. Revizija je pritom potvrdila da su financijski izvještaji sastavljeni uredno i u skladu s važećim standardima. Uz financije, jedna od glavnih tema bio je i projekt izgradnje nogometnog kampa HNS-a. Radovi napreduju prema planu, a otvorenje nogometnog centra predviđeno je za 2027. godinu. Projekt ima i podršku Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Saveza Marijan Kustić u obraćanju skupštinarima osvrnuo se na rezultate u proteklom razdoblju, posebno izdvojivši uspjeh futsalske reprezentacije koja je osvojila povijesnu brončanu medalju na Europskom prvenstvu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Čestitao bih izborniku Mavroviću i futsalskoj reprezentaciji na ovoj sjajnoj medalji, na to smo izrazito ponosni, kao i činjenicu da je futsal danas najgledaniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Zahvala svima koji rade u futsalu, svim klubovima, naravno i našim igračima i trenerima, nadam se da ćemo nastaviti u istom trendu. HNS će se maksimalno trsiti da vam i dalje omogućimo što bolje uvjete za rad. Ne mora uvijek biti medalja, ali da budemo na ovom visokom nivou, da smo na velikim natjecanjima, to su značajni uspjesi i za nogomet i za futsal”, rekao je Kustić.

U fokusu su već i novi izazovi. Hrvatsku reprezentaciju očekuju pripremne utakmice u ožujku i lipnju, a potom i nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Na Skupštini su potvrđena i kadrovska rješenja u vodstvu Saveza. Josip Tomaško imenovan je glavnim tajnikom HNS-a, dok je Iva Olivari postala njegova zamjenica, čime je postala prva žena na toj funkciji u povijesti Saveza. Na kraju sjednice dodijeljeni su i Trofeji podmlatka za dugogodišnji doprinos nogometu. Priznanja su dobili Željko Bel, Branko Kajfeš te posmrtno Jurica Gizdić.

Skupštini su prisustvovali i predstavnici FIFA-e i UEFA-e koji su pohvalili rad Saveza i rezultate hrvatskog nogometa, ističući kako Hrvatska i dalje ima snažan međunarodni ugled unatoč tome što se radi o zemlji s tek četiri milijuna stanovnika.

Nastavite čitati

Vijesti

33 milijuna eura na stolu zahvaljujući ITU mehanizmu – Ačkar okupio načelnike, kreće dogovor o projektima

Na radnom sastanku definirani su zajednički prioriteti općina koje s Velikom Goricom čine ITU područje.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar okupio je načelnike općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica na radnom sastanku posvećenom planiranju zajedničkih projekata unutar ITU područja.

Glavna tema bila je usklađivanje razvojnih prioriteta i priprema projekata koji bi trebali pridonijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Riječ je o suradnji jedinica lokalne samouprave koje zajedno s Velikom Goricom sudjeluju u mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

“Velika Gorica postala je 23. ITU središte u Hrvatskoj čime se našem gradu otvara nova važna razvojna prilika. Kroz njega, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik.

Svaka od uključenih općina kandidirat će vlastite projekte, dok će se njihovo sufinanciranje određivati prema prioritetima koje utvrđuje nadležno ministarstvo. Naglasak je pritom stavljen na projekte u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati unutar predviđenog roka, do 2029. godine.

Sljedeći koraci uključuju donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, kao i uspostavu upravljačkih tijela, odnosno Partnerskog i Koordinacijskog vijeća.

Nastavite čitati

Sport

Uspon otvorio sezonu s osam medalja i novim državnim rekordom Martine Krog

Paraatletičari velikogoričkog kluba sjajno su krenuli u novu sezonu na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu HPAL-a u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Para Atletski Klub Uspon/FB

Paraatletski klub Uspon uspješno je otvorio novu sezonu nastupom na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu Hrvatske paraatletske lige, održanima u nedjelju 15. ožujka u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Klub je natjecanje završio s ukupno osam medalja, jednim državnim rekordom i nizom osobnih rekorda.

Najsjajniju medalju osvojila je Kristina Ivšić koja je slavila na 60 metara u kategoriji T20 s rezultatom 9:85 sekundi, a uz zlato u sprintu osvojila je i srebro u bacanju kugle (6,73 m). Državni rekord postavila je Martina Krog s hicem od 10,38 metara u bacanju kugle (F44-46-62-64), dok su srebrne medalje osvojili Stjepan Dereta (kugla muški T20, 8,88 m, osobni rekord), Dominik Počekal (kugla muški F57, 8,43 m) i Nataša Sobočan (kugla žene F55-57, 5,35 m). Bronce su uzeli Ivano Rajković (kugla muški T20, 8,56 m, osobni rekord) i Milena Vujević (kugla žene F37-38, 4,86 m, osobni rekord).

Među ostalim članovima Uspona, Stjepan Dereta zauzeo je 6. mjesto na 60 metara T20, dok je Toni Pemper bio 9. na istoj disciplini i 10. u skoku u dalj (3,36 m). Amar Jakupović zauzeo je 10. mjesto na 60 m T20, 8. mjesto u kugli T20 (10,01 m) i 8. u skoku u dalj (3,68 m, osobni rekord). Nikola Nestorović osvojio je 8. mjesto u kugli u muškoj kategoriji T20 (6,74 m), a Matej Hačić 17. mjesto u istoj disciplini (5,40 m, osobni rekord). Sara Pereković bila je 4. u kugli u ženskoj kategoriji T20 (5,50 m, osobni rekord), dok je Renata Celjak zauzela 4. mjesto u kugli žene F55-56-57 (4,18 m). U skoku u dalj, Dominik Nestić postavio je osobni rekord i osvojio 6. mjesto (4,17 m).

Sljedeći nastup članove kluba očekuje 12. travnja na paraatletskom mitingu u Velikoj Gorici, ujedno i drugom kolu Hrvatske paraatletske lige.

Nastavite čitati

Vijesti

Sjajan uspjeh goričkih trubača – zlato za učenike i priznanje profesoru

Vrhunski rezultati iz Novog Sada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici trube Umjetničke škole Franje Lučića sudjelovali su na Festivalu puhača „Isidor Bajić“, održanom 14. ožujka u Novom Sadu. U Veliku Goricu su se vratili s nizom nagrada i visokih plasmana, a priznanje je stiglo i njihovom mentoru.

Najmlađa među njima, Noemi Ćaćić, osvojila je prvu nagradu i treće mjesto u Baby A kategoriji te posebnu nagradu kao najmlađa sudionica natjecanja. U Baby B kategoriji Vilim Lopuh bio je najbolji, osvojivši prvo mjesto i prvu nagradu.

U starijim kategorijama, Marin Ćaćić i Stefan Gjorgiev osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, dok su Veronika Kantarević i Dušan Stolevski zauzeli drugo, odnosno treće mjesto – svi uz osvojene prve nagrade.

Posebno priznanje pripalo je i njihovom mentoru Tomislavu Špoljaru, koji je proglašen najuspješnijim profesorom limenih puhačkih instrumenata. U pripremama učenika sudjelovala je i klavirska suradnica Nora Mamić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno