ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Vlč. Dragutin Kujavec o izuzetnom značenju svakog dana Svetog vazmenog trodnevlja

‘Značenje ovih dana je toliko veliko i duboko, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da u svojim župama budu na liturgijskim slavljima’, poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

Objavljeno

na

U Velikom smo tjednu, a upravo danas počinje i Vazmeno ili Sveto Trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Izuzetno značenje tih dana, kao i poruke koje nam nose, pojasnio je za sve čitatelje Cityportala, župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

– Sveto Trodnevlje se osobito odnosi na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, a ja ću ovdje reći i Velika nedjelja, Vazam, Uskrs, koja je temelj svih nedjeljnih slavlja. Svaki od ovih dana Svetog Trodnevlja ima svoje izuzetno značenje.

Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, prestaju zvoniti zvona u crkvama do Vazmenog bdijenja.

– Danas na misi ustanovljenja presvete Euharistije ili Misi večeri Gospodnje, već sam naziv govori kako se radi o slavlju koje nazivamo i Isusova posljednja večera, unutar koje se događa upravo ono čemu svjedočimo na svakoj misi, kod svakog euharistijskog slavlja, da po Kristovoj zapovijedi, uzimajući čestice kruha i vina budu po Duhu Svetome pretvorene u Otajstvo njegova tijela i njegove krvi. Mi čvrsto vjerujemo da je upravo po tom Otajstvu prisutnost Njegova u svakodnevnom životu vjernika i životu crkve tako čvrsta da u to ne sumnjamo. Zato nema neke veće blizine koju bi čovjek mogao doživjeti s Bogom, s Isusom Kristom, nego li pričestiti se, primiti taj neizrecivi dar. Pred tim Otajstvom ne možemo ostati nijemi, gluhi, i bez poziva na poniznost, zahvalnost, potaknuti do ganuća, jer smo zagrljeni od Isusa Krista koji nam se tako daruje – kaže vlč. Kujavec.

Foto: Veliki petak 2023.g./Župa sv.Petra i Pavla

Posebno ističe poruku koju je Isus poslao apostolima, pa tako i svim kršćanima.

– U euharistijskoj poniznosti On se stavlja u granice običnog kruha i kapi vina, ali ide još dublje, ponižava se, saginje do nogu svojih učenika da bi im oprao noge. Upravo u toj gesti koja izazove pobunu kod svetog Petra, koji kazuje ‘ti da meni pereš noge’, on to ne može dopustiti, ali Isus mu kaže ‘ako te ne operem nećeš imati djela sa mnom. S pravom me zovete učiteljem i gospodinom, ako sam ja kao takav vama oprao noge, učinite i vi to jedni drugima’. Time je uspostavljena nova služba, možemo reći i mentalitet koji bi trebao resiti kršćane, da se nitko ne smatra većim od drugih, nego da jedni drugima budemo u službi i kao poslužitelji. Isus kaže – ‘tko želi biti onaj koji će upravljati većim, neka bude najmanji, ja sam vam dao primjer’ – podsjeća vlč. Kujavec.

Foto: Prikaz Božjeg groba/ Župa sv.Petra i Pavla

Posebno sadržajno bogat program očekuje vjernike na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti i Veliku subotu, dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

– Na Veliki petak, barem u mojoj župi, u 15 sati će biti Pobožnost križnog puta. Na Cvjetnicu se pjevala i čitala Muka po sv. Marku, a svake godine na Veliki petak je tu Muka po sv. Ivanu. Središnji dio svakog evanđelja su Isusova muka, smrt i njegovo uskrsnuće. Ivan i križ gleda kao prijestolje na kojemu je ustoličen Krist kralj i možemo reći kao da već s tog križa sjaji slava Krista uskrslog. Kod proslava Isusove muke i smrti, kod nas će biti u petak u 18:30 sati, ulazi se u tišinu crkve, stoji se ili kleči pred oltarom u tišini. Služba Riječi, meni osobno vrlo potresni tekstovi, a posebno tekst proroka Izaije, koji impresivnim bojama oslikava lik Krista Raspetoga. Slijedi homilija, propovijed i sveopća molitva, gdje se moli na predloženih deset nakana, jedan dio se pjeva, jedan recitira. Dolazi središnji dio službe Velikog petka, to je donošenje križa i ljubljenje križa. Svakome se treba za to dati prilika, kako bi vjernik iskazao ljubav prema onome koji je za nas podnio muku i smrt. Nakon toga se pripremi euharistijski stol gdje se donose posvećene hostije od Velikog četvrtka, Veliki petak nema svete mise, zato se pričešćujemo od posljednje Isusove večere. Zatim se ide na posebno mjesto, ambijent koje simbolizira Isusov, Božji grob, gdje se odlaže križ. Kod mene u župi će od Velikog petka navečer, od završetka slavlja Isusove muke i smrti, biti izloženo sve do Vazmenog bdijenja na veliku subotu, imat ćemo 24 satno euharistijsko klanjanje, na to su me potaknuli župljani, kako bi svatko u tišini mogao provesti svoje vrijeme i u svakom trenutku će u crkvi netko biti prisutan – ističe velečasni.

Foto: Velika subota 2023.g/Župa sv.Petra i Pavla

Velika subota je u znaku tišine, zvona šute.

– Od Velikog četvrtka do Velike subote navečer kaže se kako su zvona gluha, zavezana, ne izvodi se ni liturgijska glazba, pjeva se bez instrumenata. Zvona zazvone opet na Veliku subotu kad se zapjeva kod bdijenja ‘Slava Bogu na visini’. Bdijenje Velike subote je, možemo reći, poseban dan. Splet bogatih događaja koji počinju pred crkvom  – blagoslovom ognja, na tom ognju se pale uskrsne svijeće i slijedi ulazak u potpuno mračnu crkvu, gdje do izražaja dolazi da je jedino svjetlo upravo ta uskrsna svijeća, koja simbolizira Isusa Krista. Slijedi starodrevni hvalospjev uskrsnoj svijeći u kojemu se iznenađujuće pjeva ‘O, sretna li grijeha koji je zavrijedio imati takvog otkupitelja’ . Jer da nije bilo grijeha ne bi bila očitovana takva slava Uskrsloga i ne bi došao na ovaj svijet. Slijedi služba čitanja koja je izuzetno bogata u vazmenom bdijenju. Nekada su kršćani u Prvoj crkvi imali jedino tu misu na uskrsno bdijenje. Tu se blagoslivlja krsni studenac i ako ima prvokrštenika, pa i ako nema, a u Prvoj crkvi se jedino tada i krstilo, pa je Uskrs bio u znaku bjeline koju su dobili i nosili bi je idućih osam dana. Zato se do danas nedjelja nakon Uskrsa naziva po tome Bijela nedjelja – rekao nam je velečasni.

Za kraj razgovora poziva sve vjernike da posebno ovih dana izdvje vrijeme za odlazak na misu i sudjelovanje u liturgijskimn slavljima.

– Značenje Svetog trodnevlja je toliko veliko i duboko, gotovo ga je nemoguće interpretirati kroz jedan razgovor, ono se jednostavno treba slaviti. Zato pozivam sve vjernike da ovih dana u svojim župama budu na liturgijskim slavljima – poručuje župnik Župe sv.Petra i Pavla, vlč. Dragutin Kujavec.

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno